Brže od pregledniku!
19 odnosi: Abelmošus, Abelmoschus angulosus, Afrika, Australija, Azija, Biljke, Dvosupnice, Hibisceae, Hrana, Hrvatska, Jestiva bamija, Kritosjemenjače, Latinski jezik, Leptiri, Malvoideae, Sljezolika, Sljezolike, Sljezovke, Zapadnoafrička bamija.
Abelmošus
Abelmošus (bamija; lat. Abelmoschus), biljni rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja ili trajnica iz porodice Malvaceae ili sljezovki.
Novi!!: Abelmošus i Abelmošus · Vidi više »
Abelmoschus angulosus
Abelmoschus angulosus, trajnica iz porodice Malvaceae.
Novi!!: Abelmošus i Abelmoschus angulosus · Vidi više »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Abelmošus i Afrika · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Abelmošus i Australija · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Abelmošus i Azija · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Abelmošus i Biljke · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Abelmošus i Dvosupnice · Vidi više »
Hibisceae
Hibisceae, tribus iz porodice sljezovki, dio potporodice Malvoideae.
Novi!!: Abelmošus i Hibisceae · Vidi više »
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Novi!!: Abelmošus i Hrana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Abelmošus i Hrvatska · Vidi više »
Jestiva bamija
Jestiva bamija (okra,; lat. Abelmoschus esculentus), jestiva je i ljekovita biljka cvjetnica iz porodice Malvaceae, red Malvales, iz tropskih i suptropskih krajeva.
Novi!!: Abelmošus i Jestiva bamija · Vidi više »
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače (Angiospermae, Magnoliophyta, Magnoliophytina) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača.
Novi!!: Abelmošus i Kritosjemenjače · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Abelmošus i Latinski jezik · Vidi više »
Leptiri
Leptiri (lat. Lepidoptera) su red kukaca s dva para krila obraslih ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju poput crjepova.
Novi!!: Abelmošus i Leptiri · Vidi više »
Malvoideae
Malvoideae, potporodica biljaka, dio porodice sljezovki.
Novi!!: Abelmošus i Malvoideae · Vidi više »
Sljezolika
Sljezolika (osljez, hibiskus, lat. Hibiscus), veliki biljni rod s oko 420 vrsta jednogodišnjeg raslinja, trajnica, polugrmova, grmova i drveća iz porodice sljezovki.
Novi!!: Abelmošus i Sljezolika · Vidi više »
Sljezolike
Sljezolike (lat. Malvales), red biljaka koja se tradicionalno vodi pod razred dvosupnica (magnoliopsida), a po nekima pripada u rosopside.
Novi!!: Abelmošus i Sljezolike · Vidi više »
Sljezovke
Sidalcea reptans Sphaeralcea munroana Urena labata s mravom vrste Pseudomyrmex gracilis. Malva moschata Hibiscus brackenridgei subsp. molokaiana Ayenia limitaris Chiranthodendron pentadactylon Helicteres isora Sljezovke (sljezovi, lat. Malvaceae), biljna porodica iz reda sljezolikih (Malvales), razred rosopsida.
Novi!!: Abelmošus i Sljezovke · Vidi više »
Zapadnoafrička bamija
Zapadnoafrička bamija (lat. Abelmoschus × caillei), biljka iz porodice Malvaceae.
Novi!!: Abelmošus i Zapadnoafrička bamija · Vidi više »
