Sličnosti između Bitka na Gvozdu i Dmitar Zvonimir
Bitka na Gvozdu i Dmitar Zvonimir imaju 23 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aleksije I. Komnen, Arpadovići, Bizant, Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105., Drava, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska povijest, Hrvatsko Kraljevstvo, Knin, Kralj, Ladislav I. Sveti, Mađari, Normani, Papa, Povjesničar, Slavonija, Split, Starohrvatska kruna, Stjepan II., hrvatski kralj, Trpimirovići, Urban II., 1089..
Aleksije I. Komnen
Aleksije I. Komnen (grč. Ἀλέξıος Κομνηνός, Aléksios Komnēnós) (Carigrad, 1048. – Carigrad, 15. kolovoza 1118.), bizantski car od 1081. do 1118. godine i utemeljitelj dinastije Komnena.
Aleksije I. Komnen i Bitka na Gvozdu · Aleksije I. Komnen i Dmitar Zvonimir ·
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Arpadovići i Bitka na Gvozdu · Arpadovići i Dmitar Zvonimir ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bitka na Gvozdu i Bizant · Bizant i Dmitar Zvonimir ·
Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.
Dmitra Zvonimira Smrću hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1089.), započeo je niz događaja koji je rezultirao krajem samostalnog Hrvatskog Kraljevstva te njegovim ulaskom u personalnu uniju s Kraljevinom Ugarskom.
Bitka na Gvozdu i Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105. · Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105. i Dmitar Zvonimir ·
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Bitka na Gvozdu i Drava · Dmitar Zvonimir i Drava ·
Hrvati
Bez opisa.
Bitka na Gvozdu i Hrvati · Dmitar Zvonimir i Hrvati ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bitka na Gvozdu i Hrvatska · Dmitar Zvonimir i Hrvatska ·
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Bitka na Gvozdu i Hrvatska povijest · Dmitar Zvonimir i Hrvatska povijest ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Bitka na Gvozdu i Hrvatsko Kraljevstvo · Dmitar Zvonimir i Hrvatsko Kraljevstvo ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Bitka na Gvozdu i Knin · Dmitar Zvonimir i Knin ·
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Bitka na Gvozdu i Kralj · Dmitar Zvonimir i Kralj ·
Ladislav I. Sveti
Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.
Bitka na Gvozdu i Ladislav I. Sveti · Dmitar Zvonimir i Ladislav I. Sveti ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Bitka na Gvozdu i Mađari · Dmitar Zvonimir i Mađari ·
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Bitka na Gvozdu i Normani · Dmitar Zvonimir i Normani ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Bitka na Gvozdu i Papa · Dmitar Zvonimir i Papa ·
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Bitka na Gvozdu i Povjesničar · Dmitar Zvonimir i Povjesničar ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Bitka na Gvozdu i Slavonija · Dmitar Zvonimir i Slavonija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Bitka na Gvozdu i Split · Dmitar Zvonimir i Split ·
Starohrvatska kruna
Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.
Bitka na Gvozdu i Starohrvatska kruna · Dmitar Zvonimir i Starohrvatska kruna ·
Stjepan II., hrvatski kralj
Povelja kojom kralj Stjepan II. potvrđuje darovnicu svog prethodnika Dmitra Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lužanima Stjepan II. († 1090./1091.) hrvatski kralj, vladao je od 1089. do 1091. godine.
Bitka na Gvozdu i Stjepan II., hrvatski kralj · Dmitar Zvonimir i Stjepan II., hrvatski kralj ·
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Bitka na Gvozdu i Trpimirovići · Dmitar Zvonimir i Trpimirovići ·
Urban II.
Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.
Bitka na Gvozdu i Urban II. · Dmitar Zvonimir i Urban II. ·
1089.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bitka na Gvozdu i Dmitar Zvonimir imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bitka na Gvozdu i Dmitar Zvonimir
Usporedba između Bitka na Gvozdu i Dmitar Zvonimir
Bitka na Gvozdu ima 127 odnose, a Dmitar Zvonimir ima 136. Kao što im je zajedničko 23, Jaccard indeks 8.75% = 23 / (127 + 136).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bitka na Gvozdu i Dmitar Zvonimir. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: