Brže od pregledniku!Sličnosti između Baltoslavenski jezici i Slavenski jezici
Baltoslavenski jezici i Slavenski jezici imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bjeloruski jezik, Bošnjački jezik, Bugarski jezik, Crnogorski jezik, Hrvatski jezik, Kašupski jezik, Lehitski jezici, Lužičkosrpski jezici, Makedonski jezik, Polapski jezik, Poljski jezik, Rusinski jezik, Ruski jezik, Slovački jezik, Slovenski jezik, Srpski jezik, Suržik, Trasjanka, Ukrajinski jezik.
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Baltoslavenski jezici i Bjeloruski jezik · Bjeloruski jezik i Slavenski jezici ·
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Baltoslavenski jezici i Bošnjački jezik · Bošnjački jezik i Slavenski jezici ·
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Baltoslavenski jezici i Bugarski jezik · Bugarski jezik i Slavenski jezici ·
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Baltoslavenski jezici i Crnogorski jezik · Crnogorski jezik i Slavenski jezici ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Baltoslavenski jezici i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Slavenski jezici ·
Kašupski jezik
turistička karta na kašupskom left Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3 000 ljudi od 100 000 ili više (1993 T. Salminen) etničkih Kašuba južno i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donje Wisłe.
Baltoslavenski jezici i Kašupski jezik · Kašupski jezik i Slavenski jezici ·
Lehitski jezici
Lehitski jezici, malena skupina zapadnoslavenskih jezika koji se govore ili su se govorili na području današnje Poljske gdje se još govore poljski, šleski i kašupski, i sjeveroistoku Njemačke gdje se govorio (danas izumrli) polapski jezik.
Baltoslavenski jezici i Lehitski jezici · Lehitski jezici i Slavenski jezici ·
Lužičkosrpski jezici
Dvojezične ploče s nazivom ulice u Cottbusu Lužičkosrpski jezici, podskupina od dva zapadnoslavenska jezika koji se govore na istoku Njemačke, u Gornjim i Donjim Lužicama (njem. Ober- und Niederlausitz), po kojima su i dobili imena.
Baltoslavenski jezici i Lužičkosrpski jezici · Lužičkosrpski jezici i Slavenski jezici ·
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Baltoslavenski jezici i Makedonski jezik · Makedonski jezik i Slavenski jezici ·
Polapski jezik
Polapski jezik (ISO 639-3: pox), izumrli zapadnoslavenski jezik koji se do sredine 18.
Baltoslavenski jezici i Polapski jezik · Polapski jezik i Slavenski jezici ·
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Baltoslavenski jezici i Poljski jezik · Poljski jezik i Slavenski jezici ·
Rusinski jezik
Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.
Baltoslavenski jezici i Rusinski jezik · Rusinski jezik i Slavenski jezici ·
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Baltoslavenski jezici i Ruski jezik · Ruski jezik i Slavenski jezici ·
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Baltoslavenski jezici i Slovački jezik · Slavenski jezici i Slovački jezik ·
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Baltoslavenski jezici i Slovenski jezik · Slavenski jezici i Slovenski jezik ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Baltoslavenski jezici i Srpski jezik · Slavenski jezici i Srpski jezik ·
Suržik
Suržik (ukrajinski: суржик), u izvornom značenju "brašno ili kruh napravljeno od miješanog žita", primjerice, pšenice i prosa), je rusko-ukrajinski miješani jezik odnosno sociolekt koji uporabljuju stanovnici istočne Ukrajine, njih ukupno između 15 i 20%. Suržik je mješavina ukrajinskog jezika u svojstvu substratuma s ruskim jezikom u svojstvu superstratuma. Ruski vokabular je kombiniran s ukrajinskom gramatikom i izgovorom. Sličan fenomen je balačka u zapadnoj Rusiji ili trasjanka u Bjelorusiji. Vokabularna uporaba ikojeg od ova dva jezika uvelike je različita ovisno o lokaciji, ili od osobe do osobe, ovisno o obrazovnom stupnju, osobnim iskustvima, seoskoj ili gradskoj sredini, podrijetlo njegovih interlokutora itd. Postotak ruskih riječi i fonetički utjecaji teže stupnjevito rasti prema istoku i jugu i oko velikih ruskogovornih gradova. Uobičajeno se govori u većini ukrajinskih seoskih područja, s izuzetkom najzapadnijih područja, gdje jezik ne sadrži elemente ruskog jezika, zatim u velikim gradskim sredinama kao što su Donjeck, Harkiv, Luhansk, a ponaosob na Krimu, gdje gotovo sve stanovništvo rabi standardni ruski. Razlog nastanku ovog fenomena je dugotrajna rusifikacija prostora na kojima su živjeli etnički Ukrajinci, riječ je uglavnom prostorima istočne Ukrajine i zapadne Rusije. Zajedničko podrijetlo i relativno nedavni razlaz ruskog i ukrajinskog jezika čine teškim za ustanoviti stupanj miješanja u vernakularu ove vrste. Suržik biva često rabljen u humoristične svrhe. Primjerice, kratki književni komadi koje je napisao Les Podervjanskij. Trasjanka je sličan fenomen u Bjelorusiji.
Baltoslavenski jezici i Suržik · Slavenski jezici i Suržik ·
Trasjanka
Trasjanka (bjeloruski: трасянка) je bjelorusko-ruski patois ili vrsta međujezika (s jezikoslovačke točke gledišta).
Baltoslavenski jezici i Trasjanka · Slavenski jezici i Trasjanka ·
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Baltoslavenski jezici i Ukrajinski jezik · Slavenski jezici i Ukrajinski jezik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Baltoslavenski jezici i Slavenski jezici imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Baltoslavenski jezici i Slavenski jezici
Usporedba između Baltoslavenski jezici i Slavenski jezici
Baltoslavenski jezici ima 26 odnose, a Slavenski jezici ima 59. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 22.35% = 19 / (26 + 59).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Baltoslavenski jezici i Slavenski jezici. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
