Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Astronomski instrumenti i Rendgenska astronomija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Astronomski instrumenti i Rendgenska astronomija

Astronomski instrumenti vs. Rendgenska astronomija

reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Najveći upravljivi radio teleskop (radio teleskop s pomičnom antenom) promjera 110 metara, nalazi se u Green Banku, SAD (Green Bank radio teleskop). Socorru, SAD. dozimetru. gama astronomije treba biti iz svemira. gama zračenje za istraživanje svemira. astročestične fizike. Promatračnica Chandra unutar teretnog prostora Space Shuttlea. rendgenskog zračenja. ultraljubičastom području sve do 10 milijardi godina u prošlost. Boeing 747 - zvjezdarnica ili Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA). Sateliti za opažanje Sunca SOHO. NASA-in infracrveni svemirski teleskop lansiran 14. prosinca 2009. i ugašen 17. veljače 2011. Astronomski instrumenti su mjerni instrumenti za praćenje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi i svih vrsta zračenja koja od njih pristižu. Područje rendgenske astronomije počinje od ~ 0,008 nm i pokriva sve do ~ 8 nm, a to je područje koje upija Zemljina atmosfera, pa je za astronome na površini Zemlje nevidljivo. rendgenskog zračenja. Chandra opservatorij rendgenskih zraka. Mliječnog puta (2010.). Komet Lulin snimljen u rendgenskom i gama području (2009.). Slike s Chandra opservatorija rendgenskih zraka. Rendgenska astronomija je grana astronomije koja istražuje nebeske izvore rendgenskoga zračenja.

Sličnosti između Astronomski instrumenti i Rendgenska astronomija

Astronomski instrumenti i Rendgenska astronomija imaju 42 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Astronomija, Balon, Brzina svjetlosti, Chandra, Crna rupa, Detektor, Elektromagnetsko zračenje, Elektronvolt, Galaktika, Gama astronomija, INTEGRAL, Korona, Kut, Kvazar, Međuzvjezdana tvar, Metar, Mjesec, Mliječni put, Neutronska zvijezda, Nobelova nagrada za fiziku, Optički teleskop, Paraboloid, Plin, Pulsar, Raketa, Rendgenske zrake, Seyfertova galaktika, Silicij, Spektar (fizika), Sunce, ..., Supernova, Svemir, Svemirske letjelice, Svjetlost, Teleskop, Umjetni satelit, Valna duljina, Vat, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zrcalo, Zvijezda. Proširite indeks (12 više) »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Astronomija i Astronomski instrumenti · Astronomija i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Balon

braće Montgolfier. Baloni na vrući zrak. Baloni na vrući zrak. Baloni u obliku srca. Balon (franc. ballon balon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Astronomski instrumenti i Balon · Balon i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Astronomski instrumenti i Brzina svjetlosti · Brzina svjetlosti i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Chandra

Promatračnica X-zraka Chandra Chandra je NASA-ina promatračnica X-zraka.

Astronomski instrumenti i Chandra · Chandra i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Crna rupa

Simulacija crne rupe akrecijskog diska crne rupe Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019. Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.

Astronomski instrumenti i Crna rupa · Crna rupa i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Detektor

Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).

Astronomski instrumenti i Detektor · Detektor i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Astronomski instrumenti i Elektromagnetsko zračenje · Elektromagnetsko zračenje i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Astronomski instrumenti i Elektronvolt · Elektronvolt i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Galaktika

Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.

Astronomski instrumenti i Galaktika · Galaktika i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Gama astronomija

Gama zračenje iz svemira upija Zemljina atmosfera, tako da korištenje gama astronomije treba biti iz svemira. Svemirski opservatorij Compton Gamma Ray Observatory, koji koristi gama zračenje za istraživanje svemira. Dva ogromna balona rendgenskog i gama zračenja zračenja u samom središtu Mliječnog puta (2010.). Komet Lulin snimljen u gama području (2009.) Supernova SN 2005cs snimljena u gama području Teleskop MAGIC za maglovitog dana. Vide se laserske referentne zrake, koje mjere geometriju aktivne površine reflektora. Pulsari u gama području koje je otkrio satelit ''Fermi Gamma-ray Space Telescope''. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Maglica Rakovica. Blazar Markarijan 421. Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje. Gama astronomija koristi za promatranje svemira gama zračenje za otkrivanje najaktivnijih zakutka svemira, primjerice pulsare, kvazare i crne rupe.

Astronomski instrumenti i Gama astronomija · Gama astronomija i Rendgenska astronomija · Vidi više »

INTEGRAL

INTEGRAL (INTErnational Gamma-Ray Astrophysics Laboratory) je ESA-in umjetni satelit koja ima zadaću istraživati gama zrake te crne rupe, neutronske zvijezde, aktivne galaktike, supernove, otkriti kako su nastali kemijski elementi te istražiti misteriozne gama bljeskove.

Astronomski instrumenti i INTEGRAL · INTEGRAL i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Korona

Sunčeva korona snimljena posebnim teleskopom - koronagrafom Izbijanje pramenova korone 31. kolovoza 2012. Korona (lat. corona: vijenac, kruna) je vanjski dio atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje.

Astronomski instrumenti i Korona · Korona i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.

Astronomski instrumenti i Kut · Kut i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Kvazar

newspaper.

Astronomski instrumenti i Kvazar · Kvazar i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Međuzvjezdana tvar

Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake. Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium; rus. межзвёздная среда) je rijetka tvar rasprostrta između zvijezda.

Astronomski instrumenti i Međuzvjezdana tvar · Međuzvjezdana tvar i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Astronomski instrumenti i Metar · Metar i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Astronomski instrumenti i Mjesec · Mjesec i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Mliječni put

Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.

Astronomski instrumenti i Mliječni put · Mliječni put i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Neutronska zvijezda

accessdate.

Astronomski instrumenti i Neutronska zvijezda · Neutronska zvijezda i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Astronomski instrumenti i Nobelova nagrada za fiziku · Nobelova nagrada za fiziku i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Optički teleskop

Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Optički teleskop sastoji se od objektiva i okulara povezanih s pomoću cijevi (tubusa) i, po potrebi, od malog dalekozora (tražioca), uređaja za praćenje promjene položaja nebeskih tijela zbog rotacije Zemlje, te od uređaja za snimanje, analiziranje i pretvorbu slike u elektronički oblik.

Astronomski instrumenti i Optički teleskop · Optički teleskop i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Paraboloid

Kružni paraboloid. Hiperbolički paraboloid. Paraboloid je u matematici ploha drugog reda ili kvadrika.

Astronomski instrumenti i Paraboloid · Paraboloid i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Astronomski instrumenti i Plin · Plin i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Pulsar

magnetskih polja i čestica iz središnjeg pulsara. Zemlji. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Pulsar (eng., skraćeno od puls ar: pulsirajuća zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde, snažnoga magnetskoga polja (oko 108 T) i brze vrtnje, nazvane po strogo pravilnoj periodičnoj emisiji impulsa elektromagnetskih valova.

Astronomski instrumenti i Pulsar · Pulsar i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Raketa

Raketa Redstone - okosnica projekta Mercury Nacrt višestupne rakete iz 17. stoljeća - poljskog izumitelja Kazimierz Siemienowicza Raketa (njem. Rakete, tal. rocchetto:vreteno) je naziv za letjelicu, zrno, projektil, svemirski brod koja se kreće s pomoću brzog izlaska plinova ili propelanta iz motora rakete.

Astronomski instrumenti i Raketa · Raketa i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Astronomski instrumenti i Rendgenske zrake · Rendgenska astronomija i Rendgenske zrake · Vidi više »

Seyfertova galaktika

klasificiranih) Seyfertovih galaksija. zviježđu Vaga. Seyfertova galaktika (prema američkom astronomu Carlu Keenanu Seyfertu, koji ih je opisao 1943.) je aktivna galaktika s malom sjajnom jezgrom.

Astronomski instrumenti i Seyfertova galaktika · Rendgenska astronomija i Seyfertova galaktika · Vidi više »

Silicij

Silicij (lat. silex.

Astronomski instrumenti i Silicij · Rendgenska astronomija i Silicij · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Astronomski instrumenti i Spektar (fizika) · Rendgenska astronomija i Spektar (fizika) · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Astronomski instrumenti i Sunce · Rendgenska astronomija i Sunce · Vidi više »

Supernova

Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.

Astronomski instrumenti i Supernova · Rendgenska astronomija i Supernova · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Astronomski instrumenti i Svemir · Rendgenska astronomija i Svemir · Vidi više »

Svemirske letjelice

Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.

Astronomski instrumenti i Svemirske letjelice · Rendgenska astronomija i Svemirske letjelice · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Astronomski instrumenti i Svjetlost · Rendgenska astronomija i Svjetlost · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Astronomski instrumenti i Teleskop · Rendgenska astronomija i Teleskop · Vidi više »

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.

Astronomski instrumenti i Umjetni satelit · Rendgenska astronomija i Umjetni satelit · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Astronomski instrumenti i Valna duljina · Rendgenska astronomija i Valna duljina · Vidi više »

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Astronomski instrumenti i Vat · Rendgenska astronomija i Vat · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Astronomski instrumenti i Zemlja · Rendgenska astronomija i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Astronomski instrumenti i Zemljina atmosfera · Rendgenska astronomija i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zrcalo

Vaza u zrcalu. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. Primjer ravnog zrcala u prirodi. Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Zrcalo ili ogledalo je ploha koja pravilno odbija svjetlost.

Astronomski instrumenti i Zrcalo · Rendgenska astronomija i Zrcalo · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Astronomski instrumenti i Zvijezda · Rendgenska astronomija i Zvijezda · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Astronomski instrumenti i Rendgenska astronomija

Astronomski instrumenti ima 227 odnose, a Rendgenska astronomija ima 75. Kao što im je zajedničko 42, Jaccard indeks 13.91% = 42 / (227 + 75).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Astronomski instrumenti i Rendgenska astronomija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: