Sadržaj
115 odnosi: Austrijanci, Austrijsko-pruski rat, Austro-ugarska nagodba, Austro-ugarski gulden, Šleska, Španjolska, Štajerska (vojvodstvo), Češka (povijesna pokrajina), Česi, Baden-Württemberg, Bavarska, Beč, Bečki kongres, Bitka kod Austerlitza, Bukovina, Car, Carevinsko vijeće, Carstva, Centralizacija, Ferdinand I. Austrijski, Flamanci, Francuzi, Franjo II., Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Josip I., Goriška, Gott erhalte Franz den Kaiser, Granica, Habsburška Monarhija, Habsburške nasljedne zemlje, Hrvatska, Hrvatski jezik, Istočne katoličke Crkve, Italija, Judaizam, Kalvinizam, Katoličanstvo, Klemens Wenzel Lothar Metternich, Knez, Koruška (vojvodstvo), Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Slavonija, Kraljevina Ugarska, Kranjska, Latinski jezik, Listopadska diploma, Lombardsko-venetsko Kraljevstvo, Luterani, Mađarski jezik, ... Proširite indeks (65 više) »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Austrijanci
Austrijsko-pruski rat
Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Austrijsko-pruski rat
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Austro-ugarska nagodba
Austro-ugarski gulden
Austro-ugarski gulden,odnosno forinta bila je valuta koja se koristila u Habsburškoj monarhiji tj.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Austro-ugarski gulden
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Šleska
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Španjolska
Štajerska (vojvodstvo)
Grb Štajerskoga vojvodstva Štajerska (lat. Styria; njem. Herzogtum Steiermark; slov. Vojvodina Štajerska) naziv je za vojvodstvo u Svetom Rimskom Carstvu, a potom i nasljednu zemlju Habsburške Monarhije, smješteno u današnjoj jugoistočnoj Austriji i sjeveroistočnoj Sloveniji.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Štajerska (vojvodstvo)
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Češka (povijesna pokrajina)
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Česi
Baden-Württemberg
Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Baden-Württemberg
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Bavarska
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Beč
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Bečki kongres
Bitka kod Austerlitza
Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Bitka kod Austerlitza
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Bukovina
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Car
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Carevinsko vijeće
Carstva
Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Carstva
Centralizacija
Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Centralizacija
Ferdinand I. Austrijski
Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. – Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Ferdinand I. Austrijski
Flamanci
Flamanci (fla. Vlamingen) su zapadno-germanski narod podrijetlom od Salijskih Franaka, naseljen u Flandriji, jednoj od tri belgijske regije.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Flamanci
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Francuzi
Franjo II.
* Franjo II. Ordelaffi (1300. – 1374.), gospodar Forlìja.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Franjo II.
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Franjo Josip I.
Goriška
Goriška (slov. Goriška grofija; talijanski: Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njemački: Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Goriška
Gott erhalte Franz den Kaiser
Gott erhalte Franz den Kaiser ili Bože, čuvaj Cara Franju (znana kao i Carevka, Kaiserhymne te Volkshymne) bila je osobna himna cara Svetog Rimskog Carstva (Franje II.) i Habsburške Monarhije od 1797. godine, Austrijskog Carstva od njegovog osnutka 1804. te službena himna Austro-Ugarske Monarhije od njenog osnutka 1867.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Gott erhalte Franz den Kaiser
Granica
Granica Škotske i Engleske Granica je u najširem smislu crta koja nešto omeđuje.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Granica
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Habsburška Monarhija
Habsburške nasljedne zemlje
Austrijske nasljedne zemlje, uključujući i neke nehabsburške posjede iz 1512. godine. Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje (njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Habsburške nasljedne zemlje
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Hrvatska
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Hrvatski jezik
Istočne katoličke Crkve
Grkokatolička katedrala u Križevcima Katedrala sv. Jurja u Lavovu, Ukrajinska grkokatolička crkva. Istočne katoličke Crkve naziv je za Crkve koje pripadaju različitim istočnim obredima, a u punom su zajedništvu s rimskim biskupom ili papom.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Istočne katoličke Crkve
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Italija
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Judaizam
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Kalvinizam
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Katoličanstvo
Klemens Wenzel Lothar Metternich
'''Klemens Wenzel Lothar Metternich''' Knez Klemens Wenzel Lothar von Metternich (Koblenz, 15. svibnja 1773. – Beč, 11. lipnja 1859.), austrijski političar i državnik.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Klemens Wenzel Lothar Metternich
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Knez
Koruška (vojvodstvo)
Grb Koruškoga vojvodstva Koruška (slov. Vojvodina Koroška; njem. Herzogtum Kärnten) ime je povijesnoga vojvodstva smještenog većim dijelom na području današnje južne Austrije, a manjim dijelom na području današnje sjeverne Slovenije.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Koruška (vojvodstvo)
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Slavonija
Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Kraljevina Slavonija
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Kraljevina Ugarska
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Kranjska
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Latinski jezik
Listopadska diploma
Listopadska diploma (Carska povelja o uredjenju nutrnjega državno-pravnoga odnošenja monarkije) bila je ustavni dokument cara Franje Josipa I., donijet 20. listopada 1860. Ovom diplomom vratio je vladar svojim narodima ustav, te ukinuo Bachov apsolutizam.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Listopadska diploma
Lombardsko-venetsko Kraljevstvo
Lombardsko-venetsko Kraljevstvo Lombardsko-venetsko Kraljevstvo uspostavljeno je odlukom Bečkog kongresa 9.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Lombardsko-venetsko Kraljevstvo
Luterani
Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Luterani
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Mađarski jezik
Marija Lujza, vojvotkinja od Parme
Marija Lujza Austrijska (Beč, 12. prosinca 1791. – Parma, 17. prosinca 1847.), punog imena: Maria Ludovica Leopoldina Franziska Therese Josepha Lucia von Habsburg-Lothringen, rođena kao austrijska nadvojvotkinja, francuska carica (1810. – 1814.), vojvotkinja od Parme (1814. – 1847.) Marija Lujza rodila se u Beču 12.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Marija Lujza, vojvotkinja od Parme
Markgrofovija Istra
Markgrofovija Istra bila je teritorijalna jedinica u sklopu austrijske krunske zemlje Austrijsko primorje u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Markgrofovija Istra
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Moravska
Nacionalnost
Nacionalnost ili narodnost označava pripadnost osobe narodu ili naciji.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Nacionalnost
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Napoleon Bonaparte
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Napoleonski ratovi
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Nijemci
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Nizozemska
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Njemački jezik
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Novi vijek
Požunski mir
*Požunski mir 1271.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Požunski mir
Požunski mir 1805.
Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Požunski mir 1805.
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Poljaci
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Poljska
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Poljski jezik
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Pravoslavlje
Pregovori
Pregovori su vrsta dijaloga kojima je cilj riješiti nesporazume, dogovoriti se, cjenkati (radi osobne ili kolektivne dobrobiti) i nagoditi se.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Pregovori
Primirje
Primirje je naziv koji u najširem smislu označava privremeni prestanak oružanog sukoba zbog dogovora sukobljenih strana o prekidu neprijateljskih djelovanja, a što može uključivati i neformalne prekide vatre.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Primirje
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Pruska
Prvo Francusko Carstvo
Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Prvo Francusko Carstvo
Rastatt
Rastatt je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, blizu granice s Francuskom.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Rastatt
Regensburg
Regensburg (u starijim hrvatskim izvorima: Rezno, bavarski: Rengschburg) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Regensburg
Revolucija 1848. – 1849.
Revolucija 1848.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Revolucija 1848. – 1849.
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Rimsko-njemački car
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Rumunjski jezik
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Rusko Carstvo
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Salzburg
Schönbrunn
Dvorac Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn u značenju "lijepi izvor") u Beču jedan je od najvažnijih kulturnih spomenika u Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Schönbrunn
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Slovenci
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Slovenski jezik
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Srbi
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Srpski jezik
Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat
Zemljovid Srpskoga vojvodstva i Tamiškoga banata Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, pokrajina (vojvodina) Austrijskoga Carstva koja je postojala od 1849. do 1860. godine.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Sveto Rimsko Carstvo
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Talijanski jezik
Talir
Dubrovački talir – novi vižlin iz 1771. Srebrni talir kakvog je kovao knez Nikola III. Zrinski u Gvozdanskom u 20-tim i 30-tim godinama 16. stoljeća Talir je bio veliki srebreni novac, nazvan po mjestu Jáchymovu (njem. Joachimstal) u Češkoj, gdje se prvi put u Europi počeo kovati 1518.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Talir
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Tirol
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Transilvanija
Ulm
Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Ulm
Valonci
Valonci su frankofonski narod u Belgiji, odnosno pokrajini Valoniji.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Valonci
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Vojna krajina
Vojnik
Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Vojnik
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Vojvoda
Vorarlberg
Vorarlberg je jedna od devet saveznih država Republike Austrije.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Vorarlberg
Württemberg
Zemljovid onog što se u suvremenoj Njemačkoj smatra za Württemberg. Žuto područje je Villingen-Schwenningen nastalo od prijašnjih dviju općina: Villingena (Baden) i Schwenningena (Württemberg). Württemberg je označen crvenom bojom. Zastava Württemberga. 250px Württemberg povijesno je područje u jugozapadnoj Njemačkoj.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Württemberg
Zapljena
Zapljena ili posuđenica konfiskacija (lat. confiscatio) označava izvlaštenje (eksproprijaciju) dobara ili imovine u korist države bez naknade.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Zapljena
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i Zemlje Krune sv. Stjepana
10. prosinca
10.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 10. prosinca
11. kolovoza
11.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 11. kolovoza
11. prosinca
11.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 11. prosinca
12. prosinca
12.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 12. prosinca
14. lipnja
14.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 14. lipnja
2. prosinca
2.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 2. prosinca
20. listopada
20.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 20. listopada
22. srpnja
22.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 22. srpnja
24. ožujka
24.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 24. ožujka
26. prosinca
26.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 26. prosinca
27. srpnja
27.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 27. srpnja
29. svibnja
29.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 29. svibnja
4. prosinca
4.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 4. prosinca
5. travnja
5.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 5. travnja
6. kolovoza
6.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 6. kolovoza
6. prosinca
6.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 6. prosinca
8. lipnja
8.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 8. lipnja
9. travnja
9.
Pogledaj Austrijsko Carstvo i 9. travnja