Sadržaj
32 odnosi: Amygdaloideae, Bademovo mlijeko, Benzaldehid, Biljke, Bjelančevine, Bliski istok, Cijanovodična kiselina, Cink, Cvijet, Dvosupnice, Fosfor, Fruktoza, Grčka, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Iran, Italija, Kalcij, Kalifornija, Kalij, Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Marcipan, Maroko, Organizacija za prehranu i poljoprivredu, Plod, Prunus, Ružolike, Ružovke, Sjedinjene Američke Države, Sjemenjače, Sredozemlje, 2002..
- Flora Libanona i Sirije
- Prunus
Amygdaloideae
Amygdaloideae (sin. Prunoideae) biljna potporodica, dio porodice Rosaceae.
Pogledaj Badem i Amygdaloideae
Bademovo mlijeko
Bademovo mlijeko je piće načinjeno od cijelih ili mljevenih badema, danas se često koristi kao nadomjestak za kravlje mlijeko, posebice kod osoba alergičnih na mlijeko.
Pogledaj Badem i Bademovo mlijeko
Benzaldehid
Benzaldehid (benz+ aldehid; C6H5CHO) je najjednostavniji i najvažniji aromatski aldehid.
Pogledaj Badem i Benzaldehid
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Pogledaj Badem i Biljke
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Pogledaj Badem i Bjelančevine
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Pogledaj Badem i Bliski istok
Cijanovodična kiselina
Cijanovodična kiselina (pruska kiselina, HCN(aq)) je otopina plina cijanovodika (HCN) u vodi.
Pogledaj Badem i Cijanovodična kiselina
Cink
Cink je kemijski element 12.
Pogledaj Badem i Cink
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Pogledaj Badem i Cvijet
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Pogledaj Badem i Dvosupnice
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Pogledaj Badem i Fosfor
Fruktoza
Strukturna formula fruktoze Fruktoza Fruktozu (voćni šećer) nalazimo u voću Fruktoza (prema lat. fructus: plod) ili voćni šećer (C6H12O6) je monosaharid sličan glukozi, ali umjesto aldehidne, sadržava keto-skupinu.
Pogledaj Badem i Fruktoza
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Badem i Grčka
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj Badem i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Badem i Iran
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Badem i Italija
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Pogledaj Badem i Kalcij
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Pogledaj Badem i Kalifornija
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Pogledaj Badem i Kalij
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Badem i Latinski jezik
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Pogledaj Badem i Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Marcipan
Figurice voća oblikovane od marcipana Marcipan (tal. marzapane) je tvrda slastica čiji su glavni sastojci šećer i mljeveni bademi.
Pogledaj Badem i Marcipan
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Pogledaj Badem i Maroko
Organizacija za prehranu i poljoprivredu
Organizacija za prehranu i poljoprivredu (kratica FAO od engl. Food and Agriculture Organization; fran. Organisation des Nations Unies pour l’alimentation et l’agriculture, ONUAA), organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.
Pogledaj Badem i Organizacija za prehranu i poljoprivredu
Plod
Plod breskve kupine u različitim stadijima zrelosti Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.
Pogledaj Badem i Plod
Prunus
Prunus (šljiva, badem, marelica, trešnja, breskva, lat. Prunus), veliki i rasprostranjeni rod biljaka dvosupnica iz porodice ružovki i potporodice Amygdaloideae (nekada nepravilno nazivana i Prunoideae Horan.. Glavni predstavnici roda su šljive, breskve i trešnje, marelice i bademi, ukupno 341 priznate vrste bez hibrida.
Pogledaj Badem i Prunus
Ružolike
Ružolike (Rosales), biljni red u razredu dvosupnica kojem se danas pripisuju 9 porodica: Barbeyaceae, Cannabaceae (konopljovke), Dirachmaceae, Elaeagnaceae (zlolesinovke), Moraceae (dudovke), Rhamnaceae (pasjakovke), Rosaceae (ružovke), Ulmaceae (brjestovke), Urticaceae (koprivovke).
Pogledaj Badem i Ružolike
Ružovke
Ružovke (Ruževke, ružatice, ružače, ruže; lat. Rosaceae), najvažnija porodica u redu ružolikih, razred Magnoliopsida, po nekima Rosopsida.
Pogledaj Badem i Ružovke
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Badem i Sjedinjene Američke Države
Sjemenjače
400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.
Pogledaj Badem i Sjemenjače
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Pogledaj Badem i Sredozemlje
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Badem i 2002.
Vidi također
Flora Libanona i Sirije
- Šćipakčić
- Acuston
- Agathophora
- Alepski bor
- Badem
- Bezstabljični čapljan
- Poljska krivičica
- Rogač (biljna vrsta)
- Sternbergia clusiana
- Vinca herbacea
- Vodena slatka trava
Prunus
- Šljiva
- Afrička šljiva
- Badem
- Breskva
- Japanska trešnja
- Kasna sremza
- Lovorvišnja
- Marelica
- Nankinška trešnja
- Prunus
- Rašeljka
- Sremza
- Trešnja
- Trešnjin cvijet
- Trnina
- Višnja
- Virginijska borovnica
Također poznat kao Bajam, Prunus amygdalus, Prunus dulcis.