Austroslavizam i Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Austroslavizam i Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata

Austroslavizam vs. Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata

Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji. Habsburška Monarhija, s povijesnom ulogom sprečavanja turske invazije u srce Europe u XVI. i XVII. stoljeću, s dvjestogodišnjom “misijom” održavanja državne zajednice srednjoeuropskih i podunavskih zemalja kao potencijalne jezgre za šire europsko okupljanje, ušla je bezglavo u I. svjetski rat, u njemu pokopala 1.200.000 svojih vojnika i raspala se ne toliko voljom svojih naroda koliko vojnom snagom velesila Antante, koje su je slomile, iako su je sve do sredine 1918. željele održati. Iz današnje perspektive odluka kralja Franje Josipa I. i vladajuće elite Austro-Ugarske da, nakon ubojstva prijestolonasljednika Ferdinanda i njegove supruge, na koje je 28. lipnja 1914. atentat izveo bosanski Srbin Gavrilo Princip, izvede agresiju na Srbiju i time započne Prvi svjetski rat, izgleda nerazumna kada se zna da je odnos snaga između Antante (Rusija, Velika Britanija i Francuska, kojima će se 1915.

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Austro-Ugarska i Austroslavizam · Austro-Ugarska i Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Austroslavizam i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata · Vidi više »

Galicija (srednja Europa)

Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.

Austroslavizam i Galicija (srednja Europa) · Galicija (srednja Europa) i Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Austroslavizam i Habsburška Monarhija · Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Austroslavizam i Mađari · Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata i Mađari · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Austroslavizam i Slovenci · Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata i Slovenci · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Austroslavizam i Stjepan Radić · Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata i Stjepan Radić · Vidi više »