Brže od pregledniku!
36 odnosi: Austrijsko Carstvo, Češka (povijesna pokrajina), Bavarska, Biskupija, Francuska, Franjo Josip I., Frankfurt na Majni, Giuseppe Garibaldi, Grofovija, Habsburg, Hanover, Hegemonija, Italija, Jadransko more, Kneževina, Kraljevina Italija, Kraljevina Pruska, Napoleonski ratovi, Naslov, Nassau, Njemački savez, Otto von Bismarck, Plemstvo, Pruska, Rat, Schleswig-Holstein, Srednja Europa, Sveto Rimsko Carstvo, Ujedinjenje Italije, Ujedinjenje Njemačke, Venecija, Viktor Emanuel II., Wilhelm von Tegetthoff, 14. lipnja, 1866., 22. srpnja.
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Bavarska · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Biskupija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Francuska · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Franjo Josip I. · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Giuseppe Garibaldi
Giuseppe Garibaldi Giuseppe Garibaldi (Nica, 4. srpnja 1807. – otok Caprera, 2. lipnja 1882.), talijanski revolucionar i borac za Ujedinjenje i slobodu Italije.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Giuseppe Garibaldi · Vidi više »
Grofovija
Grofovija izvorno, u franačkoj državi od doba Merovinga označava upravno područje na čijem čelu u ulozi suca stoji grof.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Grofovija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Habsburg · Vidi više »
Hanover
* Hannover (razdvojba), više značenja.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Hanover · Vidi više »
Hegemonija
Prevlast ili posuđenica hegemonija (iz starogrčkog: hegemon "vođa") odnosi se na dominaciju ili prevlast jedne države, etnije u organizaciji ili sličnim čimbenicima na području politike, vojske, gospodarstva, vjere i/ili kulture.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Hegemonija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Italija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Jadransko more · Vidi više »
Kneževina
Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Kneževina · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kraljevina Pruska
Kraljevina Pruska (njem. Königreich Preußen) je bilo njemačko kraljevstvo od 1701. do 1918. Od ujedinjenja Njemačke 1871. do poraza u Prvom svjetskom ratu, Pruska je činila gotovo dvije trećine teritorija Njemačkog Carstva.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Kraljevina Pruska · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Naslov
Naslov ili titula je počasni obiteljski ili pak nasljednji naslov koji pripada određenom položaju u društvenoj hijerarhiji (npr. grof, predsjednik, general), odnosno stečeni naslov koji pripada određenom stupnju izobrazbe (inženjer, akademik, docent, doktor).
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Naslov · Vidi više »
Nassau
Nassau je glavni i najveći grad države Bahami.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Nassau · Vidi više »
Njemački savez
Njemačka konfederacija ili Njemački savez (njem. Deutscher Bund) bio je konfederacija 39 suverenih država Srednje Europe s pretežno njemačkim govornim područjem.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Njemački savez · Vidi više »
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Otto von Bismarck · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Plemstvo · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Pruska · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Rat · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Srednja Europa · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Ujedinjenje Italije · Vidi više »
Ujedinjenje Njemačke
1815.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Ujedinjenje Njemačke · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Venecija · Vidi više »
Viktor Emanuel II.
Viktor Emanuel II., punim imenom Vittorio Emanuele Maria Alberto Eugenio Ferdinando Tommaso (Torino, 14. ožujka 1820. – Rim, 9. siječnja 1878.), sardinski kralj od 1849. do 1861. godine i kralj Italije od 1861.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Viktor Emanuel II. · Vidi više »
Wilhelm von Tegetthoff
Wilhelm Freiherr von Tegetthoff (23. prosinca 1827. – 7. travnja 1871.), austrijski admiral.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i Wilhelm von Tegetthoff · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i 14. lipnja · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i 1866. · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Austrijsko-pruski rat i 22. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Prusko-austrijski rat, Treći rat za nezavisnost Italije.
