Sličnosti između Ateizam i Filozofija
Ateizam i Filozofija imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aforizam, Analitička filozofija, Antika, Bogoslovlje, Ciceron, Dogma, Epistemologija, Etika, Filozofija egzistencije, Galileo Galilei, Ideologija, Immanuel Kant, Kršćanstvo, Latinski jezik, Logički pozitivizam, Ludwig Wittgenstein, Metafizika, Protagora, Racionalizam, Razum, Religija, Renesansa, Sokrat, Starogrčki jezik, Svijest, Um, Znanost, 5. stoljeće pr. Kr., 6. stoljeće pr. Kr..
Aforizam
Aforizam (grč. aphorismos) je kratak oblik jednostavne i duhovito izrečene tvrdnje ili sažete misli sa svojstvima paradoksa.
Aforizam i Ateizam · Aforizam i Filozofija ·
Analitička filozofija
Analitička filozofija je opći naziv za stil filozofije koji je započeo dominirati u zemljama engleskog govornog područja u 20. stoljeću.
Analitička filozofija i Ateizam · Analitička filozofija i Filozofija ·
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Antika i Ateizam · Antika i Filozofija ·
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Ateizam i Bogoslovlje · Bogoslovlje i Filozofija ·
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Ateizam i Ciceron · Ciceron i Filozofija ·
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Ateizam i Dogma · Dogma i Filozofija ·
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Ateizam i Epistemologija · Epistemologija i Filozofija ·
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Ateizam i Etika · Etika i Filozofija ·
Filozofija egzistencije
Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.
Ateizam i Filozofija egzistencije · Filozofija i Filozofija egzistencije ·
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Ateizam i Galileo Galilei · Filozofija i Galileo Galilei ·
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Ateizam i Ideologija · Filozofija i Ideologija ·
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Ateizam i Immanuel Kant · Filozofija i Immanuel Kant ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Ateizam i Kršćanstvo · Filozofija i Kršćanstvo ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Ateizam i Latinski jezik · Filozofija i Latinski jezik ·
Logički pozitivizam
Logički pozitivizam filozofski je pravac koji se također naziva i logički empirizam, kojeg su prvo zastupali pripadnici tzv.
Ateizam i Logički pozitivizam · Filozofija i Logički pozitivizam ·
Ludwig Wittgenstein
Ludwig Josef Johann Wittgenstein (Beč, 26. travnja 1889. – Cambridge, 29. travnja 1951.), austrijski filozof koji je pridonio nekoliko epohalnih ideja filozofiji, uglavnom u temeljima logike, filozofiji matematike, filozofiji jezika i filozofiji uma. Njegov utjecaj je širok, jedan je od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća.
Ateizam i Ludwig Wittgenstein · Filozofija i Ludwig Wittgenstein ·
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Ateizam i Metafizika · Filozofija i Metafizika ·
Protagora
Protagora iz Abdere (grč., oko 480. pr. Kr. - oko 410. pr. Kr.), grčki filozof, predsokratovac, sofist.
Ateizam i Protagora · Filozofija i Protagora ·
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Ateizam i Racionalizam · Filozofija i Racionalizam ·
Razum
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.
Ateizam i Razum · Filozofija i Razum ·
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Ateizam i Religija · Filozofija i Religija ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Ateizam i Renesansa · Filozofija i Renesansa ·
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Ateizam i Sokrat · Filozofija i Sokrat ·
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Ateizam i Starogrčki jezik · Filozofija i Starogrčki jezik ·
Svijest
Svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje.
Ateizam i Svijest · Filozofija i Svijest ·
Um
Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.
Ateizam i Um · Filozofija i Um ·
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Ateizam i Znanost · Filozofija i Znanost ·
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
5. stoljeće pr. Kr. i Ateizam · 5. stoljeće pr. Kr. i Filozofija ·
6. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
6. stoljeće pr. Kr. i Ateizam · 6. stoljeće pr. Kr. i Filozofija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ateizam i Filozofija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ateizam i Filozofija
Usporedba između Ateizam i Filozofija
Ateizam ima 271 odnose, a Filozofija ima 158. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 6.76% = 29 / (271 + 158).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ateizam i Filozofija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: