47 odnosi: Albanija, Austro-Ugarska, Balkan, Balkanski ratovi, Bar (grad), Berlin, Besarabija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Dobrudža, Egejska Makedonija, Egipat, Francuska, Genocid nad Armencima, Habsburg, Italija, Kneževina Bugarska, Kneževina Srbija, Kraljevina Crna Gora, Kreta, Makedonija (regija), Niš, Nikšić, Njemačka, Osmansko Carstvo, Otto von Bismarck, Palestina, Panslavizam, Podgorica, Princ Chlodwig zu Hohenlohe-Schillingsfürst, Prvi svjetski rat, Rumelija, Rusija, Rusko-turski rat (1877. – 1878.), Sanstefanski mir, Sjeverna Makedonija, Solun, Sredozemlje, Ujedinjeno Kraljevstvo, 13. lipnja, 13. srpnja, 17. travnja, 1868., 1878., 1897., 1908., 3. ožujka.
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Berlinski kongres i Albanija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Berlinski kongres i Austro-Ugarska · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Berlinski kongres i Balkan · Vidi više »
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Novi!!: Berlinski kongres i Balkanski ratovi · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Berlinski kongres i Bar (grad) · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Berlinski kongres i Berlin · Vidi više »
Besarabija
Položaj Besarabije na karti Europe Bilhorod-Dnjistrovskij Grb Besarabije u sklopu Ruskog Carstva Besarabija (rumunjski: Basarabia, ukrajinski: Бесарабія, njemački: Bessarabien, ruski:Бессарабия) je povijesna pokrajina smještena većim dijelom u Moldaviji, a manjim južnim dijelom u Ukrajini.
Novi!!: Berlinski kongres i Besarabija · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Berlinski kongres i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Berlinski kongres i Bugarska · Vidi više »
Dobrudža
Dobrudža Dobrudža (rumunjski: Dobrogea, bugarski: Добруджа) je crnomorska regija u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Berlinski kongres i Dobrudža · Vidi više »
Egejska Makedonija
Egejska Makedonija, Grčka Makedonija ili Makedonija (grč.: Μακεδονία / Makedonia) je povijesna i zemljopisna grčka pokrajina.
Novi!!: Berlinski kongres i Egejska Makedonija · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Berlinski kongres i Egipat · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Berlinski kongres i Francuska · Vidi više »
Genocid nad Armencima
Genocid nad Armencima (Medz yeghern, Veliki zločin) jest skupno ime za dva događaja u kojima su Turci na teritoriju Osmanskog carstva pobili i raselili velik broj Armenaca čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik.
Novi!!: Berlinski kongres i Genocid nad Armencima · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Berlinski kongres i Habsburg · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Berlinski kongres i Italija · Vidi više »
Kneževina Bugarska
Kneževina Bugarska (bugarski: Княжество България) bila je samoupravni entitet, s osmanskim sultanom kao vrhovnim suverenom.
Novi!!: Berlinski kongres i Kneževina Bugarska · Vidi više »
Kneževina Srbija
Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.
Novi!!: Berlinski kongres i Kneževina Srbija · Vidi više »
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Novi!!: Berlinski kongres i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Novi!!: Berlinski kongres i Kreta · Vidi više »
Makedonija (regija)
Makedonija je povijesna i zemljopisna zemlja na jugoistoku Europe, na Balkanu.
Novi!!: Berlinski kongres i Makedonija (regija) · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Berlinski kongres i Niš · Vidi više »
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Novi!!: Berlinski kongres i Nikšić · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Berlinski kongres i Njemačka · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Berlinski kongres i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.
Novi!!: Berlinski kongres i Otto von Bismarck · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Berlinski kongres i Palestina · Vidi više »
Panslavizam
Slavenske države u Europi: Južni, Zapadni i Istočni Slaveni) Panslavizam (panslavenski pokret) bio je oblik pan-pokreta.
Novi!!: Berlinski kongres i Panslavizam · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Berlinski kongres i Podgorica · Vidi više »
Princ Chlodwig zu Hohenlohe-Schillingsfürst
Chlodwig Karl Victor, princ Hohenlohe-Schillingsfürst (31. ožujka 1819. – 6. srpnja 1901.) bio je njemački državnik i kancelar.
Novi!!: Berlinski kongres i Princ Chlodwig zu Hohenlohe-Schillingsfürst · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Berlinski kongres i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rumelija
Karta Rumelije Rumelija (tur. Vilayet Rumeli, u značenju "Zemlja Romeja", bug. Румелия) - ime koje se od 15.
Novi!!: Berlinski kongres i Rumelija · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Berlinski kongres i Rusija · Vidi više »
Rusko-turski rat (1877. – 1878.)
Rusko-turski rat (1877. – 1878.) bio je jedan u nizu Rusko-turskih ratova, između Carske Rusije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Berlinski kongres i Rusko-turski rat (1877. – 1878.) · Vidi više »
Sanstefanski mir
Sanstefanski mir bio je dogovor između Ruskog i Osmanskog carstva o završetku rusko-turskog rata koji se odigrao 1877. – 1878. Mir je potpisan u San Stefanu (danas Yeşilköy), naselju zapadno od Istanbula u Turskoj.
Novi!!: Berlinski kongres i Sanstefanski mir · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Berlinski kongres i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Berlinski kongres i Solun · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Berlinski kongres i Sredozemlje · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Berlinski kongres i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Berlinski kongres i 13. lipnja · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Berlinski kongres i 13. srpnja · Vidi više »
17. travnja
17.
Novi!!: Berlinski kongres i 17. travnja · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Berlinski kongres i 1868. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Berlinski kongres i 1878. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Berlinski kongres i 1897. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Berlinski kongres i 1908. · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Berlinski kongres i 3. ožujka · Vidi više »