Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Atena (polis) i Herodot

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Atena (polis) i Herodot

Atena (polis) vs. Herodot

Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije. Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Sličnosti između Atena (polis) i Herodot

Atena (polis) i Herodot imaju 11 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahemenidsko Carstvo, Grčko-perzijski ratovi, Kraljevina Makedonija, Kserkso I., Lidija, Mala Azija, Povjesničar, Sredozemlje, Stara Grčka, Tracija, 5. stoljeće pr. Kr..

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Ahemenidsko Carstvo i Atena (polis) · Ahemenidsko Carstvo i Herodot · Vidi više »

Grčko-perzijski ratovi

Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.

Atena (polis) i Grčko-perzijski ratovi · Grčko-perzijski ratovi i Herodot · Vidi više »

Kraljevina Makedonija

Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.

Atena (polis) i Kraljevina Makedonija · Herodot i Kraljevina Makedonija · Vidi više »

Kserkso I.

Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.

Atena (polis) i Kserkso I. · Herodot i Kserkso I. · Vidi više »

Lidija

Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.

Atena (polis) i Lidija · Herodot i Lidija · Vidi više »

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Atena (polis) i Mala Azija · Herodot i Mala Azija · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Atena (polis) i Povjesničar · Herodot i Povjesničar · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Atena (polis) i Sredozemlje · Herodot i Sredozemlje · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Atena (polis) i Stara Grčka · Herodot i Stara Grčka · Vidi više »

Tracija

Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.

Atena (polis) i Tracija · Herodot i Tracija · Vidi više »

5. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

5. stoljeće pr. Kr. i Atena (polis) · 5. stoljeće pr. Kr. i Herodot · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Atena (polis) i Herodot

Atena (polis) ima 140 odnose, a Herodot ima 31. Kao što im je zajedničko 11, Jaccard indeks 6.43% = 11 / (140 + 31).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Atena (polis) i Herodot. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »