Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Berlinski kongres i Crnogorska povijest

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Berlinski kongres i Crnogorska povijest

Berlinski kongres vs. Crnogorska povijest

Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu. '''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.

Sličnosti između Berlinski kongres i Crnogorska povijest

Berlinski kongres i Crnogorska povijest imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanija, Austro-Ugarska, Balkan, Bar (grad), Bosna i Hercegovina, Bugarska, Francuska, Italija, Kneževina Srbija, Kraljevina Crna Gora, Nikšić, Osmansko Carstvo, Podgorica, Prvi svjetski rat, 13. srpnja, 1878., 1908..

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Albanija i Berlinski kongres · Albanija i Crnogorska povijest · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Austro-Ugarska i Berlinski kongres · Austro-Ugarska i Crnogorska povijest · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Balkan i Berlinski kongres · Balkan i Crnogorska povijest · Vidi više »

Bar (grad)

Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.

Bar (grad) i Berlinski kongres · Bar (grad) i Crnogorska povijest · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Berlinski kongres i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Crnogorska povijest · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Berlinski kongres i Bugarska · Bugarska i Crnogorska povijest · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Berlinski kongres i Francuska · Crnogorska povijest i Francuska · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Berlinski kongres i Italija · Crnogorska povijest i Italija · Vidi više »

Kneževina Srbija

Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.

Berlinski kongres i Kneževina Srbija · Crnogorska povijest i Kneževina Srbija · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.

Berlinski kongres i Kraljevina Crna Gora · Crnogorska povijest i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Nikšić

Nikšić je grad u Crnoj Gori.

Berlinski kongres i Nikšić · Crnogorska povijest i Nikšić · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Berlinski kongres i Osmansko Carstvo · Crnogorska povijest i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Podgorica

Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.

Berlinski kongres i Podgorica · Crnogorska povijest i Podgorica · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Berlinski kongres i Prvi svjetski rat · Crnogorska povijest i Prvi svjetski rat · Vidi više »

13. srpnja

13.

13. srpnja i Berlinski kongres · 13. srpnja i Crnogorska povijest · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

1878. i Berlinski kongres · 1878. i Crnogorska povijest · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

1908. i Berlinski kongres · 1908. i Crnogorska povijest · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Berlinski kongres i Crnogorska povijest

Berlinski kongres ima 47 odnose, a Crnogorska povijest ima 474. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 3.26% = 17 / (47 + 474).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Berlinski kongres i Crnogorska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »