Brže od pregledniku!
69 odnosi: Admiral, Alžir, Američki rat za neovisnost, Atlantski ocean, Španjolska, Španjolsko kolonijalno carstvo, Švedska, Berberi, Bitka kod Lepanta, Bliski istok, Danak, Danska, Engleska, Flandrija, Fregata, Galija (brod), Gusari, Hajreddin Barbarossa, Herceg Novi, Irska (otok), Islam, Island, Ivanovci, Jedrenjak, Komodor, Kraljevina Francuska, Kršćanstvo, La Manche, Maršal, Melilla, Nizozemska, Norveška, Novi svijet, Osmanski napad na Hvar 1571., Osmanski napad na Korčulu 1571., Osmanski napad na Vis 1571., Osmansko Carstvo, Pirati, Rat za španjolsku baštinu, Robovlasništvo, Sjeverna Afrika, Sredozemno more, Tripoli, Tunis, 10. lipnja, 10. svibnja, 1470., 1505., 1510., 1515., ..., 1539., 1571., 16. stoljeće, 1675., 1681., 1682., 1683., 1685., 17. stoljeće, 18. stoljeće, 1801., 1805., 1816., 1830., 1844., 1856., 19. stoljeće, 27. kolovoza, 28. kolovoza. Proširite indeks (19 više) »
Admiral
Oznaka čina admirala u HRM Admiral je u većini modernih vojski najviši čin u ratnoj mornarici.
Novi!!: Berberski korsari i Admiral · Vidi više »
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Novi!!: Berberski korsari i Alžir · Vidi više »
Američki rat za neovisnost
Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.
Novi!!: Berberski korsari i Američki rat za neovisnost · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Berberski korsari i Atlantski ocean · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Berberski korsari i Španjolska · Vidi više »
Španjolsko kolonijalno carstvo
rojigualdom'' (1785.). Burgundski križ danas se nalazi u kraljevskom grbu. Španjolsko kolonijalno carstvo (također i Španjolski imperij) bilo je prvo pravo svjetsko kolonijalno carstvo, ali i jedno od najvećih.
Novi!!: Berberski korsari i Španjolsko kolonijalno carstvo · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Berberski korsari i Švedska · Vidi više »
Berberi
Berberi izvode tradicionalni ''ahidous'' ples (Maroko, planine Atlas) Berberi (koji se nazivaju i Imazigeni, "slobodan čovjek", Amazigh) grana Hamita nastanjena kroz saharsko područje sjeverne Afrike, a obuhvaćaju niz snažnih plemena među kojima se ističu Tuarezi, Rifi, Kabili, Šlehi, Beraberi i drugi.
Novi!!: Berberski korsari i Berberi · Vidi više »
Bitka kod Lepanta
»Bitka kod Lepanta«, Fernando Bertelli (Venecija 1572.) Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570. – 1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga Carstva sukobile s flotom tzv.
Novi!!: Berberski korsari i Bitka kod Lepanta · Vidi više »
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Novi!!: Berberski korsari i Bliski istok · Vidi više »
Danak
Danak (lat. tributum) označava svaku materijalnu obavezu koju je kroz povijest neko naselje, grad ili država bilo dužno ispuniti u korist neke druge države.
Novi!!: Berberski korsari i Danak · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Berberski korsari i Danska · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Berberski korsari i Engleska · Vidi više »
Flandrija
Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.
Novi!!: Berberski korsari i Flandrija · Vidi više »
Fregata
Njemačka fregata klase Mecklenburg-Vorpommern Britanska fregata HMS ''Jason'' u borbi s francuskom fregatom ''Seine'' 1798. Fregata je naziv koji se u najširem smislu koristi za ratni brod srednje veličine.
Novi!!: Berberski korsari i Fregata · Vidi više »
Galija (brod)
17. stoljeću Galija (grčki γαλέα - galea) antički je brod kojeg su pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.
Novi!!: Berberski korsari i Galija (brod) · Vidi više »
Gusari
Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.
Novi!!: Berberski korsari i Gusari · Vidi više »
Hajreddin Barbarossa
Khair ad-Din, poznatiji kao Barbarossa-Crvenobradi Hajreddin Barbarossa (o. 1470. – 1546.), bio je najuspješniji pomorac osmanske mornarice.
Novi!!: Berberski korsari i Hajreddin Barbarossa · Vidi više »
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Berberski korsari i Herceg Novi · Vidi više »
Irska (otok)
Položaj Irskog otoka Irska (irski: Éire) je treći po površini otok u Europi.
Novi!!: Berberski korsari i Irska (otok) · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Berberski korsari i Islam · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Berberski korsari i Island · Vidi više »
Ivanovci
Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.
Novi!!: Berberski korsari i Ivanovci · Vidi više »
Jedrenjak
Jedrenjak ''Mare Frisium'' Jedrenjak ''Mihovil'' u zadarskoj luci Jazine Jedrenjak je brod koji pomoću jedara koristi energiju vjetra kao pogon.
Novi!!: Berberski korsari i Jedrenjak · Vidi više »
Komodor
Komodor je mornarički vojni čin, a u nekim vojskama je i čin ratnog zrakoplovstva.
Novi!!: Berberski korsari i Komodor · Vidi više »
Kraljevina Francuska
Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Berberski korsari i Kraljevina Francuska · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Berberski korsari i Kršćanstvo · Vidi više »
La Manche
La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.
Novi!!: Berberski korsari i La Manche · Vidi više »
Maršal
Maršal ili Feldmaršal jedan od najvećih ili najviših vojni činova u nekim državama.
Novi!!: Berberski korsari i Maršal · Vidi više »
Melilla
Melilla je španjolska enklava, smještena na obali Sredozemnog mora na sjeveru Afrike, okružena Marokom.
Novi!!: Berberski korsari i Melilla · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Berberski korsari i Nizozemska · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Berberski korsari i Norveška · Vidi više »
Novi svijet
Naslona stranica Martireovog djela ''De orbe novo'' ("Na novom svijetu") franc.''Carte d'Amérique''), Guillaume Delisle, 1774. godine Novi svijet je jedno od imena koje se koristi za Ameriku.
Novi!!: Berberski korsari i Novi svijet · Vidi više »
Osmanski napad na Hvar 1571.
Osmanski napad na Hvar, vojna operacija osmanskih pomorskih snaga.
Novi!!: Berberski korsari i Osmanski napad na Hvar 1571. · Vidi više »
Osmanski napad na Korčulu 1571.
Osmanski napad na Korčulu je bila vojna operacija osmanskih pomorskih snaga.
Novi!!: Berberski korsari i Osmanski napad na Korčulu 1571. · Vidi više »
Osmanski napad na Vis 1571.
Osmanski napad na Vis je bila vojna operacija osmanskih pomorskih snaga.
Novi!!: Berberski korsari i Osmanski napad na Vis 1571. · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Berberski korsari i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pirati
John Taylor. Pirati (grč., pirat) su pljačkaši koji vrše razbojstva na moru, ponekad i na obali.
Novi!!: Berberski korsari i Pirati · Vidi više »
Rat za španjolsku baštinu
Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.
Novi!!: Berberski korsari i Rat za španjolsku baštinu · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Berberski korsari i Robovlasništvo · Vidi više »
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Novi!!: Berberski korsari i Sjeverna Afrika · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Berberski korsari i Sredozemno more · Vidi više »
Tripoli
Tripoli (broj stanovnika 1,5 milijuna), arapski طرابلس, je glavni grad Libije.
Novi!!: Berberski korsari i Tripoli · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Berberski korsari i Tunis · Vidi više »
10. lipnja
10.
Novi!!: Berberski korsari i 10. lipnja · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Berberski korsari i 10. svibnja · Vidi više »
1470.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1470. · Vidi više »
1505.
1505. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Berberski korsari i 1505. · Vidi više »
1510.
1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Berberski korsari i 1510. · Vidi više »
1515.
1515. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Berberski korsari i 1515. · Vidi više »
1539.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1539. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1571. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 16. stoljeće · Vidi više »
1675.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1675. · Vidi više »
1681.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1681. · Vidi više »
1682.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1682. · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1683. · Vidi više »
1685.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1685. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 17. stoljeće · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 18. stoljeće · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1801. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1805. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1816. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1830. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1844. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 1856. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Berberski korsari i 19. stoljeće · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Berberski korsari i 27. kolovoza · Vidi više »
28. kolovoza
28.
Novi!!: Berberski korsari i 28. kolovoza · Vidi više »
