Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Austrija i Wels

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Austrija i Wels

Austrija vs. Wels

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Wels je statutarni grad u austrijskoj saveznoj državi Gornjoj Austriji.

Sličnosti između Austrija i Wels

Austrija i Wels imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrijske savezne zemlje, Bosna i Hercegovina, Drugi svjetski rat, Gornja Austrija, Hrvatska, Hrvatski jezik, Innsbruck, Norik, Socijaldemokratska stranka Austrije, Statutarni grad (Austrija), 2001., 2011..

Austrijske savezne zemlje

Austrija je savezna republika koju čini 9 saveznih zemalja (njem. Bundesländer).

Austrija i Austrijske savezne zemlje · Austrijske savezne zemlje i Wels · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Austrija i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Wels · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Austrija i Drugi svjetski rat · Drugi svjetski rat i Wels · Vidi više »

Gornja Austrija

Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna zemlja Republike Austrije.

Austrija i Gornja Austrija · Gornja Austrija i Wels · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Austrija i Hrvatska · Hrvatska i Wels · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Austrija i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Wels · Vidi više »

Innsbruck

Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.

Austrija i Innsbruck · Innsbruck i Wels · Vidi više »

Norik

Noricum Norik je starorimska provincija, nalazila se većim dijelom na području današnje Austrije i Slovenije.

Austrija i Norik · Norik i Wels · Vidi više »

Socijaldemokratska stranka Austrije

mini Socijaldemokratska stranka Austrije (njemački:Sozialdemokratische Partei Österreichs ili SPÖ) jedna je od najstarijih politički stranki u Austriji.

Austrija i Socijaldemokratska stranka Austrije · Socijaldemokratska stranka Austrije i Wels · Vidi više »

Statutarni grad (Austrija)

Statutarni grad (njemački: Statutarstadt) je tip austrijskog kotara, on se odnosi na gradove koji imaju vlastiti statut (Stadt mit eigenem Statut), a njih je u 2017. godini bilo petnaest.

Austrija i Statutarni grad (Austrija) · Statutarni grad (Austrija) i Wels · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

2001. i Austrija · 2001. i Wels · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

2011. i Austrija · 2011. i Wels · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Austrija i Wels

Austrija ima 268 odnose, a Wels ima 26. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 4.08% = 12 / (268 + 26).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Austrija i Wels. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: