Sličnosti između Auguste Bravais i Kristal
Auguste Bravais i Kristal imaju 63 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Akustika, Alkalijski metali, Aluminij, Anizotropija, Atom, Atomska fizika, Bakar, Cementit, Dijamant, Dvolom, Erwin Schrödinger, Ferit, Geometrijsko tijelo, Grafit, Gustoća, Halit, Ivan Supek, Jevgraf Stepanovič Fjodorov, Kalij, Kemijski element, Klasična fizika, Klor, Kocka, Kohezija, Kristalna rešetka, Krom, Krutine, Kubični kristalni sustav, Kubični metar, Kuhinjska sol, ..., Litij, Louis de Broglie, Matematičar, Materija, Metar, Mineralogija, Mol (mjerna jedinica), Molekula, Molibden, Molna masa, Natrij, Obujam, Oktaedar, Olovo (element), Ornament, Piramida (geometrija), Platina, Relativna gustoća, René Just Haüy, Rendgenske zrake, Simetrija, Srebro, Talište, Tantal, Težište, Titranje, Toplinska vodljivost, Ugljik, Valna teorija, Vanadij, Volfram, Werner Heisenberg, Zlato. Proširite indeks (33 više) »
Akustika
longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid. Akustika (grč. ἀϰουστıϰός: slušni) je grana fizike koja se bavi proučavanjem nastajanja, širenja i osjetom zvuka.
Akustika i Auguste Bravais · Akustika i Kristal ·
Alkalijski metali
Alkalijski metali kemijski su elementi 1.
Alkalijski metali i Auguste Bravais · Alkalijski metali i Kristal ·
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Aluminij i Auguste Bravais · Aluminij i Kristal ·
Anizotropija
Islandski dvolomac. optičkih vlakana (anizotropna tvar). Anizotropija (grč. ἄνıσος: nejednak) je osobitost nekog sredstva da njegova fizikalna svojstva poprimaju različite vrijednosti za različite smjerove.
Anizotropija i Auguste Bravais · Anizotropija i Kristal ·
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Auguste Bravais · Atom i Kristal ·
Atomska fizika
Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). nm. Atomska fizika grana je fizike koja se bavi proučavanjem atoma.
Atomska fizika i Auguste Bravais · Atomska fizika i Kristal ·
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Auguste Bravais i Bakar · Bakar i Kristal ·
Cementit
Prikaz kristalne rešetke cementita. Atomi željeza su plave boje. Stabilni dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim je cementit (željezov karbid – Fe3C) stabilan. Udio kristalnih struktura u čeliku i lijevanom željezu. Krivulja hlađenja čistog željeza. Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Brzina hlađenja čelika. Prikaz martenzita kod niskolegiranog čelika 42CrMo4 (AISI 4140). Prikaz bainita kod smirenog (dezoksidiranog) čelika. Cementit ili željezov karbid (Fe3C) je vrlo tvrd i krt kemijski spoj, sastojina je tehničkog željeza koja uzrokuje njegovu tvrdoću.
Auguste Bravais i Cementit · Cementit i Kristal ·
Dijamant
Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika.
Auguste Bravais i Dijamant · Dijamant i Kristal ·
Dvolom
Dvolom u kristalu. Birefringencija (dvolom) kod kalcita. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Dvolom je pojava pri kojoj se zraka svjetlosti prolazeći kroz anizotropno sredstvo (kristale, osim kristala teseralnog sustava) lomi i razdvaja u dvije međusobno okomite linearno polarizirane zrake; nastaje zbog toga što je brzina širenja svjetlosti u anizotropnim tijelima različita u raznim smjerovima.
Auguste Bravais i Dvolom · Dvolom i Kristal ·
Erwin Schrödinger
Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.
Auguste Bravais i Erwin Schrödinger · Erwin Schrödinger i Kristal ·
Ferit
Krivulja hlađenja čistog željeza. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim je ferit (alfa-željezo) stabilan. Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Brzina hlađenja čelika. Prikaz martenzita kod niskolegiranog čelika 42CrMo4 (AISI 4140). Prikaz bainita kod smirenog (dezoksidiranog) čelika. Ferit (prema lat. ferrum: željezo) je naziv za alfa-željezo, alotropsku modifikaciju željeza stabilnu do 911 °C, također strukturni sastojak tehničkoga željeza i čelika u obliku čvrste otopine malih količina ugljika u alfa-željezu.
Auguste Bravais i Ferit · Ferit i Kristal ·
Geometrijsko tijelo
Geometrijsko tijelo je omeđeni dio prostora.
Auguste Bravais i Geometrijsko tijelo · Geometrijsko tijelo i Kristal ·
Grafit
Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.
Auguste Bravais i Grafit · Grafit i Kristal ·
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Auguste Bravais i Gustoća · Gustoća i Kristal ·
Halit
Kristal halita Prikaz kristalne rešetke halita Halit je mineral, prirodni oblik soli, a po svom sastavu predstavlja natrijev klorid, NaCl (kuhinjsku sol).
Auguste Bravais i Halit · Halit i Kristal ·
Ivan Supek
Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.
Auguste Bravais i Ivan Supek · Ivan Supek i Kristal ·
Jevgraf Stepanovič Fjodorov
Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Jevgraf Stepanovič Fjodorov (Orenburg, 22. prosinca 1853. – Petrograd, 21. svibnja 1919.), ruski mineralog i kristalograf.
Auguste Bravais i Jevgraf Stepanovič Fjodorov · Jevgraf Stepanovič Fjodorov i Kristal ·
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Auguste Bravais i Kalij · Kalij i Kristal ·
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Auguste Bravais i Kemijski element · Kemijski element i Kristal ·
Klasična fizika
fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Auguste Bravais i Klasična fizika · Klasična fizika i Kristal ·
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Auguste Bravais i Klor · Klor i Kristal ·
Kocka
Kocka (projekcija na ravninu). Kocka (ili pravilni heksaedar) je geometrijsko tijelo, jedno od Platonovih tijela.
Auguste Bravais i Kocka · Kocka i Kristal ·
Kohezija
vode jasno se vidi u svemiru. živi. vode čuvaju oblik kapljice pomoću kohezije. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Kohezija (franc. cohésion, prema lat. cohaerere: prianjati, biti povezan), je privlačna međuatomska ili međumolekularna sila koja djeluje između susjednih čestica tvari.
Auguste Bravais i Kohezija · Kohezija i Kristal ·
Kristalna rešetka
Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.
Auguste Bravais i Kristalna rešetka · Kristal i Kristalna rešetka ·
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Auguste Bravais i Krom · Kristal i Krom ·
Krutine
Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).
Auguste Bravais i Krutine · Kristal i Krutine ·
Kubični kristalni sustav
Kristalna rešetka kubičnog sustava okarakterizirana je s tri vektora elementarne translacije pa kristalografski osni križ ima tri osi (x,y,z) iste duljine koje su međusobno pod pravim kutom.
Auguste Bravais i Kubični kristalni sustav · Kristal i Kubični kristalni sustav ·
Kubični metar
Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Auguste Bravais i Kubični metar · Kristal i Kubični metar ·
Kuhinjska sol
Kristali kuhinjske soli Kuhinjska sol je namirnica koja se uglavnom sastoji od natrijevog klorida.
Auguste Bravais i Kuhinjska sol · Kristal i Kuhinjska sol ·
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Auguste Bravais i Litij · Kristal i Litij ·
Louis de Broglie
Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.
Auguste Bravais i Louis de Broglie · Kristal i Louis de Broglie ·
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Auguste Bravais i Matematičar · Kristal i Matematičar ·
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Auguste Bravais i Materija · Kristal i Materija ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Auguste Bravais i Metar · Kristal i Metar ·
Mineralogija
Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.
Auguste Bravais i Mineralogija · Kristal i Mineralogija ·
Mol (mjerna jedinica)
Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).
Auguste Bravais i Mol (mjerna jedinica) · Kristal i Mol (mjerna jedinica) ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Auguste Bravais i Molekula · Kristal i Molekula ·
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Auguste Bravais i Molibden · Kristal i Molibden ·
Molna masa
Molna masa (M) je omjer mase i množine tvari a izražava se u gramima po molu (g/mol): Molna masa neke tvari je masa 1 mola te tvari, odnosno masa čestice te tvari (ma.
Auguste Bravais i Molna masa · Kristal i Molna masa ·
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Auguste Bravais i Natrij · Kristal i Natrij ·
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Auguste Bravais i Obujam · Kristal i Obujam ·
Oktaedar
Oktaedar Oktaedar (grč. oktáedron - tijelo s osam površina) jedan je od pet pravilnih poliedara.
Auguste Bravais i Oktaedar · Kristal i Oktaedar ·
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Auguste Bravais i Olovo (element) · Kristal i Olovo (element) ·
Ornament
Renesansni ornamenti po "Priručniku o ornametima" Franza Salesa Meyera iz 1898. god. Ornament (latinski) je, u likovnim umjetnostima, ukras, dekoracija sazdana od biljnih, životinjskih, geometrijskih ili antropomorfnih motiva.
Auguste Bravais i Ornament · Kristal i Ornament ·
Piramida (geometrija)
Pravilna piramida Piramida ili šiljnik je geometrijsko tijelo sastavljeno od baze (mnogokut, najčešće trokut ili pravokutnik) i stranica (trokuti).
Auguste Bravais i Piramida (geometrija) · Kristal i Piramida (geometrija) ·
Platina
Plemenita kovina.
Auguste Bravais i Platina · Kristal i Platina ·
Relativna gustoća
Relativna gustoća je fizikalna veličina kojom se izražava omjer gustoće neke tvari i gustoće referentne tvari: Relativna gustoća nema mjernu jedinicu, jer se dobiva dijeljenjem istovrsnih veličina.
Auguste Bravais i Relativna gustoća · Kristal i Relativna gustoća ·
René Just Haüy
Kristal kvarca. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. René Just Haüy (Saint-Just-en-Chaussée, Oise, 28. veljače 1743. – Pariz, 1. lipnja 1822.Alfred Lacroix, « », Bulletin de la Société française de Minéralogie, vol. 67 « La célébration du deuxième centenaire de la naissance de l'abbé Haüy », nos 1-6, 1944, p. 15-226. (DOI)), francuski mineralog i kristalograf.
Auguste Bravais i René Just Haüy · Kristal i René Just Haüy ·
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Auguste Bravais i Rendgenske zrake · Kristal i Rendgenske zrake ·
Simetrija
Simetrija u biologiji... Simetrija (iz starogrčkog symmetria skladnost, ispravan odnos) je kada predmet u postupku transformacije koordinata ostaje ne promijenjen.
Auguste Bravais i Simetrija · Kristal i Simetrija ·
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Auguste Bravais i Srebro · Kristal i Srebro ·
Talište
Taljenje leda. °C. Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje.
Auguste Bravais i Talište · Kristal i Talište ·
Tantal
Tantal može značiti.
Auguste Bravais i Tantal · Kristal i Tantal ·
Težište
ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta. '''Korak 2''': Nakon vješanja o jednu točku, iz nje se pusti visak i označi. '''Korak 3''': Nakon vješanja o sasvim drugu točku, iz nje se pusti visak i označi. Sjecište dviju označenih linija je težište. Težište je materijalna točka u kojoj djeluje rezultanta sila što djeluju na neko tijelo ili sustav materijalnih točaka u polju sile teže; u toj točki može se zamisliti kao da je sabrana sva masa tijela, odnosno sustava materijalnih točaka.
Auguste Bravais i Težište · Kristal i Težište ·
Titranje
opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).
Auguste Bravais i Titranje · Kristal i Titranje ·
Toplinska vodljivost
Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline. Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.
Auguste Bravais i Toplinska vodljivost · Kristal i Toplinska vodljivost ·
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Auguste Bravais i Ugljik · Kristal i Ugljik ·
Valna teorija
valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. dualizam). ravnini (primjer Merkurova perihela), a to se naziva rozeta. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Valna teorija je grana klasične teorijske mehanike i elektromagnetske teorije (rođene u 19. stoljeću), podloga moderne fizikalne optike i nanofizike te nanotehnologije, kao i klasična sastavnica za fenomenologiju kvantne fizike i pitanja dualnosti kvantne mehanike.
Auguste Bravais i Valna teorija · Kristal i Valna teorija ·
Vanadij
Vanadij je čeličnosiv, vrlo tvrd metal otporan na koroziju.
Auguste Bravais i Vanadij · Kristal i Vanadij ·
Volfram
Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.
Auguste Bravais i Volfram · Kristal i Volfram ·
Werner Heisenberg
dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.
Auguste Bravais i Werner Heisenberg · Kristal i Werner Heisenberg ·
Zlato
zlato.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Auguste Bravais i Kristal imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Auguste Bravais i Kristal
Usporedba između Auguste Bravais i Kristal
Auguste Bravais ima 74 odnose, a Kristal ima 107. Kao što im je zajedničko 63, Jaccard indeks 34.81% = 63 / (74 + 107).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Auguste Bravais i Kristal. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: