Brže od pregledniku!
81 odnosi: Abasidi, Akad, Aleksandar Veliki, Aristarh sa Samosa, Aristotel, Aritmetika, Astralno tijelo, Astrologija, Astronom, Astronomija, Astronomski objekt, Babilonija, Bagdad, Basra, Beros, Civilizacija, Empirizam, Geocentrični sustav, Geograf, Geometrija, Grčki jezik, Hiparh, Irak, Islam, Julijanska godina (astronomija), Julijanski kalendar, Jupiter, Kalendar, Klaudije Ptolemej, Klinopis, Kozmologija, Krug, Ktezifont, Mars, Matematičar, Matematika, Meton, Mezopotamija, Mezopotamska mitologija, Mjesečeve mijene, Mjesec, Morske mijene, Nabopolasar, Nikola Kopernik, Novoasirsko Carstvo, Papirus, Partsko Carstvo, Pergam, Perzijsko Carstvo, Planet, ..., Plinije Stariji, Plutarh, Pomrčina, Pomrčina Sunca, Povijest astronomije, Razi, Rektascenzija, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Sat, Saturn, Seksagezimalni brojevni sustav, Seleukovići, Simplicije, Sinodički mjesec, Stara Grčka, Strabon, Stupanj (kut), Sumer, Sumerani, Sunčani sat, Sunce, Suncostaj, Tales, Venera, Vodeni sat, Zemljina atmosfera, Zemljopisna širina, Znanost, Zodijak, Zviježđe, Zvijezda. Proširite indeks (31 više) »
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Novi!!: Babilonska astronomija i Abasidi · Vidi više »
Akad
Akad (sumer. Agade; heb. אכד ’Akkad) je ime drevnoga grada i pokrajine u sjevernoj Mezopotamiji, između gradova Sipar i Kiš, u današnjem Iraku, vjerojatno oko 50 km jugozapadno od središta Bagdada.
Novi!!: Babilonska astronomija i Akad · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Babilonska astronomija i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Aristarh sa Samosa
Pogled na krater Aristarh (lijevo) i Herod (desno) Djelomična pomrčina Mjeseca. Aristarh sa Samosa (starogrčki Ἀρίσταρχος, latinski Aristarchus); 310. pr. Kr. - oko 230. pr. Kr.) grčki astronom i matematičar, rođen na otoku Samosu. Bio je prvi čovjek koji je zastupao heliocentrični sustav Sunčevog sustava, koji u središte poznatog svemira postavlja Sunce. U pogledu na to bio je pod utjecajem pitagorejca Filolaja iz Krotona, ali je, nasuprot njemu, "središnju vatru" poistovjetio sa Suncem. Međutim astronomske su mu ideje odbačene u korist geocentričnih teorija Aristotela i Ptolomeja, sve dok ih skoro 1800 godina kasnije nije uspješno oživio Nikola Kopernik, a razradili i proširili Johannes Kepler i Isaac Newton. Kada promatramo Sunce ono izgleda poput kugle kutnog promjera oko 0.5°. Kada bismo nogometnu loptu postavili na udaljenost od 50 metara, ona bi točno pokrivala Sunčevu ploču, pa možda stoga i nije čudno da su prva razmišljanja o Suncu vjerojatno vodila zaključku da se radi o običnoj vatrenoj lopti, prilično male veličine. Aristarh je najvjerojatnije bio prvi čovjek koji je shvatio da je Sunce u stvarnosti mnogo veće. Na temelju opažanja procijenio je relativne udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te omjere njihova obujma ili volumena. Sunce je našao većim od Zemlje, a Mjesec manjim. Izostanak paralakse i nepromjenjivi je raspored zvijezda tumačio njihovom velikom udaljenošću. Mjesečev krater Aristarh nosi ime u njegovu čast.
Novi!!: Babilonska astronomija i Aristarh sa Samosa · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Babilonska astronomija i Aristotel · Vidi više »
Aritmetika
Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.
Novi!!: Babilonska astronomija i Aritmetika · Vidi više »
Astralno tijelo
Astralno tijelo je, prema teozofiji i religijskoj filozofiji, suptilno eterično tijelo za koje se vjeruje da je posrednik između inteligentne duše i fizičkog tijela.
Novi!!: Babilonska astronomija i Astralno tijelo · Vidi više »
Astrologija
Sat sa zodijakom Astrologija (grč.: αστρολογία.
Novi!!: Babilonska astronomija i Astrologija · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Babilonska astronomija i Astronom · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Babilonska astronomija i Astronomija · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Babilonska astronomija i Astronomski objekt · Vidi više »
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Babilonska astronomija i Babilonija · Vidi više »
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Novi!!: Babilonska astronomija i Bagdad · Vidi više »
Basra
Basra je grad na jugu Iraka i najveća iračka luka.
Novi!!: Babilonska astronomija i Basra · Vidi više »
Beros
Beros (akadski: Bēl-rē'ušu, prevedeno „Bel je njegov pastir“, grčki Βήρωσσος, Berossos) (oko 340. – 270. pr.Kr.)Becker, Udo, Leksikon astrologije, str.
Novi!!: Babilonska astronomija i Beros · Vidi više »
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Novi!!: Babilonska astronomija i Civilizacija · Vidi više »
Empirizam
Empirizam (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.
Novi!!: Babilonska astronomija i Empirizam · Vidi više »
Geocentrični sustav
Prikaz geocentričnog sustava koji je izradio portugalski kartograf Bartolomeu Velho 1568. (''Bibliothèque Nationale'', Pariz). Osnovni dijelovi Ptolemejeva sustava: deferent je kružnica kojom se giba središte druge, manje kružnice epicikla. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Geocentrični sustav ili Ptolemejev sustav je model Sunčeva sustava i cijeloga svijeta po kojem se Zemlja nalazi u njegovu središtu, i sva se nebeska tijela okrenu oko nje jedanput na dan, usto Mjesec jedanput na mjesec, a Sunce još i jedanput godišnje.
Novi!!: Babilonska astronomija i Geocentrični sustav · Vidi više »
Geograf
Europi u vremenu njihova nastanka (1668. – 1669.) Geograf (ili zemljopisac; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.
Novi!!: Babilonska astronomija i Geograf · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Babilonska astronomija i Geometrija · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Babilonska astronomija i Grčki jezik · Vidi više »
Hiparh
Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.
Novi!!: Babilonska astronomija i Hiparh · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Babilonska astronomija i Irak · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Babilonska astronomija i Islam · Vidi više »
Julijanska godina (astronomija)
Julijanska godina je mjerna jedinica za vrijeme, a koristi se u astronomiji.
Novi!!: Babilonska astronomija i Julijanska godina (astronomija) · Vidi više »
Julijanski kalendar
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.
Novi!!: Babilonska astronomija i Julijanski kalendar · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Babilonska astronomija i Jupiter · Vidi više »
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Novi!!: Babilonska astronomija i Kalendar · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Babilonska astronomija i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Klinopis
Ploča s klinovim pismom Klinopis ili klinovo pismo, poznato kao i klinasto pismo, jedno je od najranijih pisama.
Novi!!: Babilonska astronomija i Klinopis · Vidi više »
Kozmologija
geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.
Novi!!: Babilonska astronomija i Kozmologija · Vidi više »
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Novi!!: Babilonska astronomija i Krug · Vidi više »
Ktezifont
Ktezifont (grčki: Ktēsiphōn, Κτησιφῶν) je bio glavni grad Sasanidskog Perzijskog Carstva u drevnoj Mezopotamiji.
Novi!!: Babilonska astronomija i Ktezifont · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Babilonska astronomija i Mars · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Babilonska astronomija i Matematičar · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Babilonska astronomija i Matematika · Vidi više »
Meton
Meton Atenjanin (grč.) starogrčki je astronom iz 5. st. pr. Kr. Meton je pri korigiranju lunarno-solarnog kalendara uveo tzv.
Novi!!: Babilonska astronomija i Meton · Vidi više »
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Novi!!: Babilonska astronomija i Mezopotamija · Vidi više »
Mezopotamska mitologija
sumeranski kameni reljef u ploči svećenika Dudua u gradu Ningirsu kod Lagaša, oko 2400 pr. Kr., 25x23x8 cm, Louvre. Religija Mezopotamaca javlja se kod Sumerana i razvijaju je drugi narodi Mezopotamije; kao takva održala se i antičkom dobu.
Novi!!: Babilonska astronomija i Mezopotamska mitologija · Vidi više »
Mjesečeve mijene
Ilustracija 1: Mjesečeve mjene Ilustracija 2:Položaj Mjeseca prema Zemlji i sunčevim zrakama Mjesečeve su mijene posljedica okretanja Mjeseca oko planeta Zemlje.
Novi!!: Babilonska astronomija i Mjesečeve mijene · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Babilonska astronomija i Mjesec · Vidi više »
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).
Novi!!: Babilonska astronomija i Morske mijene · Vidi više »
Nabopolasar
Nabopolasar (akadski: Nabû-apal-usur) (vladao 625. – 605. pr. Kr.) je bio prvi vladar Novobabilonskog Carstva.
Novi!!: Babilonska astronomija i Nabopolasar · Vidi više »
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.
Novi!!: Babilonska astronomija i Nikola Kopernik · Vidi više »
Novoasirsko Carstvo
Novoasirsko carstvo označuje razdoblje u povijesti Asirije između 1075.
Novi!!: Babilonska astronomija i Novoasirsko Carstvo · Vidi više »
Papirus
3. stoljeća, Oxford, biblioteka Sackler. Primjer teksta na papirusu. Primjer službenog pisma na papirusu iz 3. stoljeća pr. Kr. ''Knjiga mrtvih'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu. Papirus (lat. papyrus od grč. πάπυρος) je pisaći materijal u antičkim civilizacijama Bliskog istoka i Sredozemlja te u ranim stoljećima srednjega vijeka u Europi.
Novi!!: Babilonska astronomija i Papirus · Vidi više »
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Babilonska astronomija i Partsko Carstvo · Vidi više »
Pergam
Pergam (grčki: Pérgamon, τὸ Πέργαμον; latinski: Pergamum) je antički grad iznad doline Bakirçay u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.
Novi!!: Babilonska astronomija i Pergam · Vidi više »
Perzijsko Carstvo
Perzijsko Carstvo može se odnositi na.
Novi!!: Babilonska astronomija i Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Babilonska astronomija i Planet · Vidi više »
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Novi!!: Babilonska astronomija i Plinije Stariji · Vidi više »
Plutarh
Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija. Plutarh je proputovao čitavo Sredozemlje uključujući i dva putovanja u Rim. Imao je velik broj utjecajnih rimskih prijatelja, a među njima i dvojicu važnih rimskih Senatora: Soscija Senecija i Fundana kojima je posvetio neka od kasnijih djela. Najveći dio života proveo je u Heroneji, bio je posvećen misterijama grčkoga boga Apolona. Njegove dužnosti starijeg od dvojice Apolonovih svećenika u proročištu u Delfima (gdje je bio odgovoran za interpretiranje Pitijinih proricanja) očigledno mu nisu oduzimale mnogo vremena, vodio je vrlo aktivan društveni i građanski život i napisao veliki broj spisa od kojih su mnogi sačuvani do danas. Za njega se veže poznata rečenica: Um nije posuda koju treba napuniti, nego vatra koju treba rasplamsati.
Novi!!: Babilonska astronomija i Plutarh · Vidi više »
Pomrčina
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.
Novi!!: Babilonska astronomija i Pomrčina · Vidi više »
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Novi!!: Babilonska astronomija i Pomrčina Sunca · Vidi više »
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Novi!!: Babilonska astronomija i Povijest astronomije · Vidi više »
Razi
Europska ilustracija al-Razija u knjizi Gerarda iz Cremone, 13. stoljeće Razi ili izvorno Abu Bakr Muhamed ibn Zakarija al-Razi (Raj, Iran, oko 865. - Raj, oko 925.) je bio perzijski liječnik koji je djelovao u bolnicama u Raju i Bagdadu.
Novi!!: Babilonska astronomija i Razi · Vidi više »
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.
Novi!!: Babilonska astronomija i Rektascenzija · Vidi više »
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Novi!!: Babilonska astronomija i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Babilonska astronomija i Sat · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Babilonska astronomija i Saturn · Vidi više »
Seksagezimalni brojevni sustav
Seksagezimalni brojevni sustav je brojevni sustav s bazom 60.
Novi!!: Babilonska astronomija i Seksagezimalni brojevni sustav · Vidi više »
Seleukovići
Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.
Novi!!: Babilonska astronomija i Seleukovići · Vidi više »
Simplicije
Simplicije, papa od 468. do 483. godine.
Novi!!: Babilonska astronomija i Simplicije · Vidi više »
Sinodički mjesec
Sinodički mjesec je razdoblje promjene Mjesečevih mijena koje odražava položaj Mjeseca prema Suncu, a iznosi 29,530 59 d .
Novi!!: Babilonska astronomija i Sinodički mjesec · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Babilonska astronomija i Stara Grčka · Vidi više »
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Novi!!: Babilonska astronomija i Strabon · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: Babilonska astronomija i Stupanj (kut) · Vidi više »
Sumer
Lokacija drevne Sumerske države. klinastim pismom na glinenoj pločici iz Sumera, oko 2600 pr. Kr. Louvre, Pariz. Sumer, povijesna regija u južnoj Mezopotamiji i jedna od najstarijih civilizacija.
Novi!!: Babilonska astronomija i Sumer · Vidi više »
Sumerani
Ploča iz Ura Sumerani spadaju u prvu visokorazvijenu civilizaciju nastalu u četvrtom tisućljeću prije Krista na području južne Mezopotamije.
Novi!!: Babilonska astronomija i Sumerani · Vidi više »
Sunčani sat
Sunčani sat Sunčani sat u Varšavi Sunčani sat u Krku Sunčani sat je astronomska naprava koja pokazuje položaj sunca na nebu.
Novi!!: Babilonska astronomija i Sunčani sat · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Babilonska astronomija i Sunce · Vidi više »
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Novi!!: Babilonska astronomija i Suncostaj · Vidi više »
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Novi!!: Babilonska astronomija i Tales · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Babilonska astronomija i Venera · Vidi više »
Vodeni sat
Dva vodena sata iz stare Grčke. Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Ateni. Koreje. Vodeni sat ili klepsidra (grč. ϰλεψύδρα, prema ϰλέπτεıν: krasti i ὕδωρ: voda) je antička naprava za mjerenje vremena s pomoću vode ili ulja, poznata već u drevnom Egiptu u 2.
Novi!!: Babilonska astronomija i Vodeni sat · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Babilonska astronomija i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Babilonska astronomija i Zemljopisna širina · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Babilonska astronomija i Znanost · Vidi više »
Zodijak
'''Zodijak (Ebenezer Sibly, 1806.)''' Zodijak (životinjski krug) je pojas na nebeskoj sferi koji se rasprostire 8° sjeverno i 8° južno od ekliptike, a po njemu se prividno gibaju Sunce, Mjesec i većina planeta Sunčevog sustava.
Novi!!: Babilonska astronomija i Zodijak · Vidi više »
Zviježđe
Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.
Novi!!: Babilonska astronomija i Zviježđe · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Babilonska astronomija i Zvijezda · Vidi više »
