Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Bioelektrana i Elektrane i elektroenergetske mreže

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Bioelektrana i Elektrane i elektroenergetske mreže

Bioelektrana vs. Elektrane i elektroenergetske mreže

Bioelektrana Alholmens Kraft (Finska) je najveća bioelektrana u svijetu, a koristi drvnu biomasu kao osnovno gorivo, a rezervo gorivo je treset. Velika Gorica iz zraka. Austriji instalirane snage 1 MW. Kukuruz je važan izvor nedrvne biomase. Njemačkoj. Spittelau postrojenje za spaljivanje smeća je jedna od nekoliko bioelektrana koje omogućuju centralno grijanje u Beču. Bioelektrana je elektrana koja koristi energiju biomase za dobivanje električne energije, a često i toplinske energije za grijanje (kogeneracija). Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Nuklearna elektrana Fukushima 1. Brana i Hidroelektrana Peruća. Plimna hidroelektrana La Rance. hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal). vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. sunčevoj termoelektrani u Izraelu. date.

Sličnosti između Bioelektrana i Elektrane i elektroenergetske mreže

Bioelektrana i Elektrane i elektroenergetske mreže imaju 37 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Biomasa, Bioplin, Ekologija, Električna energija, Električni generator, Elektroenergetski sustav, Energija, Energija biomase, Europska unija, Finska, Fosilna goriva, Goriva, Grijanje, Hlađenje, Hrvatska, Izmjenjivač topline, Kogeneracija, Kotao, Mehanička energija, Obnovljivi izvori energije, Otpad, Para, Parna turbina, Plin, Plinska turbina, Prirodni plin, Snaga, Stupanj iskorištenja, Termoelektrane, Tona, ..., Toplina, Treset, Turbina, Ugljikov(IV) oksid, Vat, Vatsat, Vodena para. Proširite indeks (7 više) »

Biomasa

Automobil Saab 99 s pogonom na drvni plin (drvna biomasa), snimljen u Finskoj. Pirolitički kotao se nalazi u prikolici. drvne sječke. Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) odnosi se na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog ili životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju.

Bioelektrana i Biomasa · Biomasa i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »

Bioplin

Bioplin se koristi i u gradskom prijevozu Bioplin se dobiva anaerobnom razgradnjom ili fermentacijom organskih tvari, uključujući gnojivo, kanalizacijski mulj, komunalni otpad ili bilo koji drugi biorazgradivi otpad.

Bioelektrana i Bioplin · Bioplin i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »

Ekologija

Ekologija (grc. οἶκος.

Bioelektrana i Ekologija · Ekologija i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »

Električna energija

Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.

Bioelektrana i Električna energija · Elektrane i elektroenergetske mreže i Električna energija · Vidi više »

Električni generator

Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.

Bioelektrana i Električni generator · Elektrane i elektroenergetske mreže i Električni generator · Vidi više »

Elektroenergetski sustav

Distribucijska transformatorska stanica Elektroenergetski sustav čine proizvodnja, prijenos, distribucija i potrošnja električne energije.

Bioelektrana i Elektroenergetski sustav · Elektrane i elektroenergetske mreže i Elektroenergetski sustav · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Bioelektrana i Energija · Elektrane i elektroenergetske mreže i Energija · Vidi više »

Energija biomase

Pod energijom biomase razumijemo energiju koja se u pravilu oslobađa oksidacijom (paljenjem) raznih organskih materijala.

Bioelektrana i Energija biomase · Elektrane i elektroenergetske mreže i Energija biomase · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Bioelektrana i Europska unija · Elektrane i elektroenergetske mreže i Europska unija · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Bioelektrana i Finska · Elektrane i elektroenergetske mreže i Finska · Vidi više »

Fosilna goriva

Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.

Bioelektrana i Fosilna goriva · Elektrane i elektroenergetske mreže i Fosilna goriva · Vidi više »

Goriva

Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.

Bioelektrana i Goriva · Elektrane i elektroenergetske mreže i Goriva · Vidi više »

Grijanje

Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.

Bioelektrana i Grijanje · Elektrane i elektroenergetske mreže i Grijanje · Vidi više »

Hlađenje

Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.

Bioelektrana i Hlađenje · Elektrane i elektroenergetske mreže i Hlađenje · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Bioelektrana i Hrvatska · Elektrane i elektroenergetske mreže i Hrvatska · Vidi više »

Izmjenjivač topline

Cijevni izmjenjivač topline. Izmjenjivač topline je naprava namijenjena prelazu topline s jednog medija na drugi, a može biti izveden da se mediji dodiruju, ili da su odvojeni pregradom koja sprječava njihov izravni kontakt.

Bioelektrana i Izmjenjivač topline · Elektrane i elektroenergetske mreže i Izmjenjivač topline · Vidi više »

Kogeneracija

266x266px Kogeneracija (engl. Combined Heat and Power ili CHP) je postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu.

Bioelektrana i Kogeneracija · Elektrane i elektroenergetske mreže i Kogeneracija · Vidi više »

Kotao

Izgled postrojenja s kotlovima. generatora pare ili parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. parnim domom na vrhu. vodocijevnog kotla s prirodnom cirkulacijom. ogrjevno drvo. Kotao je velika posuda koja služi za zagrijavanje vode, proizvodnju vodene pare, destilaciju i slično.

Bioelektrana i Kotao · Elektrane i elektroenergetske mreže i Kotao · Vidi više »

Mehanička energija

Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. gibanju. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Mehanička energija je zbroj potencijalne i kinetičke energije u mehaničkom sustavu, to jest energija koja ovisi o položaju i gibanju tijela zbog djelovanja sile.

Bioelektrana i Mehanička energija · Elektrane i elektroenergetske mreže i Mehanička energija · Vidi više »

Obnovljivi izvori energije

Nacionalnog parka Krka). Hidroelektrane Peruća. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Uzorak biodizela. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljivi izvori energije, obnovljivi izvori dobara ili obnovljivi resursi su izvori materijala ili energije koji se stalno ili određenim postupcima obnavljaju pa se tako mogu iskorištavati bez iscrpljivanja.

Bioelektrana i Obnovljivi izvori energije · Elektrane i elektroenergetske mreže i Obnovljivi izvori energije · Vidi više »

Otpad

Otpad Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Bioelektrana i Otpad · Elektrane i elektroenergetske mreže i Otpad · Vidi više »

Para

Vodena para iznad termoelektrane se kondenzira u obliku aerosola Para je plinovito stanje vode.

Bioelektrana i Para · Elektrane i elektroenergetske mreže i Para · Vidi više »

Parna turbina

elektrani. Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. Otvorena parna turbina tvrtke MAN SE. Parna turbina je rotacijski toplinski stroj u kojem se energija vodene pare visokog tlaka i temperature najprije pretvara u kinetičku energiju strujanja, a potom u mehanički rad, vrtnju rotora.

Bioelektrana i Parna turbina · Elektrane i elektroenergetske mreže i Parna turbina · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Bioelektrana i Plin · Elektrane i elektroenergetske mreže i Plin · Vidi više »

Plinska turbina

turbo-mlazni motor, presječen da se bolje vidi unutra. Protok zraka je od lijevo na desno. Na lijevo je kompresor, u sredini komora za izgaranje i desno, dvostepena turbina. Braytonov ciklus. Presjek kroz mlazni motor. Presjek kroz turbinsku lopaticu za visoke tlakove. Način rada aksijalnog turbokompresora. Plinska turbina je energetski stroj koji pretvara energiju plinova povišenoga tlaka i temperature u koristan mehanički rad (turbina).

Bioelektrana i Plinska turbina · Elektrane i elektroenergetske mreže i Plinska turbina · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Bioelektrana i Prirodni plin · Elektrane i elektroenergetske mreže i Prirodni plin · Vidi više »

Snaga

rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .

Bioelektrana i Snaga · Elektrane i elektroenergetske mreže i Snaga · Vidi više »

Stupanj iskorištenja

toplinska energija. Stupanj iskorištenja ili stupanj djelovanja (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje djelotvornost stroja ili postrojenja, omjer izlazne snage Piz i ulazne snage Pul, to jest: Već prema području primjene, stupanj djelovanja može se nazvati efektivni stupanj djelovanja (kada opisuje mogućnosti motora da primljenu energiju goriva pretvori u mehanički rad), mehanički stupanj djelovanja (kada opisuje mehaničke gubitke u motoru), hidraulički stupanj djelovanja turbine (kada opisuje gubitke koji nastaju zbog trenja i promjene brzine vode) i drugo.

Bioelektrana i Stupanj iskorištenja · Elektrane i elektroenergetske mreže i Stupanj iskorištenja · Vidi više »

Termoelektrane

Termoelektrana na ugljen Termoelektrana-toplana Zagreb Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije.

Bioelektrana i Termoelektrane · Elektrane i elektroenergetske mreže i Termoelektrane · Vidi više »

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Bioelektrana i Tona · Elektrane i elektroenergetske mreže i Tona · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Bioelektrana i Toplina · Elektrane i elektroenergetske mreže i Toplina · Vidi više »

Treset

Treset na otoku Lewisu, Škotska Treset je tamnosmeđi do crni organski talog koji nastaje razgradnjom te raspadom mahovina, trave i stabala u vlažnim i močvarnim područjima, akumulacija je djelomično sagnjile vegetacije.

Bioelektrana i Treset · Elektrane i elektroenergetske mreže i Treset · Vidi više »

Turbina

Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine  turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.

Bioelektrana i Turbina · Elektrane i elektroenergetske mreže i Turbina · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Bioelektrana i Ugljikov(IV) oksid · Elektrane i elektroenergetske mreže i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Bioelektrana i Vat · Elektrane i elektroenergetske mreže i Vat · Vidi više »

Vatsat

Vatsat (znak: Wh) mjerna je jedinica izvan SI čija je primjena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrijednosti električne energije u elektroenergetskom sustavu.

Bioelektrana i Vatsat · Elektrane i elektroenergetske mreže i Vatsat · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Bioelektrana i Vodena para · Elektrane i elektroenergetske mreže i Vodena para · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Bioelektrana i Elektrane i elektroenergetske mreže

Bioelektrana ima 96 odnose, a Elektrane i elektroenergetske mreže ima 225. Kao što im je zajedničko 37, Jaccard indeks 11.53% = 37 / (96 + 225).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Bioelektrana i Elektrane i elektroenergetske mreže. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: