Brže od pregledniku!
20 odnosi: Švedska, Baltičko more, Baltofinski jezici, Baltofinski narodi, Estonija, Estonski jezik, Finska, Finski jezik, Finski narodi, Ingrijski jezik, Karelski jezik, Kingisepp, Kveni, Kvenski finski, Latvija, Ludijski jezik, Norveška, Olonecki jezik, Rusija, Vodski jezik.
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Baltofinski jezici i Švedska · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Baltofinski jezici i Baltičko more · Vidi više »
Baltofinski jezici
Baltofinski jezici, jezici Baltičkih Finaca kojima se služi skupina finskih naroda u bližem području Baltičkog mora, poglavito u Finskoj, Estoniji i u Rusiji (Karelija).
Novi!!: Baltofinski jezici i Baltofinski jezici · Vidi više »
Baltofinski narodi
Baltofinski narodi (Balto-Finci).- Najpoznatija i najbrojnija grupa finskih naroda nastanjena u području Finskog zaljeva u Finskoj, Estoniji, Rusiji (Karelija) i susjednim područjima.
Novi!!: Baltofinski jezici i Baltofinski narodi · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Baltofinski jezici i Estonija · Vidi više »
Estonski jezik
Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.
Novi!!: Baltofinski jezici i Estonski jezik · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Baltofinski jezici i Finska · Vidi više »
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Novi!!: Baltofinski jezici i Finski jezik · Vidi više »
Finski narodi
Finski narodi.- Kolektivni naziv za grupu srodnih naroda ugrofinske grane (Suomalais-Ugrilaiset; Finno-Ugrians) uralske jezične porodice.
Novi!!: Baltofinski jezici i Finski narodi · Vidi više »
Ingrijski jezik
Ingrijski jezik (ISO 639-3: izh; ižorski; ижорский язык), baltofinski jezik, Uralska porodica, u baltičkom području Rusije, lenjingradska oblast.
Novi!!: Baltofinski jezici i Ingrijski jezik · Vidi više »
Karelski jezik
Karelski jezik (ISO 639-3: krl), jezik Karelijaca, finska skupina jezika, kojim govori 35 000 ljudi (1993 Salminen) na području ruske Karelije, i 10 000 u Finskoj (1994), u provinciji Oulu.
Novi!!: Baltofinski jezici i Karelski jezik · Vidi više »
Kingisepp
Kingisepp (ruski: Кингисепп), bivši Jamburg (ruski: Ямбург) i Jama, je ruski grad u Lenjingradskoj oblasti.
Novi!!: Baltofinski jezici i Kingisepp · Vidi više »
Kveni
Kveni. muženje soba (kasno 19. stoljeće) Kveni, maleni finski narod naseljen u norveškim okruzima Tromsø i Finnmark.
Novi!!: Baltofinski jezici i Kveni · Vidi više »
Kvenski finski
Kvenski finski (kvenski, sjevernofinski; ISO 639-3: fkv), uralski jezik finske skupine, kojim govori 6 500 ljudi (1998 The Federation of Norwegian Kven People), etničkih Kvena u sjevernonorveškim okruzima Tromsø i Finnmark, osobito o gradovima i naseljima Tromsø, Børselv, Bugøynes, Neiden, Vadsø, Skibotn, Storslett, Kvænangsbotn, Áltá (Álaheadju), Oteren.
Novi!!: Baltofinski jezici i Kvenski finski · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Baltofinski jezici i Latvija · Vidi više »
Ludijski jezik
Ludijski jezik (lüüdi, luudikiel, lüüdikš, lyudikovian, lyudic, ludian, ludic; ISO 639-3: lud), finski jezik, predstavnik nekadašnje baltofinske skupine, kojim govori oko 3 000 ljudi (2007.; 5 000, 2000. Salminen), od ukupno 10 000 etničkih pripadnika Luda ili Ludijaca, naseljenih naročito oko grada Petroskoi (Petrozavodsk) na području Karelije u Rusiji.
Novi!!: Baltofinski jezici i Ludijski jezik · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Baltofinski jezici i Norveška · Vidi više »
Olonecki jezik
Olonecki jezik /po nazivu grada Olonec (rus. Олонец; karel. Anus; Finn. Aunus /(olonecki-karelski, aunus, lívõnkél, livvikovian, olonets, olonetsian, livvi-karelian, livvi, livvikovskij jazyk; ISO 639-3: olo), finski jezik kojim govori 14 100 ljudi u Ruskoj Federaciji (2000 WCD; 65 000 etničkih) i 5 170 u Finskoj (2000; 140 000 etničkih). Na području Rusije služe se i ruskim, a u Finskoj i finskim. U Rusiji se uči u osnovnim školama. Sličan je ali različit je od karelskog i ludijskog.
Novi!!: Baltofinski jezici i Olonecki jezik · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Baltofinski jezici i Rusija · Vidi više »
Vodski jezik
Vodski jezik (ISO 639-3: vot), gotovo nestali jezik kojim se služilo 15 osoba (1997; 25, 1979, Valt) od ukupno 73 pripadnika etničke grupe Voda (200, 1990. po A. E. Kibriku), malenog naroda naseljenog u području Kingiseppa kod Sankt Peterburga u zapadnoj Rusiji.
Novi!!: Baltofinski jezici i Vodski jezik · Vidi više »
