Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Beta-čestica i Kozmičke zrake

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Beta-čestica i Kozmičke zrake

Beta-čestica vs. Kozmičke zrake

beta (minus) raspad. Beta (plus) raspad. Znak za opasnost od radioaktivnosti. olovna ploča. Elektronski uhvat. električnog polja (žuto). atomskim brojem ''Z'' (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). maglenoj komori s izopropanolom (nakon umetanja umjetnog izvora radijacije - stroncij-90). alfa-čestice; duge, tanke: beta-čestice). atomskih jezgri. Geigerov brojač. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. neutrina, 13. studenoga 1970., u ''Argonne National Laboratory''. Ovdje neutrino udari u proton u atomu vodika; sudar se događa na mjestu na kojem s desne strane fotografije izlaze 3 traga. ručnom satu. Beta-čestica ili β-čestica je brzi elektron ili pozitron koji nastaje pri raspadu atomskih jezgri nekih radioaktivnih elemenata (takozvani beta-raspad). video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.

Sličnosti između Beta-čestica i Kozmičke zrake

Beta-čestica i Kozmičke zrake imaju 36 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alfa-čestica, Atomska jezgra, Berilij, Brzina svjetlosti, Električni naboj, Elektron, Elektronvolt, Elementarna čestica, Energija, Fosfor, Foton, Gama-čestica, Helij, Ion, Ionizirajuće zračenje, Ioniziranje, Litij, Maglena komora, Metar, Mion, Nuklearno oružje, Olovo (element), Pokus, Pozitron, Proton, Radioaktivnost, Radionuklid, Radon, Silicij, Sivert, ..., Sraz, Sunčev sustav, Svemir, Tricij, Ugljik, Ugljik-14. Proširite indeks (6 više) »

Alfa-čestica

Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. atomskih jezgri. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja. Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Granule 9. Prominencije. beta-čestice). Alfa-čestica ili α-čestica je jezgra atoma helija složena od dvaju protona i dvaju neutrona.

Alfa-čestica i Beta-čestica · Alfa-čestica i Kozmičke zrake · Vidi više »

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Atomska jezgra i Beta-čestica · Atomska jezgra i Kozmičke zrake · Vidi više »

Berilij

Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.

Berilij i Beta-čestica · Berilij i Kozmičke zrake · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Beta-čestica i Brzina svjetlosti · Brzina svjetlosti i Kozmičke zrake · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Beta-čestica i Električni naboj · Električni naboj i Kozmičke zrake · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Beta-čestica i Elektron · Elektron i Kozmičke zrake · Vidi više »

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Beta-čestica i Elektronvolt · Elektronvolt i Kozmičke zrake · Vidi više »

Elementarna čestica

Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).

Beta-čestica i Elementarna čestica · Elementarna čestica i Kozmičke zrake · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Beta-čestica i Energija · Energija i Kozmičke zrake · Vidi više »

Fosfor

Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.

Beta-čestica i Fosfor · Fosfor i Kozmičke zrake · Vidi više »

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Beta-čestica i Foton · Foton i Kozmičke zrake · Vidi više »

Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Beta-čestica i Gama-čestica · Gama-čestica i Kozmičke zrake · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Beta-čestica i Helij · Helij i Kozmičke zrake · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Beta-čestica i Ion · Ion i Kozmičke zrake · Vidi više »

Ionizirajuće zračenje

Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.

Beta-čestica i Ionizirajuće zračenje · Ionizirajuće zračenje i Kozmičke zrake · Vidi više »

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.

Beta-čestica i Ioniziranje · Ioniziranje i Kozmičke zrake · Vidi više »

Litij

kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.

Beta-čestica i Litij · Kozmičke zrake i Litij · Vidi više »

Maglena komora

klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. klip. beta-čestice). Maglena komora ili Wilsonova komora je mjerni instrument kojim se prate tragovi ionizirajućeg zračenja (alfa-čestice, beta-čestice, gama zrake, rendgenske zrake i tako dalje), a sastoji se od komore u kojoj je prezasićena vodena para, kojoj da bi se kondenzirala nedostaju centri kondenzacije, te je za oko i kameru nevidljiva.

Beta-čestica i Maglena komora · Kozmičke zrake i Maglena komora · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Beta-čestica i Metar · Kozmičke zrake i Metar · Vidi više »

Mion

Higgsovim bozonom. kozmičke čestice se sudaraju s molekulama, uglavnom dušikom i kisikom, stvarajući slapove manjih čestica, koje zovemo još pljusak elementarnih čestica. Mion (eng. muon, od grč. μ + on; oznaka μ–) je lepton električnoga naboja jednakoga električnomu naboju elektrona (oko –1,602 · 10–19 C), spina 1/2, mase oko 207 puta veće od mase elektrona (oko 105,658 MeV/c²) i vremena poluraspada oko 2,2 · 10–6 s. Smatra se da nema unutarnju strukturu.

Beta-čestica i Mion · Kozmičke zrake i Mion · Vidi više »

Nuklearno oružje

hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.

Beta-čestica i Nuklearno oružje · Kozmičke zrake i Nuklearno oružje · Vidi više »

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Beta-čestica i Olovo (element) · Kozmičke zrake i Olovo (element) · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Beta-čestica i Pokus · Kozmičke zrake i Pokus · Vidi više »

Pozitron

Pozitron je antičestica elektrona.

Beta-čestica i Pozitron · Kozmičke zrake i Pozitron · Vidi više »

Proton

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.

Beta-čestica i Proton · Kozmičke zrake i Proton · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Beta-čestica i Radioaktivnost · Kozmičke zrake i Radioaktivnost · Vidi više »

Radionuklid

Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m. Radionuklid, radioaktivni element ili radioizotop je nuklid kod kojeg postoji višak mase ili energije, pa stabilnost postiže radioaktivnim raspadom: alfa raspad, beta raspad (beta minus i beta plus), gama zračenje, elektronski uhvat i drugi.

Beta-čestica i Radionuklid · Kozmičke zrake i Radionuklid · Vidi više »

Radon

Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).

Beta-čestica i Radon · Kozmičke zrake i Radon · Vidi više »

Silicij

Silicij (lat. silex.

Beta-čestica i Silicij · Kozmičke zrake i Silicij · Vidi više »

Sivert

Znak za opasnost od radioaktivnosti Sivert (skraćeno Sv) je SI izvedena mjerna jedinica kojima se izražava ekvivalentna doza ionizirajućeg zračenja.

Beta-čestica i Sivert · Kozmičke zrake i Sivert · Vidi više »

Sraz

Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Sraz ili sudar, u fizici, je uzajamno djelovanje dviju čestica ili tijela pri kojem dolazi do izmjene dijela impulsa sile i energije, na primjer sraz molekula zraka ili sraz biljarskih kugli.

Beta-čestica i Sraz · Kozmičke zrake i Sraz · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Beta-čestica i Sunčev sustav · Kozmičke zrake i Sunčev sustav · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Beta-čestica i Svemir · Kozmičke zrake i Svemir · Vidi više »

Tricij

Tricij (simbol T ili 3H) je radioaktivni izotop vodika.

Beta-čestica i Tricij · Kozmičke zrake i Tricij · Vidi više »

Ugljik

Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.

Beta-čestica i Ugljik · Kozmičke zrake i Ugljik · Vidi više »

Ugljik-14

Akceleratorski maseni spektrometar u ''Lawrence Livermore National Laboratory'' Ugljik-14 (14C) radioaktivni je izotop ugljika s jezgrom koja sadrži 6 protona i 8 neutrona.

Beta-čestica i Ugljik-14 · Kozmičke zrake i Ugljik-14 · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Beta-čestica i Kozmičke zrake

Beta-čestica ima 128 odnose, a Kozmičke zrake ima 120. Kao što im je zajedničko 36, Jaccard indeks 14.52% = 36 / (128 + 120).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Beta-čestica i Kozmičke zrake. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: