Sličnosti između Atmosfera i Ultraljubičasto zračenje
Atmosfera i Ultraljubičasto zračenje imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Argon, Astronomski objekt, Dušik, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Ioniziranje, Kisik, Ksenon, Metar, Ozon, Ozonske rupe, Ozonski omotač, Rendgenske zrake, Soli, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemir, Vodena para, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zrak.
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Argon i Atmosfera · Argon i Ultraljubičasto zračenje ·
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Astronomski objekt i Atmosfera · Astronomski objekt i Ultraljubičasto zračenje ·
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Atmosfera i Dušik · Dušik i Ultraljubičasto zračenje ·
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Atmosfera i Elektromagnetsko zračenje · Elektromagnetsko zračenje i Ultraljubičasto zračenje ·
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Atmosfera i Elektron · Elektron i Ultraljubičasto zračenje ·
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Atmosfera i Ioniziranje · Ioniziranje i Ultraljubičasto zračenje ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Atmosfera i Kisik · Kisik i Ultraljubičasto zračenje ·
Ksenon
Ksenon su 1898.
Atmosfera i Ksenon · Ksenon i Ultraljubičasto zračenje ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Atmosfera i Metar · Metar i Ultraljubičasto zračenje ·
Ozon
Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.
Atmosfera i Ozon · Ozon i Ultraljubičasto zračenje ·
Ozonske rupe
Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Chapmanov ozonski ciklus. Prosječna svjetska količina ozona. Polarni stratosferski oblaci. Najniže vrijednosti ozona, mjerene sa satelitom TOMS, svake godine u ozonskim rupama. Ozonske rupe su područja izrazito prorijeđena stratosferskog ozona, koja se od kraja 1970-ih pojavljuju iznad polarnoga predjela južne polutke u proljeće (rujan, listopad), a od konca 1980-ih potkraj proljeća i iznad polarnih predjela sjeverne polutke (Kanada, sjever Europe i Azije).
Atmosfera i Ozonske rupe · Ozonske rupe i Ultraljubičasto zračenje ·
Ozonski omotač
Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju Razina ozona na različitim visinama Chapmanov ozonski ciklus Brewer-Dobsonovo strujanje zraka Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine.
Atmosfera i Ozonski omotač · Ozonski omotač i Ultraljubičasto zračenje ·
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Atmosfera i Rendgenske zrake · Rendgenske zrake i Ultraljubičasto zračenje ·
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Atmosfera i Soli · Soli i Ultraljubičasto zračenje ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Atmosfera i Sunčeva svjetlost · Sunčeva svjetlost i Ultraljubičasto zračenje ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Atmosfera i Sunce · Sunce i Ultraljubičasto zračenje ·
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Atmosfera i Svemir · Svemir i Ultraljubičasto zračenje ·
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Atmosfera i Vodena para · Ultraljubičasto zračenje i Vodena para ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Atmosfera i Zemlja · Ultraljubičasto zračenje i Zemlja ·
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Atmosfera i Zemljina atmosfera · Ultraljubičasto zračenje i Zemljina atmosfera ·
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Atmosfera i Ultraljubičasto zračenje imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Atmosfera i Ultraljubičasto zračenje
Usporedba između Atmosfera i Ultraljubičasto zračenje
Atmosfera ima 109 odnose, a Ultraljubičasto zračenje ima 135. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 8.61% = 21 / (109 + 135).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Atmosfera i Ultraljubičasto zračenje. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: