Otvori u Google MapamaSadržaj
333 odnosi: Abruka, Adam Bremenski, Aegna, Afrikaans, Albanski jezik, Alge, Arkona, Świnoujście, Atlantski ocean, Atmosferski tlak, Škotska, Španjolski jezik, Švapska, Švedska, Švedski jezik, Švedsko Carstvo, Šventoji, Češka, Češki jezik, Øresund, Öland, Ålandski otoci, Bakalar, Bakterije, Baltička anomalija, Baltičke države, Baltički jezici, Baltijsk, Baltik, Baltofinski jezici, Beluga, Bentos, Bijelo more, Bjelica (riba), Bjelomorsko-baltički kanal, Bjelorusija, Bjeloruski jezik, Bočata voda, Bodorka, Bokmål, Bornholm, Botnički zaljev, BP, Brodolom, Bugarski jezik, Crno more, Crveno more, Cvjetanje mora, Danska, Danski jezik, ... Proširite indeks (283 više) »
- Mora u Danskoj
- Mora u Europi
- Mora u Rusiji
- Vodene mase u Švedskoj
- Vodene mase u Estoniji
- Vodene mase u Finskoj
- Vodene mase u Litvi
- Vodene mase u Poljskoj
Abruka
Abruka je estonski otok u Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Abruka
Adam Bremenski
Adam Bremenski (vjerojatno oko 1050. – 1081./1085.) (nje. Adam von Bremen. lat. Adamus Bremensis) je bio njemački srednjovjekovni kroničar, klerik i teolog.
Pogledaj Baltičko more i Adam Bremenski
Aegna
Aegna i susjedni otoci Obala otoka Aegna je estonski otok u Finskom zaljevu, u Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Aegna
Afrikaans
Afrikaans ili afrikanerski jezik (ISO 639-3: afr), donjofranački jezik šire skupine donjonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji.
Pogledaj Baltičko more i Afrikaans
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Pogledaj Baltičko more i Albanski jezik
Alge
Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.
Pogledaj Baltičko more i Alge
Arkona
*Rt Arkona, na njemačkom otoku Rügen.
Pogledaj Baltičko more i Arkona
Świnoujście
Świnoujście je mjesto u zapadnoj Poljskoj.
Pogledaj Baltičko more i Świnoujście
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Pogledaj Baltičko more i Atlantski ocean
Atmosferski tlak
Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.
Pogledaj Baltičko more i Atmosferski tlak
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika.
Pogledaj Baltičko more i Škotska
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Pogledaj Baltičko more i Španjolski jezik
Švapska
Karta švapskog područja unutar suvremene Njemačke. Žuto je djelomično švapsko područje. Bavarske kraljevine Württemberg i Zemlje Hohenzollerna Švapska (književni njemački: Schwaben ili Schwabenland, švapski njemački: Schwobeland) je povijesna i jezična pokrajina u Njemačkoj.
Pogledaj Baltičko more i Švapska
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom.
Pogledaj Baltičko more i Švedska
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Pogledaj Baltičko more i Švedski jezik
Švedsko Carstvo
Švedsko Carstvo odnosi se na osvojene teritorije Kraljevine Švedske u baltičkoj regiji tijekom 17.
Pogledaj Baltičko more i Švedsko Carstvo
Šventoji
Šventoji je najduža rijeka koja teče u cijelosti Litvom i najveća pritoka rijeke Neris Istječe iz jezera Samanis u Regionalnom parku Gražutė i ulijeva se u Neris u blizini Jonave.
Pogledaj Baltičko more i Šventoji
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.
Pogledaj Baltičko more i Češka
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Pogledaj Baltičko more i Češki jezik
Øresund
Øresund (dan. Øresund, šv. Öresund, kolokvijalno Sundet) tjesnac je koji razdvaja danski otok Zeland i pokrajinu Skåne na jugu Švedske.
Pogledaj Baltičko more i Øresund
Öland
Öland je drugi po veličini švedski otok i najmanja švedska pokrajina.
Pogledaj Baltičko more i Öland
Ålandski otoci
Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev.
Pogledaj Baltičko more i Ålandski otoci
Bakalar
Bakalar (Gadus morhua) je riba iz porodice Gadidae (Ugotice), jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta.
Pogledaj Baltičko more i Bakalar
Bakterije
Bakterije su najbrojnija skupina organizama.
Pogledaj Baltičko more i Bakterije
Baltička anomalija
Baltička anomalija ili Baltički NLO, odnosi se na neobičnu formaciju ili objekt na dnu sjevernog dijela Baltičkog mora, koja je otkrivena 19. lipnja 2011. godine korištenjem sonarne tehnologije.
Pogledaj Baltičko more i Baltička anomalija
Baltičke države
Baltičke države (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke zemlje ili Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri države u sjeveroistočnoj Europi na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.
Pogledaj Baltičko more i Baltičke države
Baltički jezici
Baltički jezici su podskupina Indoeuropskih jezika.
Pogledaj Baltičko more i Baltički jezici
Baltijsk
Baltijsk (ruski:Балтийск, poljski: Piława, litvanski: Piliava) – grad prije također znan do 1945.
Pogledaj Baltičko more i Baltijsk
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Pogledaj Baltičko more i Baltik
Baltofinski jezici
Baltofinski jezici, jezici Baltičkih Finaca kojima se služi skupina finskih naroda u bližem području Baltičkog mora, poglavito u Finskoj, Estoniji i u Rusiji (Karelija).
Pogledaj Baltičko more i Baltofinski jezici
Beluga
Beluga (lat. Delphinapterus leucas) je vrsta kitova iz porodice bijelih kitova.
Pogledaj Baltičko more i Beluga
Bentos
Bentos (grč., dubina, morska dubina), ili ponekad i benton skupni je naziv za sve biljne i životinjske organizme koji žive na dnu mora ili slatke vode.
Pogledaj Baltičko more i Bentos
Bijelo more
Bijelo more (rus.: Бе́лое мо́ре, fin.: Vienanmeri) jest zaljev na jugu Barentsova mora smješten na sjeverozapadnoj obali Rusije.
Pogledaj Baltičko more i Bijelo more
Bjelica (riba)
Belica je riba iz porodice šarana Cyprinidae.
Pogledaj Baltičko more i Bjelica (riba)
Bjelomorsko-baltički kanal
Karta Bjelomorsko-baltičkog kanala Kanal Bjelomorsko-baltički kanal (rus. Беломо́рско-балти́йский кана́л) je morski kanal koji povezuje Bijelo i Baltičko more.
Pogledaj Baltičko more i Bjelomorsko-baltički kanal
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Pogledaj Baltičko more i Bjelorusija
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Pogledaj Baltičko more i Bjeloruski jezik
Bočata voda
Bočata voda je slana voda nižeg saliniteta od morske koja nastaje miješanjem mora s tekućom vodom ili kišnicom.
Pogledaj Baltičko more i Bočata voda
Bodorka
Bodorka (Rutilus rutilus) је riba koja pripada obitelji Cyprinidae.
Pogledaj Baltičko more i Bodorka
Bokmål
Zemljovid standardnih inačica norveškog jezika po općinama u Norveškoj. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja koja dopuštaju oba standarda. Bokmål (ISO 639-3: nob; dosl. „knjiški govor”), katkad zvan i riksmål („govor kraljevstva”), jedan je od dva pisana standarda norveškoga jezika, od kojih je drugi nynorsk.
Pogledaj Baltičko more i Bokmål
Bornholm
neslužbena zastava Bornholma Bornholm (danski IPA: ili) je danski otok u Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Bornholm
Botnički zaljev
Botnički zaljev na zemljovidu Baltičkog mora Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti; švedski: Bottniska vikenje) je sjeverni dio Baltičkog mora.
Pogledaj Baltičko more i Botnički zaljev
BP
BP je skraćenica iz engleskih riječi before present - Prije sadašnjosti.
Pogledaj Baltičko more i BP
Brodolom
Pomorska nesreća broda Costa Concordia Titanica Brodolom je pomorska nesreća, u kojoj je brod potonuo ili teško oštećen.
Pogledaj Baltičko more i Brodolom
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Pogledaj Baltičko more i Bugarski jezik
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Pogledaj Baltičko more i Crno more
Crveno more
Crveno more (arap. البحر الأحمر Baḥr al-Aḥmar, al-Baḥru l-’Aḥmar; hebrejski: ים סוף Yam Suf; tigrigna ቀይሕ ባሕሪ QeyH baHri) je rubno more na sjeveru Indijskog oceana.
Pogledaj Baltičko more i Crveno more
Cvjetanje mora
Cvjetanje algi u kanalu Cvjetanje algi u Atlantiku Cvjetanjem algi, često nazvano i cvjetanjem vode odnosno mora naziva se masovno razmnožavanje algi ili cijanobakterija.
Pogledaj Baltičko more i Cvjetanje mora
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.
Pogledaj Baltičko more i Danska
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Pogledaj Baltičko more i Danski jezik
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
Pogledaj Baltičko more i De facto
Dobri dupin
Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu.
Pogledaj Baltičko more i Dobri dupin
Donjonjemački jezici
Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.
Pogledaj Baltičko more i Donjonjemački jezici
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Baltičko more i Drugi svjetski rat
Dvorac Kronborg
Kronborg je dvorac u blizini danskog grada Helsingøra (po kojemu je William Shakespeare nazvao dvorac Elsinore u Hamletu) na najdaljem vrhu otoka Zelanda, na najužem dijelu tjesnaca Øresund koji dijeli Dansku od Švedske.
Pogledaj Baltičko more i Dvorac Kronborg
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Pogledaj Baltičko more i Endem
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe.
Pogledaj Baltičko more i Engleska
Enklava
C je enklava od A, odnosno eksklava od B Enklava, odnosno eksklava (grč. en — u, unutra, grč. eks — van, i lat. clavis — ključ) u političkoj geografiji predstavlja neki teritorij, područje, regiju ili pak državu, koja je sa svih strana okružena nekim drugim teritorijem ili državom.
Pogledaj Baltičko more i Enklava
Epikontinentalni pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Kontinentski šelf (kontinentski prag, priobalni rub, epikontinentski rub, kontinentska površina, neritik) je geomorfološki oblik reljefa morskog dna.
Pogledaj Baltičko more i Epikontinentalni pojas
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Pogledaj Baltičko more i Erozija
Ertholmene
Ertholmene (švedski: Ärtholmarna) je danska skupina otoka u Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Ertholmene
Espoo
Espoo (švedski: Esbo) je drugi po veličini grad u Finskoj.
Pogledaj Baltičko more i Espoo
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Estonija
Estonski jezik
Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.
Pogledaj Baltičko more i Estonski jezik
Estuarij
Labe na desnoj strani slike. Estuarij (lat. aestuarium, "nisko riječno ušće") je naziv za riječno ušće oblikovano poput lijevka.
Pogledaj Baltičko more i Estuarij
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Pogledaj Baltičko more i Etničko čišćenje
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Baltičko more i Europa
Europska nizina
Europska nizina Europska nizina je europsko nizinsko područje te jedna od četiri glavne topografske jedinice Europe.
Pogledaj Baltičko more i Europska nizina
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Pogledaj Baltičko more i Europska unija
Falsterbo
Falsterbo je grad u Švedskoj u sastavu županije Skåne i općine Vellinge.
Pogledaj Baltičko more i Falsterbo
Fårö
Fårö je mali, poljoprivredni otok sjeverno od otoka Gotlanda, Švedska, drugi najveći otok koji pripada švedskoj pokrajini Gotland.
Pogledaj Baltičko more i Fårö
Fehmarn
Fehmarn (danski: Femern) je njemački otok ju Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Fehmarn
Ferojski jezik
Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007; 45 400, 2001.) na ferojskim otocima.
Pogledaj Baltičko more i Ferojski jezik
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.
Pogledaj Baltičko more i Finska
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Pogledaj Baltičko more i Finski jezik
Finski zaljev
Baltičko more i Finski zaljev Finski zaljev (finski: Suomenlahti; ruski: Финский залив, Finskii zaliv; švedski: Finska viken; estonski: Soome laht) je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.
Pogledaj Baltičko more i Finski zaljev
Flensburg
Flensburg (danski: Flensborg) je nezavisni grad na sjeveru Njemačke savezne države Schleswig-Holstein.
Pogledaj Baltičko more i Flensburg
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Baltičko more i Francuski jezik
Fredericia
Fredericia je danski grad i prijestolnica istoimene općine Fredericia u regiji Južna Danska.
Pogledaj Baltičko more i Fredericia
Gävle
Gävle je grad u središnjoj Švedskoj na obali Botničkog zaljeva u županiji Gävleborg.
Pogledaj Baltičko more i Gävle
Göta älv
Göta älv je rijeka u Švedskoj kojom se najveće švedsko jezero Vänern izlijeva u Atlantski ocean, kod grada Göteborga.
Pogledaj Baltičko more i Göta älv
Gdanjsk
Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Gdanjsk
Gdynia
Gdynia je grad na sjeveru Poljske u Pomeranskom vojvodstvu.
Pogledaj Baltičko more i Gdynia
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Pogledaj Baltičko more i Geologija
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Pogledaj Baltičko more i Germani
Germania (Tacit)
Germania (puni naslov De origine et situ Germanorum;„O porijeklu i običajima Germana“) je kratko etnografsko djelo rimskoga povjesničara Publija Kornelija Tacita, nastalo oko 98. godine poslije Krista.
Pogledaj Baltičko more i Germania (Tacit)
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Pogledaj Baltičko more i Germanski jezici
Golema psina
Golema psina (lat. Cetorhinus maximus) je druga najveća vrsta riba, nakon kitopsine. To je kozmopolitska migratorna vrsta, koje se nalazi u svim svjetskim oceanima s umjerenom temperaturom.
Pogledaj Baltičko more i Golema psina
Gotland
Grb Gotlanda Gotland Gotland je pokrajina, županija i općina u Švedskoj, ujedno i najveći otok Baltičkog mora.
Pogledaj Baltičko more i Gotland
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Baltičko more i Grčki jezik
Grbavi kit
Grbavi kit (lat. Megaptera novaeangliae) je vrsta kita koja pripada u porodicu brazdenih kitova.
Pogledaj Baltičko more i Grbavi kit
Greifswald
Greifswald (njem. Greif.
Pogledaj Baltičko more i Greifswald
Grgeč
Grgeč (Perca fluviatilis) — vrsta je slatkovodne ribe porodice (lat. Percidae).
Pogledaj Baltičko more i Grgeč
Guldborgsund (općina)
Guldborgsund je općina u danskoj regiji Zeland.
Pogledaj Baltičko more i Guldborgsund (općina)
Haapsalu
Grad Haapsalu Haapsalu snimljen dronom 2022. godine Haapsalu (njem. i šve. Hapsal, fin. Haapsalu i Haapsalo) je grad koji se nalazi na zapadnoj obali Estonije.
Pogledaj Baltičko more i Haapsalu
Hanza
Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.
Pogledaj Baltičko more i Hanza
Haringe
Atlantska haringa Haringe, naziv za skupinu različitih riba koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta iz porodice srdeljki ili clupeidae.
Pogledaj Baltičko more i Haringe
Hel (poluotok)
Poluotok Hel Hel (poljski Mierzeja Helska, kašupski Hélskô Sztremlëzna) je 35 km dug poluotok u sjevernoj Poljskoj.
Pogledaj Baltičko more i Hel (poluotok)
Helsingør
Helsingør (njem. Helsingör) je grad na sjeveru Danske od 46,829 stanovnika u centru.
Pogledaj Baltičko more i Helsingør
Helsinki
Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.
Pogledaj Baltičko more i Helsinki
Hidratacija
Hidratacija, u kemiji, reakcija je u kojoj se ioni, molekule ili koloidne čestice vežu s molekulama vode.
Pogledaj Baltičko more i Hidratacija
Hiiumaa
Hiiumaa je drugi najveći estonski otok (989 km²) poslije otoka Saaremaa.
Pogledaj Baltičko more i Hiiumaa
Indoeuropski prajezik
Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.
Pogledaj Baltičko more i Indoeuropski prajezik
Industrijska konoplja
Sjetvena konoplja (industrijska konoplja, lat. Cannabis sativa subsp. sativa), jedna od tri podvrste konoplje.
Pogledaj Baltičko more i Industrijska konoplja
Iperit
Molekulski ustroj iperita Plikovi na koži uzrokovani iperitom Iperit, nazvan prema flamanskom gradu Ypresu, službenog imena diklordietil-sulfid, bojni otrov plikavac, žućkasta uljevita tekućina visokog ledišta (oko 14°C) i vrelišta (od 216-218°C) koja se ne miješa s vodom, ali se brzo razara oksidativnim sredstvima poput klornog vapna i hipermangana.
Pogledaj Baltičko more i Iperit
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Pogledaj Baltičko more i Islandski jezik
Isparavanje
ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Voda vrije ili ključa. Isparavanje je prijelaz tvari iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.
Pogledaj Baltičko more i Isparavanje
Istočna Pruska
zastava grb Istočna Pruska unutar Njemačke 1871. – 1918. (tamnoplavo) Istočna Pruska unutar Njemačke 1918. – 1939. (tamnoplavo) Istočna Pruska (standardni njemački: Ostpreußen, niskonjemački:Oostpreußen) je pokrajina bivše njemačke države Pruske.
Pogledaj Baltičko more i Istočna Pruska
Istočno bojište (Drugi svjetski rat)
Istočno bojište ili Veliki domovinski rat (u nazivlju bivših država SSSR-a izuzev Ukrajine i Uzbekistana) bilo je najveće bojište Drugog svjetskog rata otvoreno njemačkom invazijom na Sovjetski Savez.
Pogledaj Baltičko more i Istočno bojište (Drugi svjetski rat)
Iverak
Iverak (lat. Platichthys flesus) ili obični iverak, kod nas se naziva još i iver, pasara, ploča, romb.
Pogledaj Baltičko more i Iverak
Iverak zlatopjeg
Iverak zlatopjeg (lat. Pleuronectes platessa) kod nas se još naziva i pašara, jezik zlatni, kalkan, platka, morska ploča,...
Pogledaj Baltičko more i Iverak zlatopjeg
Izostazija
Izostazija je ravnoteža između susjedinih dijelova (blokova) kore i dijelova plašta ispod njih.
Pogledaj Baltičko more i Izostazija
Jantar
Ogrlica od baltičkog jantaraMušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina Inkluzija baltičkog jantara - Psylloidea Jantar (ruski iz latinskog), ćilibar (turski iz perzijskog) u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), fosilna je smola crnogoričnog drveća očvrsnula sedimentacijskim procesom.
Pogledaj Baltičko more i Jantar
Jūrmala
Jūrmala (u prijevodu obala, njem. Riga-Strand, Rigaer Strand (Riška plaža, Rigasche Strand)) je grad u Latviji na obali Riškog zaljeva, smješten 25 kilometara zapadno od glavnog grada Rige.
Pogledaj Baltičko more i Jūrmala
Jednakonošci
Jednakonošci (jednakonožni rakovi; lat. Isopoda), red morskih i slatkovodnih životinja u razredu Malacostraca, koljeno člankonožaca (Arthropoda).
Pogledaj Baltičko more i Jednakonošci
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Pogledaj Baltičko more i Jezero
Jordan (povjesničar)
Jordan je bio povjesničar iz 6. stoljeća iz provincije Donje Mezije (današnja sjeverna Bugarska), koji je ostavio najviše pisanih tragova o povijesti Gota u vrijeme kada je bilo malo pisaca.
Pogledaj Baltičko more i Jordan (povjesničar)
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Pogledaj Baltičko more i Jylland
Kašupski jezik
turistička karta na kašupskom left Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3 000 ljudi od 100 000 ili više (1993 T.
Pogledaj Baltičko more i Kašupski jezik
Kalinjingrad
Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Kalinjingrad
Kalinjingradska oblast
Kalinjingradska oblast (rus.: Калинингра́дская о́бласть, Калининградская область ili neslužbeno Янта́рный край, što pak znači jantarski kraj, te njem.: Gebiet Kaliningrad) je oblast u Rusiji na obali Baltičkoga mora.
Pogledaj Baltičko more i Kalinjingradska oblast
Kanal (građevina)
Oder-Havel-Kanal Kanal označava umjetno izgrađen vodotok ili prirodni vodotok, koji je promijenjen građevinskim zahvatom.
Pogledaj Baltičko more i Kanal (građevina)
Karlshamn
Karlshamn je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Blekinge.
Pogledaj Baltičko more i Karlshamn
Karlskrona
Karlskrona (švedski za "Karlova kruna") je grad i središte istoimene općine i županije Blekinge u južnoj švedskoj.
Pogledaj Baltičko more i Karlskrona
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Pogledaj Baltičko more i Kartografija
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Pogledaj Baltičko more i Kaspijsko jezero
Kassari
Kassari (njemački: Kassargen) je estonski otok u Baltičkom moru u blizini otoka Hiiumaa.
Pogledaj Baltičko more i Kassari
Katran
mikrovalnoj pećnici. Ovaj proces je poznat kao piroliza. hidroizolacije na ravnim krovovima. breze. kamenog ugljena (''Rütgers Chemicals'', Njemačka). Katran (tur. od arap. qaṭrān) je gust, tekući ili polučvrsti, crni do smeđi proizvod suhe destilacije prirodnih goriva (drva, treseta, smeđeg i kamenog ugljena) i nekih drugih organskih tvari.
Pogledaj Baltičko more i Katran
Kattegat
Kattegat (švedski i danski: Kattegatt) je morski tjesnac koji razdvaja teritorij Danske i Švedske te zajedno sa Skagerrakom na sjeveru povezuje Sjeverno i Baltičko more.
Pogledaj Baltičko more i Kattegat
Kemijsko ratovanje
Kemijsko ratovanje je svaki oblik rata i uz njih vezanih vojnih operacija u kojem se koriste otrovna svojstva neke kemijske supstance kako bi se ubio, ozljedio ili onesposobio neprijatelj.
Pogledaj Baltičko more i Kemijsko ratovanje
Kesselaid
Kesselaid, Kessulaid ili Kessu (njemački: Schildau) je estonski otok u Baltičkom moru, u tjesnacu Suur koji se proteže između otoka Muhu (3,4 km) i estonske obale (4 km).
Pogledaj Baltičko more i Kesselaid
Kiel
Kiel (Zemaljski glavni grad Kiel, Landeshauptstadt Kiel, Landshööftstedt Kiel), grad u sjevernoj Njemačkoj, sjedište njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein.
Pogledaj Baltičko more i Kiel
Kielski kanal
300px Kielski kanal (Nord-Ostsee-Kanal), 98 km dug kanal koji povezuje Sjeverno s Baltičkim morem i tako skraćuje put za 519 km.
Pogledaj Baltičko more i Kielski kanal
Kihnu
Kihnu (njemački: Kühnö) je estonski otok u Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Kihnu
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Pogledaj Baltičko more i Kisik
Kit perajar
Kit perajar (lat. Balaenoptera physalus) je jedna vrsta brazdastih kitova.
Pogledaj Baltičko more i Kit perajar
Kitovi
Kitovi (lat. Cetacea) su infrared sisavaca koji ima više od 80 vrsta.
Pogledaj Baltičko more i Kitovi
Klaipėda
Klaipedska luka Klaipėda (pojednostavljeni prijeslov:; poljski: Kłajpeda, njemački: Memel) lučki je grad u Litvi.
Pogledaj Baltičko more i Klaipėda
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala.
Pogledaj Baltičko more i Klaudije Ptolemej
Kljunasti kitovi
Kljunasti kitovi (lat. Ziphiidae) su jedna od porodica kitova zubana.
Pogledaj Baltičko more i Kljunasti kitovi
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Pogledaj Baltičko more i Komunizam
Kontinentska klima
južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.
Pogledaj Baltičko more i Kontinentska klima
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Pogledaj Baltičko more i Kopenhagen
Kraljevina Danska
Kraljevina Danska (dan: Danmarks Rige, fo: Danmarkar Ríki, gr: Danmarkip Naalagaaffik) je suverena država smještena u sjevernoj Europi i Sjevernoj Americi.
Pogledaj Baltičko more i Kraljevina Danska
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Baltičko more i Kršćanstvo
Krimski rat
Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.
Pogledaj Baltičko more i Krimski rat
Kronika
Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.
Pogledaj Baltičko more i Kronika
Krzno
Dabar Krzno je pokrov od dlaka na koži sisavaca.
Pogledaj Baltičko more i Krzno
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr.
Pogledaj Baltičko more i Ksenofont
Kuhinjska sol
Kristali kuhinjske soli Kuhinjska sol je namirnica koja se uglavnom sastoji od natrijevog klorida.
Pogledaj Baltičko more i Kuhinjska sol
Kuressaare
Dvorac Kuressaare Kuressaare (fin. Kuressaari, njem. Arensburg, u doba SSSR-a Kingissepa) je grad i općina na otoku Saaremaa u Estoniji.
Pogledaj Baltičko more i Kuressaare
Kurski zaljev
Kurska prevlaka i zaljev Landsatova fotografija Kurski zaljev (litvanski: Kuršių marios, njemački: Kurisches Haff, ruski: Kуршский залив, poljski: Zalew Kuroński) je zaljev Baltičkog mora.
Pogledaj Baltičko more i Kurski zaljev
Langeland
Langeland je danski otok u Baltičkom moru (54°56'N i 10°42'E).
Pogledaj Baltičko more i Langeland
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Baltičko more i Latinski jezik
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom.
Pogledaj Baltičko more i Latvija
Lübeck
(donjonjemački: Lübeek, danski: Lybæk) je grad u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein.
Pogledaj Baltičko more i Lübeck
Ledenjačko jezero
Ledenjačko jezero Ledenjačko jezero je vrsta jezera koji se javlja najčešće u visokoplaninskim predjelima.
Pogledaj Baltičko more i Ledenjačko jezero
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Pogledaj Baltičko more i Ledeno doba
Ledište
Krivulja hlađenja. Ledište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje. Ledište ili krutište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje.
Pogledaj Baltičko more i Ledište
Ledolomac
ledolomac na nuklearni pogon Ledolomac je naziv za posebno sagrađeni brod kojemu je svrha razbijanje leda radi otvaranja plovnih puteva.
Pogledaj Baltičko more i Ledolomac
Letonski jezik
Letonski jezik ili latvijski jezik, (ISO 639-3: lav; letonski jezik, latv. latviešu valoda), je službeni jezik Republike Latvije i jedan od službenih jezika Europske unije.
Pogledaj Baltičko more i Letonski jezik
Lidingö
Lidingö je grad i sjedište istoimene općine u istočnoj Švedskoj u županiji Stockholm.
Pogledaj Baltičko more i Lidingö
Liepāja
Liepāja, luka Liepāja (njemački: Libau, litavski: Liepoja, poljski: Lipawa, ruski: Либава / Libava ili Лиепая / Lijepaja) grad je u zapadnoj Latviji, na obali Baltičkog mora, najznačajnija luka u Latviji.
Pogledaj Baltičko more i Liepāja
Litavski jezik
Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.
Pogledaj Baltičko more i Litavski jezik
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe.
Pogledaj Baltičko more i Litva
Livonska braća mača
mini Livonska braća mača (lat.: Fratres militiæ Christi Livoniæ, njem.: Schwertbrüderorden) je bio viteški vojni red kojeg je uspostavio biskup Albert od Rige, 1202. godine.
Pogledaj Baltičko more i Livonska braća mača
Lolland
Lolland je četvrti danski otok po veličini.
Pogledaj Baltičko more i Lolland
Lužička Nisa
Lužička Nisa (gornjolužičkosrpski: Łužiska Nysa‚ donjolužičkosrpski: Łužyska Nysa, češki: Lužická Nisa) je 254 km duga lijeva pritoka Odre.
Pogledaj Baltičko more i Lužička Nisa
Maardu
ruske pravoslavne crkve Maardu je grad i općina u okrugu Harjumaa, sjeverna Estonija.
Pogledaj Baltičko more i Maardu
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Baltičko more i Mađarski jezik
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Pogledaj Baltičko more i Makedonski jezik
Mali Belt
Mali Belt (danski: Lillebælt, što prevedeno znači Mali tjesnac) je tjesnac koji razdvaja danski otok Fyn od Poluotoka Jutland, te Baltičko od Sjevernoga mora, odnosno do njegova tjesnaca Kattegata.
Pogledaj Baltičko more i Mali Belt
Malmö
Malmö (danski: Malmø) grad je u Švedskoj.
Pogledaj Baltičko more i Malmö
Manilaid
Manilaid (lokalno Manija, njemački: Manja) je estonski otok u Riškom zaljevu, u Baltičkom moru udaljen oko 1 km od kopna, između otoka Kihnu i poluotoka Tõstamaa.
Pogledaj Baltičko more i Manilaid
Mariehamn
Luka Mariehamna Mariehamn (finski: Maarianhamina) je glavni grad finskoga teritorija Alandskih otoka.
Pogledaj Baltičko more i Mariehamn
Međunarodna hidrografska organizacija
Zemljovid svijeta s označenim članicama Međunarodne hidrografske organizacije Međunarodna hidrografska organizacija (kratica: IHO) je međuvladina savjetodavna i tehnička organizacija za hidrografiju čiji je cilj poticanje sigurnosti pomorskog prometa i zaštita morskog okoliša.
Pogledaj Baltičko more i Međunarodna hidrografska organizacija
Megafauna
''Loxodonta africana'', najveća kopnena životinja na Zemlji. Megafauna (grč. megas "velik" + lat. fauna "životinja") su velike, vrlo velike ili ogromne životinje.
Pogledaj Baltičko more i Megafauna
Mekušci
Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.
Pogledaj Baltičko more i Mekušci
Metropolitansko područje
Metropolitansko područje argentinskog Buenos Airesa noću. (NASA-ina snimka iz 2003. godine) Pariz, drugo najveće europsko metropolitansko područje (iza Londona), noću Metropolitansko područje, češće i Metro područje ili samo Metro (grčki: metros - majka, polis - grad) u urbanoj geografiji označava područje više gradova okupljenih oko središnjeg grada, najvećeg i najvažnijeg unutar tog područja, te rjeđe naseljeno okolno izvangradsko područje uključujući industriju, prometnu i gospodarsku infrastrukturu i stambene prostore.
Pogledaj Baltičko more i Metropolitansko područje
Middelfart
Middelfart je danski grad i prijestolnica istoimene općine Middelfart u regiji Južna Danska.
Pogledaj Baltičko more i Middelfart
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Pogledaj Baltičko more i Močvara
Mohni
Mohni (njemački: Ekholm) je estonski otok u Finskom zaljevu, u Baltičkom moru, 4,5 km sjeveroistočno od zaljeva Eru laht.
Pogledaj Baltičko more i Mohni
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene''').
Pogledaj Baltičko more i Morske mijene
Muhu
Muhu (lokalno Muhumaa, njemački: Mohn/Moon) je estonski otok u Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Muhu
Narva (rijeka)
Narva (est. Narva jõgi) je pogranična rijeka, čiji tok dijeli Estoniju i Rusiju.
Pogledaj Baltičko more i Narva (rijeka)
Narva-Jõesuu
Plaža u Narva-Jõesuu Narva-Jõesuu (njem. Hungerburg, rus. Усть-Нарва Ust'-Narva) je grad u okrugu Ida-Virumaa, sjeveroistočna Estonija.
Pogledaj Baltičko more i Narva-Jõesuu
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.
Pogledaj Baltičko more i NATO
Neva
Neva (ruski: Нева́) je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Rusije.
Pogledaj Baltičko more i Neva
Nida
Nida (Nidawi, Nidawin, Nidawį), Nida je zemaljski duh sličan slonu iz mitologije Omaha i Ponca.
Pogledaj Baltičko more i Nida
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Baltičko more i Nijemci
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Pogledaj Baltičko more i Nizozemska
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Pogledaj Baltičko more i Nizozemski jezik
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Baltičko more i Njemačka
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Baltičko more i Njemački jezik
Njemački prodor na istok
Njemački prodor na istok je naziv za srednjovjekovno naseljavanje njemačkog stanovništva s područja današnje središnje Njemačke na slabo naseljena područja srednje i istočne Europe.
Pogledaj Baltičko more i Njemački prodor na istok
Njemački zaljev
Satelitski pogled na Njemački zaljev; Jylland je desno, na istoku. Njemački zaljev (njemački: Deutsche Bucht, nizozemski: Duitse Bocht, danski: Tyske Bugt, frizijski: Dútske Bocht, engleski: German Bight) je jugoistočni široki otvoreni zaljev Sjevernog mora, čije kute s juga zatvaraju nizozemska i njemačka obala, a s istoka poluotok Jylland, kojeg dijele Njemačka i Danska.
Pogledaj Baltičko more i Njemački zaljev
Njemen
Njemen (lit. Nemunas, bje. Нёман) je rijeka u Istočnoj Europi, koja izvire u Bjelorusiji, protječe kroz Rusiju, a u Litvi se deltom ulijeva u Kurski zaljev, Baltičko more.
Pogledaj Baltičko more i Njemen
NLO
Navodno najranija fotografija NLO-a u državi New Hampshire, 1870. "Slijetalište" za NLO Samonapravljen NLO iznad Njemačke NLO (neidentificirani leteći objekt) ili eng.
Pogledaj Baltičko more i NLO
Norrköping
Norrköping je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Östergötland.
Pogledaj Baltičko more i Norrköping
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Pogledaj Baltičko more i Norveška
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Pogledaj Baltičko more i Norveški jezik
Nynorsk
Zemljovid službenih inačica norveškoga jezika po općinama u Norveškoj iz 2016. godine. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja. Nynorsk (ISO 639-3: nno; dosl. „novonorveški”) jedan je od dva službena pisana standarda suvremenoga norveškoga jezika.
Pogledaj Baltičko more i Nynorsk
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Pogledaj Baltičko more i Obala
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu.
Pogledaj Baltičko more i Oborina
Oceanska klima
Karta svijeta s područjima oceanske klime Oceanska klima je vrsta klima, koju karakterizira povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između godišnjih doba.
Pogledaj Baltičko more i Oceanska klima
Odra
Odra (češ./polj. Odra, njem. Oder) je rijeka duga 854 km koja izvire u Češkoj Republici, protječe kroz zapadnu Poljsku i čini granicu između Njemačke i Poljske u dužini između 187 km.
Pogledaj Baltičko more i Odra
Oledba
Karta pokazuje oledbu Japana prije 20,000 godina. Oledba ili glacijacija (zaleđivanje) (za koju se ponekad koristi izraz glacijalno razdoblje, označavajući posebno razdoblje određene ere, kao i proces visokoglacijalne aktivnosti), često nazivana i ledeno doba, geološki je fenomen tijekom kojega se masovni ledeni pokrov formira na Arktiku i Antarktiku te prodire prema ekvatoru.
Pogledaj Baltičko more i Oledba
Oresundski most
Oresundski most Oresundski most (Švedski: Öresundsbron, Danski: Øresundsbroen, službeno Øresundsbron) je kombinirani most-tunel nad Oresundskim vratima koji povezuje gradove Kopenhagen u Danskoj i Malmö u Švedskoj.
Pogledaj Baltičko more i Oresundski most
Orka
Kit ubojica ili orka najveći je član porodice dupina.
Pogledaj Baltičko more i Orka
Oslić
Oslić (lat. Merluccius merluccius) je bijela morska riba iz porodice Merlucciidae.
Pogledaj Baltičko more i Oslić
Osmussaar
Osmussaar (švedski: Odensholm) je estonski otok u Finskom zaljevu dijelu Baltičkog mora udaljen 7,5 km od estonskog i 62 od finskog kopna.
Pogledaj Baltičko more i Osmussaar
Otočje
Kornatsko otočje Aleutsko otočje Otočje ili arhipelag skupina je otoka jednake geološke građe i postanka.
Pogledaj Baltičko more i Otočje
Oulu (grad)
Oulu. Oulu (švedski: Uleåborg) je šesti po veličini grad u Finskoj.
Pogledaj Baltičko more i Oulu (grad)
Oxelösund
Oxelösund je grad i sjedište istoimene općine u švedskoj županiji Södermanland.
Pogledaj Baltičko more i Oxelösund
Pašnjak
Pašnjak Pašnjak je zemljišna površina koja se koristi za prehranu i uzgoj stoke ispašom.
Pogledaj Baltičko more i Pašnjak
Palanga
Palanga (njemački: Polangen, poljski: Połąga) je grad u zapadnoj Litvi u okrugu Klaipėda.
Pogledaj Baltičko more i Palanga
Pärnu (grad)
Pärnu (njem. Pernau, rus. Пярну) je grad u jugozapadnoj Estoniji na obali zaljeva Pärnu dijelu Riškog zaljeva na Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Pärnu (grad)
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Pogledaj Baltičko more i Petar I. Aleksejevič Romanov
Pleistocen
Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.
Pogledaj Baltičko more i Pleistocen
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Pogledaj Baltičko more i Plinije Stariji
Pokrštavanje Litve
Poštanska marka koja prikazuje pokrštavanje Litve. Pokrštavanje Litve (lit. Lietuvos krikštas) dogodilo se za vrijeme Velikog Vojvodstva Litve u vrijeme pape Urbana VI. od 1387. do 1388. Litva je posljednja zemlja u Europi u koju je stiglo kršćanstvo.
Pogledaj Baltičko more i Pokrštavanje Litve
Polarna klima
Ledenjak Huron na Antarktici- u polarnoj klimi Antarktike Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova.
Pogledaj Baltičko more i Polarna klima
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Baltičko more i Poljska
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Baltičko more i Poljski jezik
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Pogledaj Baltičko more i Poljsko-Litavska Unija
Pomorje
pruskoj kraljevini 1905. Pomorje je (povijesna) pokrajina u sjeveroistočnom dijelu Njemačke i sjeverozapadnom dijelu Poljske.
Pogledaj Baltičko more i Pomorje
Pori
Pori (švedski: Björneborg) je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske.
Pogledaj Baltičko more i Pori
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Pogledaj Baltičko more i Portugalski jezik
Potok
SAD-u označavaju kao „potoci”. Victoria, Australija). Bolu na Braču. Potok je kraći, uži i plići vodotok od rijeke, obično širine korita od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara, a dubine do dva metra te duljine toka do nekoliko kilometara.
Pogledaj Baltičko more i Potok
Prangli
Prangli (švedski: Vrangö, njemački: Wrangelsholm) je estonski otok u Finskom zaljevu dijelu Baltičkog mora.
Pogledaj Baltičko more i Prangli
Pravi lan
Pravi lan (latinski: Linum usitatissimum) jednogodišnja je ili dvogodišnja zeljasta biljka s kratkim vretenastim korijenom.
Pogledaj Baltičko more i Pravi lan
Prevedenice
Prevedenice ili kalkovi riječi su koje su naslijedile i izraz i sadržaj od neke tuđe riječi.
Pogledaj Baltičko more i Prevedenice
Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata
Sudeta 1945. Progon Nijemaca (njemački Flucht und Vertreibung) počeo je odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata i poraza Trećeg Reicha, kada su u SSSR-u, Čehoslovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Jugoslaviji - sve državama koje su se nalazile pod njemačkom okupacijom - počeli osvetnički pohodi i masovna protjerivanja autothonih pripadnika te nacije sa svojih teritorija, namećući im kolektivnu krivnju zbog ratnih zločina nacista tijekom rata.
Pogledaj Baltičko more i Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata
Protok (hidrologija)
U hidrologiji, protok jest volumen vode koji u određenom vremenskom razdoblju proteče na određenoj površini.
Pogledaj Baltičko more i Protok (hidrologija)
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Baltičko more i Pruska
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Baltičko more i Prvi svjetski rat
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Pogledaj Baltičko more i Rajna
Rauma
Rauma (švedski: Raumo) je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske, 92 km sjeverno od grada Turkua, i 50 km južno od Porija.
Pogledaj Baltičko more i Rauma
Rügen
Zemljovid Rügena Rügen je njemački otok u Baltičkom moru ispred obale Zapadnoga Pomorja.
Pogledaj Baltičko more i Rügen
Reprodukcija
Reprodukcija je pojam koji označava izradbu ili izvedbu kojom se nastoji postići što veća sličnost s izvornikom, primjerice kopiranje kakva likovna djela.
Pogledaj Baltičko more i Reprodukcija
Riški zaljev
Riški zaljev Riški zaljev je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.
Pogledaj Baltičko more i Riški zaljev
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Pogledaj Baltičko more i Riga
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Pogledaj Baltičko more i Rijeka (vodotok)
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Baltičko more i Rimsko Carstvo
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Pogledaj Baltičko more i Romanski jezici
Rostock
Rostock je s 204.167 stanovnika najveći grad njemačke pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.
Pogledaj Baltičko more i Rostock
Rubno more
Indijskom oceanu Rubnim morima se smatraju mora koja se nalaze uz rub kontinenta odnosno oceana, a od njega su djelomično odvojena otočnim nizom, pragom ili morskim jarkom.
Pogledaj Baltičko more i Rubno more
Ruhnu
Ruhnu (švedski: Runö) je estonski otok u Riškom zaljevu dijelu Baltičkog mora administrativno pripada okrugu Saare.
Pogledaj Baltičko more i Ruhnu
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Pogledaj Baltičko more i Rumunjski jezik
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Baltičko more i Rusija
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Baltičko more i Ruski jezik
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Baltičko more i Rusko Carstvo
Saaremaa
Saaremaa je najveći estonski otok površine 2673 km2, a čini oko 95% teritorija okruga Saare.
Pogledaj Baltičko more i Saaremaa
Salinitet
svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.
Pogledaj Baltičko more i Salinitet
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Sankt-Peterburg
Sarmati
Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.
Pogledaj Baltičko more i Sarmati
Saxo Grammaticus
Saxo Grammaticus Saxo Grammaticus (oko 1150. – 1220.) danski srednjovjekovni povjesničar, o čijem životu nema drugih izvora osim činjenice da mu se pripisuje autorstvo danske povijesne kronike Gesta Danorum.
Pogledaj Baltičko more i Saxo Grammaticus
Sillamäe
Gradska vijećnica Sillamäe Sillamäe (rus. Силламяэ) je grad u okrugu Ida-Virumaa u sjevernom dijelu Estonije, na južnoj obali Finskog zaljeva.
Pogledaj Baltičko more i Sillamäe
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Pogledaj Baltičko more i Sisavci
Sivi kitovi
Sivi kitovi (lat. Eschrichtiidae) su porodica iz podreda kitova usana koja ima samo jednu vrstu, (Eschrichtius robustus).
Pogledaj Baltičko more i Sivi kitovi
Sivi tuljan
Sivi tuljan (lat. Halichoerus grypus) je sisavac iz porodice Phocidae.
Pogledaj Baltičko more i Sivi tuljan
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Baltičko more i Sjedinjene Američke Države
Sjeverna Europa
Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².
Pogledaj Baltičko more i Sjeverna Europa
Sjeverni križarski ratovi
Sjeverni križarski ratoviChristiansen, Erik (1997).
Pogledaj Baltičko more i Sjeverni križarski ratovi
Sjeverni otok
Sjeverni otok Sjeverni otok (eng. North Island, maorski Te Ika O Maui) - jedan od dva glavna otoka koja čine Novi Zeland (drugi je Južni otok).
Pogledaj Baltičko more i Sjeverni otok
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Pogledaj Baltičko more i Sjeverno more
Skagerrak
Skagerrak je tjesnac između Skandinavskog poluotoka i Jyllanda, odnosno Norveške i Švedske te Danske, a povezuje Sjeverno more s tjesnacem Kattegatom i Baltičkim morem.
Pogledaj Baltičko more i Skagerrak
Skandinavski poluotok
Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.
Pogledaj Baltičko more i Skandinavski poluotok
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Pogledaj Baltičko more i Skiti
Slatka voda
desno Slatka voda je voda, čiji je mineralni sastav ispod praga neprijatnosti za osjetilo okusa.
Pogledaj Baltičko more i Slatka voda
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Pogledaj Baltičko more i Slavenski jezici
Sleđevke
Clupeiformes (sleđevke, sardinke), red manjih riba iz razreda zrakoperki (Actinopterygii).
Pogledaj Baltičko more i Sleđevke
Slijev
Utjecajni slijevovi Europe. razvodnica. Slijev ili sliv je područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru, oceanu ili jezeru.
Pogledaj Baltičko more i Slijev
Slobodni Grad Danzig
Zemljovid Slobodnoga Grada Danziga Slobodni Grad Danzig ili Slobodni Grad Gdanjsk (njemački: Freie Stadt Danzig, poljski: Wolne Miasto Gdańsk) bila je poluautonomna grad-država, koja je postojala između 1920. i 1939., a sastojala se od grada Danziga (danas Gdanjsk) i okolnoga područja.
Pogledaj Baltičko more i Slobodni Grad Danzig
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.
Pogledaj Baltičko more i Slovačka
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Pogledaj Baltičko more i Slovenski jezik
Smeđe alge
Smeđe alge (lat. Phaeophyceae; Phaeophyta) žive isključivo u sjevernim morima.
Pogledaj Baltičko more i Smeđe alge
Sonar
Načelo rada sonara Sonar (od engleskog SONAR, akronima za sound navigation and ranging) ili podvodni električni lokator je elektroakustični uređaj za traženje i otkrivanjem određivanje daljine, dubine, smjera i za identifikaciju podvodnih pokretnih i nepokretnih objekata (podmornica, mina, potopljenih brodova, podvodnih hridi, jata riba).
Pogledaj Baltičko more i Sonar
Sopot (Poljska)
Sopot je dio konurbacije Trójmiasto (Tri mjesta) zajedno s Gdanjskom i Gdyniom, ladanjsko mjesto tih daleko većih gradova.
Pogledaj Baltičko more i Sopot (Poljska)
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Baltičko more i Sovjetski Savez
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Pogledaj Baltičko more i Srebro
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Baltičko more i Srednji vijek
Srednjoeuropska nizina
Srednjoeuropska nizina Prizemna magla u Istočnoj Friziji. Srednjoeuropska nizina, Pribaltička nizina ili Njemačko-poljska nizina prostire se u dužini od oko 600 km (i upola toliko po širini) i nalazi na sjeveru Srednje Europe.
Pogledaj Baltičko more i Srednjoeuropska nizina
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Baltičko more i Sredozemno more
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).
Pogledaj Baltičko more i Srpski jezik
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Pogledaj Baltičko more i Srpskohrvatski jezik
Stanište
Stanište Stanište, habitat ili biotop (stojbina, životni okoliš) je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.
Pogledaj Baltičko more i Stanište
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Baltičko more i Stara Grčka
Staroengleski jezik
Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3: ang; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.
Pogledaj Baltičko more i Staroengleski jezik
Staronordijski jezik
Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300.
Pogledaj Baltičko more i Staronordijski jezik
Stevns (općina)
Stevns je općina u danskoj regiji Zeland.
Pogledaj Baltičko more i Stevns (općina)
Stevns Klint
Stevns Klint je 15 km duga i fosilima bogata litica od bijele krede oko 6 km jugozapadno od grada Store Heddingea na danskom otoku Zelandu.
Pogledaj Baltičko more i Stevns Klint
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Pogledaj Baltičko more i Stockholm
Stockholmski arhipelag
Svjetionik na otoku Huvudskäru Stockholmski arhipelag (švedski: Stockholms skärgård) je najveći arhipelag u Švedskoj, a drugi najveći arhipelag na Baltičkom moru (najveći je u Finskoj Ålandski otoci).
Pogledaj Baltičko more i Stockholmski arhipelag
Stralsund
Stralsund je grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, smješten na južnoj obali uvale Strelasund u Baltičkom moru koja odvaja obalu od otoka Rügena.
Pogledaj Baltičko more i Stralsund
Streljivo
kalibra.50 (12,7mm) "BMG". Svaki peti metak s crvenim vrhom je samoosvjetljavajuće zrno "tracer". Streljivo je naziv za skupinu projektila koji se koriste u ratovanju, uključujući bombe, rakete, bojne glave, nagazne, morske mine, protupješačke mine i metke za vatrena oružja.
Pogledaj Baltičko more i Streljivo
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Pogledaj Baltičko more i Sumporovodik
Suomenlinna
Suomenlinna (finski za "Finska utvrda"), koja je do 1918.
Pogledaj Baltičko more i Suomenlinna
Sveučilište u Göteborgu
thumb Sveučilište u Göteborgu sveučilište je u drugom najvećem švedskom gradu Göteborgu.
Pogledaj Baltičko more i Sveučilište u Göteborgu
Svevi
Svevi (Suebi, Suevi, Suavi, Svebi) su bili germanski narod porijeklom iz blizine Baltičkog mora, a njihovi današnji potomci su njemački Švabe.
Pogledaj Baltičko more i Svevi
Szczecin
Szczecin (njemački Stettin, kašupski Sztetëno, latinski Stetinum, izgovor Ščećin) je poljski grad na obali Baltičkog mora i glavni grad Zapadnopomeranskog vojvodstva.
Pogledaj Baltičko more i Szczecin
Tabloid
Tabloid je naziv za dnevne (ponekad i tjedne) novine koje obilježavaju kratke vijesti s puno fotografija.
Pogledaj Baltičko more i Tabloid
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Pogledaj Baltičko more i Tacit
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Baltičko more i Talijanski jezik
Tallinn
Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.
Pogledaj Baltičko more i Tallinn
Teutonski viteški red
Grb Teutonskih vitezova Teutonski vitezovi ili Teutonski viteški red (latinski: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", njemački: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12.
Pogledaj Baltičko more i Teutonski viteški red
Torpedo
Torpedo je podvodno navođeno ili nenavođeno sredstvo namijenjeno uništavanju brodova i drugih plovila.
Pogledaj Baltičko more i Torpedo
Trelleborg
Trelleborg je grad u južnoj Švedskoj u sastavu županije Skåne.
Pogledaj Baltičko more i Trelleborg
Turku
Turku (fin. Turku, šved. Åbo) je treći po veličini grad u Finskoj i središte jugozapadnog dijela države.
Pogledaj Baltičko more i Turku
Ušće
Dravu kod Legrada. Ušće je mjesto gdje se rijeka (ili potok) ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.
Pogledaj Baltičko more i Ušće
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Baltičko more i Ujedinjeno Kraljevstvo
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Baltičko more i Ukrajina
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Pogledaj Baltičko more i Ukrajinski jezik
Usedom
Usedom (do 1945. koristio se naziv Orzna) je otok u Baltičkom moru koji je upravno podijeljen između Njemačke i Poljske.
Pogledaj Baltičko more i Usedom
Usporedba
Usporedba je ključna stilska figura koja nastaje uspoređivanjem pojmova temeljem sličnosti i zajedničkih osobina.
Pogledaj Baltičko more i Usporedba
Ustka
Ustka je grad u Poljskoj koji administrativno pripada Pomeranskomu vojvodstvu.
Pogledaj Baltičko more i Ustka
Varšavski ugovor
Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949.
Pogledaj Baltičko more i Varšavski ugovor
Vasa (brod)
Brod Vasa u muzeju Vasa ili Wasa švedski je ratni brod izgrađen između 1626. i 1628. godine za švedskog kralja Gustava II Adolfa.
Pogledaj Baltičko more i Vasa (brod)
Velški jezik
upravnim dijelovima Velški jezik je (ISO 639-3: cym; zajedno s bretonskim i kornijskim) pripadnik britonske grane keltskih jezika.
Pogledaj Baltičko more i Velški jezik
Veliki Belt
Veliki Belt (danski: Storebælt, što prevedeno znači Veliki tjesnac) je tjesnac koji razdvaja danske otoke Zeland i Fyn i Baltičko od Sjevernog mora, odnosno do njegova tjesnaca Kattegata.
Pogledaj Baltičko more i Veliki Belt
Veliki sjeverni rat
Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.
Pogledaj Baltičko more i Veliki sjeverni rat
Vendi
Vendi na staroj njemačkoj karti. Vendi (njem. Wenden; dan. Vendere; šved. Vender; polj. Wendowie), često i Vindi (njem. Winden), Venedi (lat. Venedi), povijesni je naziv za Zapadne Slavene, koji su živjeli u blizini germanskih naselja.
Pogledaj Baltičko more i Vendi
Ventspils
Ventspils (rus. Vindava, njem. Windau, polj. Windawa), grad i luka na utoku rijeke Vente u Baltičko more na sjeverozapadu Latvije.
Pogledaj Baltičko more i Ventspils
Vijeće država Baltičkog mora
Sjedište Vijeća država Baltičkog mora u Stockholmu. Vijeće država Baltičkog mora (eng. Council of the Baltic Sea States, CBSS) regionalna je međuvladina organizacija zemalja oko Baltičkog mora, kao i Islanda i Norveške.
Pogledaj Baltičko more i Vijeće država Baltičkog mora
Vilsandi
Krajolik otoka ljeti. Vilsandi (njemački: Filsand) je estonski otok u Baltičkom moru 9 km zapadno od otoka Saaremaa, najvećeg estonskog otoka.
Pogledaj Baltičko more i Vilsandi
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Pogledaj Baltičko more i Visla
Vormsi
Vormsi (njemački: Worms, švedski: Ormsö) je estonski otok u Baltičkom moru.
Pogledaj Baltičko more i Vormsi
Wismar
Wismar je mali lučki grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, na obali Baltičkog mora, 45 km istočno od Lübecka.
Pogledaj Baltičko more i Wismar
Ystad
Ystad je grad u Švedskoj u sastavu županije Skåne.
Pogledaj Baltičko more i Ystad
Zapadna Dvina
Zapadna Dvina (bje. Заходняя Дзвіна/Zahodnjaja Dzvina, lat. Daugava, latg. Daugova, liv. Vēna, rus. Западная Двина, nje. Düna, polj. Dźwina) je rijeka u Europi koja prolazi kroz Bjelorusiju, Latviju i Rusiju.
Pogledaj Baltičko more i Zapadna Dvina
Zeland
Zeland je najveći danski otok (ako se ne uzima u obzir Grenland koji je danska kolonija).
Pogledaj Baltičko more i Zeland
Zvjezdače
Zvjezdače (Asteroidea) su razred pokretnih morskih životinja iz koljena bodljikaša sploštena tijela na kojemu se ističu krakovi.
Pogledaj Baltičko more i Zvjezdače
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Baltičko more i 2010.
Vidi također
Mora u Danskoj
- Øresund
- Baltičko more
- Sjeverno more
Mora u Europi
- Alboransko more
- Azovsko more
- Balearsko more
- Baltičko more
- Barentsovo more
- Bijelo more
- Biskajski zaljev
- Crno more
- Danski prolaz
- Egejsko more
- Grenlandsko more
- Irsko more
- Jadransko more
- Jonsko more
- Karsko more
- Keltsko more
- Kretsko more
- La Manche
- Ligursko more
- Mramorno more
- Norveško more
- Sjeverno more
- Sredozemno more
- Tirensko more
- Vadensko more
Mora u Rusiji
- Azovsko more
- Baltičko more
- Barentsovo more
- Beringovo more
- Bijelo more
- Crno more
- Istočnosibirsko more
- Japansko more
- Karsko more
- Laptevsko more
- Ohotsko more
- Čukotsko more
Vodene mase u Švedskoj
- Baltičko more
Vodene mase u Estoniji
- Baltičko more
- Finski zaljev
Vodene mase u Finskoj
- Baltičko more
Vodene mase u Litvi
- Baltičko more
- Kurski zaljev
Vodene mase u Poljskoj
- Baltičko more
- Vislanski zaljev