Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Bernardin Frankopan i Bitka u klancu Vrpilama

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Bernardin Frankopan i Bitka u klancu Vrpilama

Bernardin Frankopan vs. Bitka u klancu Vrpilama

Bernardin Frankopan (lat. Bernardinus de Frangepanibus) (?, 1453. - ?, 1529.), bio je hrvatski velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena, pripadnik roda knezova Frankopana. Bitka u klancu Vrpilama bila je bitka između snaga Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva.

Sličnosti između Bernardin Frankopan i Bitka u klancu Vrpilama

Bernardin Frankopan i Bitka u klancu Vrpilama imaju 6 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Akindžija, Hrvatska, Ivan IX. Frankapan Cetinski, Krbavsko polje, Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva, Osmansko Carstvo.

Akindžija

Akindžija (tur. akinci, trkač, pljačkaš), neredovno konjaništvo Osmanskog carstva.

Akindžija i Bernardin Frankopan · Akindžija i Bitka u klancu Vrpilama · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Bernardin Frankopan i Hrvatska · Bitka u klancu Vrpilama i Hrvatska · Vidi više »

Ivan IX. Frankapan Cetinski

Ivan IX.

Bernardin Frankopan i Ivan IX. Frankapan Cetinski · Bitka u klancu Vrpilama i Ivan IX. Frankapan Cetinski · Vidi više »

Krbavsko polje

Krbavsko polje Krbava je mikroregija u Hrvatskoj, a spada u regiju Lika.

Bernardin Frankopan i Krbavsko polje · Bitka u klancu Vrpilama i Krbavsko polje · Vidi više »

Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva

Maksimilijan I. (Bečko Novo Mjesto, 22. ožujka 1459. – Wels, 12. siječnja 1519.), njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg, sin Fridrika III. (IV.). Svojim ženidbama i vještom dinastičkom politikom uzdigao je Habsburgovce u najmoćniju europsku vladarsku kuću.

Bernardin Frankopan i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva · Bitka u klancu Vrpilama i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Bernardin Frankopan i Osmansko Carstvo · Bitka u klancu Vrpilama i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Bernardin Frankopan i Bitka u klancu Vrpilama

Bernardin Frankopan ima 77 odnose, a Bitka u klancu Vrpilama ima 18. Kao što im je zajedničko 6, Jaccard indeks 6.32% = 6 / (77 + 18).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Bernardin Frankopan i Bitka u klancu Vrpilama. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »