54 odnosi: Adenozin trifosfat, Alge, Alkohol, Atom, ATP, Biokemija, Biologija, Bjelančevine, Deoksiribonukleinska kiselina, Endokrini sustav, Enzim, Fosfor, Fotosinteza, Friedrich Wöhler, Fritz Albert Lipmann, Gen, Glikoliza, Hans Adolf Krebs, Hemoglobin, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Izotop, Katalizator, Kemija, Kemijska reakcija, Krebsov ciklus, Kvasac, Lipidi, Louis Pasteur, Metabolizam, Molekula, Molekularna biologija, Monomeri, Njemačka, Nukleinske kiseline, Organizam, Otto Fritz Meyerhof, Otto Heinrich Warburg, Prirodne znanosti, Ribonukleinska kiselina, Sjedinjene Američke Države, Stanica, Stereokemija, Ugljik, Ugljikohidrati, Ugljikov(IV) oksid, Urea, Voda, Vodik, 1828., 1897., ..., 1920-ih, 1930-ih, 1940-ih, 1950-ih. Proširite indeks (4 više) »
Adenozin trifosfat
Adenozin trifosfat ili ATP je glavno unutarstanično skladište energije.
Novi!!: Biokemija i Adenozin trifosfat · Vidi više »
Alge
Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.
Novi!!: Biokemija i Alge · Vidi više »
Alkohol
*Alkoholi, organski spojevi s kisikom opće formule R-OH.
Novi!!: Biokemija i Alkohol · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Biokemija i Atom · Vidi više »
ATP
* Udruga teniskih profesionalaca, (eng. Association of Tennis Professionals), međunarodna teniska organizacija,.
Novi!!: Biokemija i ATP · Vidi više »
Biokemija
Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.
Novi!!: Biokemija i Biokemija · Vidi više »
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Novi!!: Biokemija i Biologija · Vidi više »
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Novi!!: Biokemija i Bjelančevine · Vidi više »
Deoksiribonukleinska kiselina
285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.
Novi!!: Biokemija i Deoksiribonukleinska kiselina · Vidi više »
Endokrini sustav
Endokrini sustav je sustav žlijezda s '''unutarnjim lučenjem''', a proizvodi njihovog lučenja zovu se hormoni.
Novi!!: Biokemija i Endokrini sustav · Vidi više »
Enzim
Enzim je biološki katalizator, protein tj.
Novi!!: Biokemija i Enzim · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Biokemija i Fosfor · Vidi više »
Fotosinteza
biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.
Novi!!: Biokemija i Fotosinteza · Vidi više »
Friedrich Wöhler
Friedrich Wöhler Friedrich Wöhler (31. srpnja 1800. – 23. rujna 1882.) bio je njemački kemičar, poznat po otkriću sinteze uree, ali i prvi koji je izolirao neke kemijske elemente.
Novi!!: Biokemija i Friedrich Wöhler · Vidi više »
Fritz Albert Lipmann
Fritz Albert Lipmann Fritz Albert Lipmann (Königsberg, Njemačka, 12. lipnja 1899. – 24. srpnja 1986.) bio je njemačko-američki biokemičar i ko-otkrivač koenzima A, 1945.g. Za ovo otkriće, i njegova ostala istraživanja koenzima A, dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1953.g.
Novi!!: Biokemija i Fritz Albert Lipmann · Vidi više »
Gen
Gen je osnovna jedinica nasljedne biološke informacije.
Novi!!: Biokemija i Gen · Vidi više »
Glikoliza
Metabolički put glikolize. Glikoliza je glavni metabolički put razgradnje glukoze koji se događa u citosolu svih sisavaca, a pretvara glukozu C6H12O6 u piruvat CH3COCOO− + H+.
Novi!!: Biokemija i Glikoliza · Vidi više »
Hans Adolf Krebs
Sir Hans Adolf Krebs (Hildesheim, 25. kolovoza 1900. – Oxford, 22. studenog 1981.), njemački, kasnije i britanski liječnik i biokemičar.
Novi!!: Biokemija i Hans Adolf Krebs · Vidi više »
Hemoglobin
Trodimenzionalna struktura hemoglobina Hemoglobin, (haemoglobin ili skraćeno Hb) je krvni pigment, metaloprotein koji u strukturi sadrži željezo te služi za prijenos kisika.
Novi!!: Biokemija i Hemoglobin · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Biokemija i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.
Novi!!: Biokemija i Izotop · Vidi više »
Katalizator
Katalizatori su spojevi koji ubrzavaju odvijanje kemijske reakcije, ali u njima ne sudjeluju.
Novi!!: Biokemija i Katalizator · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Biokemija i Kemija · Vidi više »
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Novi!!: Biokemija i Kemijska reakcija · Vidi više »
Krebsov ciklus
Krebsov ciklus, ciklus limunske kiseline ili ciklus trikarboksilnih kiselina (TCA ciklus) jedan je od temeljnih metaboličkih ciklusa kod stanica koje se koriste kisikom tijekom staničnog disanja.
Novi!!: Biokemija i Krebsov ciklus · Vidi više »
Kvasac
''Saccharomyces cerevisiae''. Kvasci su eukariotski mikroorganizmi koji su svrstani u carstvo gljiva, s oko 1500 vrsta koje su trenutačno opisane; oni dominiraju u gljivičnoj različitosti oceana.
Novi!!: Biokemija i Kvasac · Vidi više »
Lipidi
Lipidi (grč. lípos: mast) organske su tvari različite kemijske građe, podrazumijevaju masti i ulja, voskove, fosfolipide i steroide.
Novi!!: Biokemija i Lipidi · Vidi više »
Louis Pasteur
'''Louis Pasteur''' Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. – St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog.
Novi!!: Biokemija i Louis Pasteur · Vidi više »
Metabolizam
Metabolizam ili izmjena tvari je skup kemijskih procesa koje se odvijaju u živom organizmu kako bi održali život.
Novi!!: Biokemija i Metabolizam · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Biokemija i Molekula · Vidi više »
Molekularna biologija
Molekularna biologija je studija biologije na molekularnoj razini.
Novi!!: Biokemija i Molekularna biologija · Vidi više »
Monomeri
Monomeri (mono- + -mer) su male organske molekule, povezane kovalentnim vezama, koje grade polimere (dugačke lance).
Novi!!: Biokemija i Monomeri · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Biokemija i Njemačka · Vidi više »
Nukleinske kiseline
Nukleinske kiseline su makromolekule koje sudjeluju u pohrani, prijenosu i ekspresiji genetske informacije.
Novi!!: Biokemija i Nukleinske kiseline · Vidi više »
Organizam
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti.
Novi!!: Biokemija i Organizam · Vidi više »
Otto Fritz Meyerhof
Otto Fritz Meyerhof Otto Fritz Meyerhof (Hannover, 12. travnja 1884. – Philadelphia, 6. listopada 1951.), njemački liječnik i biokemičar.
Novi!!: Biokemija i Otto Fritz Meyerhof · Vidi više »
Otto Heinrich Warburg
'''Otto Heinrich Warburg''' Otto Heinrich Warburg (Freiburg, 12. listopada 1883. – Berlin, 1. kolovoza 1970.), njemački fiziolog i liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1931. godine.
Novi!!: Biokemija i Otto Heinrich Warburg · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Biokemija i Prirodne znanosti · Vidi više »
Ribonukleinska kiselina
nukleobaze (zeleno) i riboza-fosfatna okosnica (plavo). Primijetite da je riječ o jednolančanom RNA--u koji se presavija i međusobno povezuje. Ribonukleinska kiselina skraćeno RNK (eng. Ribonucleic acid, RNA), biološki važan tip molekula koji se sastoji od dugih kovalentno vezanih jedinica nukleotida.
Novi!!: Biokemija i Ribonukleinska kiselina · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Biokemija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Stanica
Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.
Novi!!: Biokemija i Stanica · Vidi više »
Stereokemija
Stereokemija je grana kemije koja se bavi proučavanjem prostorne organizacije molekula odnosno njene trodimenzijske strukture.
Novi!!: Biokemija i Stereokemija · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Biokemija i Ugljik · Vidi više »
Ugljikohidrati
glikozidnom vezom. Ima formulu C12H22O11. Ugljikohidrati su velike biološke molekule ili makromolekule sastavljene od ugljikovih (C), vodikovih (H) i kisikovih (O) atoma, obično s omjerom atoma vodika i kisika od 2: 1 (kao u vodi), odnosno empirijske formule Cm(H2O)n (pri čemu m može biti različit od n).
Novi!!: Biokemija i Ugljikohidrati · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Biokemija i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Urea
Urea Urea (novolat. 2)2, H2N-CO-NH2, CH4N2O, CON2H4, (NH2)2CO), NH2CONH2) je diamid ugljične kiseline. Urea je glavni otpadni proizvod deaminacije aminokiselina u sisavaca.
Novi!!: Biokemija i Urea · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Biokemija i Voda · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Biokemija i Vodik · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Biokemija i 1828. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Biokemija i 1897. · Vidi više »
1920-ih
Bez opisa.
Novi!!: Biokemija i 1920-ih · Vidi više »
1930-ih
Bez opisa.
Novi!!: Biokemija i 1930-ih · Vidi više »
1940-ih
Bez opisa.
Novi!!: Biokemija i 1940-ih · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Biokemija i 1950-ih · Vidi više »