227 odnosi: Aleksije I. Komnen, Anastazije I., bizantski car, Antika, Arapi, Arapsko-bizantski ratovi, Arkadije, Atena (grad), Avari, Azija, İznik, Četvrti križarski rat, Balkanski poluotok, Basingstoke, Bazilije I. Makedonac, Bazilije II., Berlin, Beta (slovo), Birmingham, Biskup, Bizantologija, Bizantska umjetnost, Bizantsko-bugarski ratovi, Bizantsko-osmanski ratovi, Bliski istok, Cambridge, Massachusetts, Carigrad, Carstva, Charles-Louis de Secondat Montesquieu, Civili, Columbia University Press, Crkveni raskol, Dalmacija, Denar, Dioklecijan, Dubrovačka Republika, Egipat, Engleska, Epirska Despotovina, Filozofski fakultet u Splitu, Franci, Glavni grad, Godina, Grčka, Grčka vatra, Grčki jezik, Grb, Grci, Heraklije, Hieronymus Wolf, Hispanija, ..., Honorije, Hrčak (portal), Hrvatska, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Hrvatski jezik, Ikona, Ime, Islam, Istanbul, Italija, Justin I., Justinijan I. Veliki, Justinijanova kuga, Kalifornija, Kar, Karlo Veliki, Kartaga, Kaspijsko jezero, Klodvig I., Komneni, Konstantin I. Veliki, Konstantin VII. Porfirogenet, Konstantin XI. Paleolog, Konstantinopol, Konvencija, Kraljevina Srbija, Krštenje, Križari, Križarski ratovi, Kupa, Langobardi, Latinski jezik, Latinsko Carstvo, Leiden, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Leon II., Leon III. Izaurijski, London, Madison, Madison, Wisconsin, Manuel I. Komnen, Maryland, Massachusetts, Mehmed II., Mihael VIII. Paleolog, Mletačka Republika, Moć, Morejska Despotovina, Muhamed, Naselje, Neprijateljstvo, New Jersey, New York (savezna država), New York City, New York, Nezavisna Država Hrvatska, Nicejsko Carstvo, Nizozemska, Njemačka, Novogrčki jezik, Obrazovanje u Bizantu, Opća i nacionalna enciklopedija, Osmansko Carstvo, Pad Carigrada 1453., Peloponez, Pobuna, Pokrajina, Politika, Pravoslavlje, Pridjevi, Prvo Bugarsko Carstvo, Rat, Redwood City (Kalifornija), Republika, Rim, Rimsko Carstvo, Rimsko-perzijski ratovi, Roman IV. Diogen, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Slaveni, Službeni jezik, Solid, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Srednji vijek, Sredozemlje, Stanovništvo, Starogrčki jezik, Starorimska religija, Stoljeće, Sveučilište u Birminghamu, Sveučilište u Splitu, Teodora, bizantska carica, Teodozije I. Veliki, Teodozije II., Tradicija, Transkripcija i transliteracija, Trapezuntsko Carstvo, Turci, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustanova, Virginia, Washington, Wisconsin, York, Zagreb, Zajednica, Zapadni Goti, Zapadno Rimsko Carstvo, Zastava, Zenon, bizantski car, 1. travnja, 1018., 1025., 1054., 1071., 1081., 1097., 11. stoljeće, 11. svibnja, 1118., 1143., 1180., 1204., 1206., 1261., 1282., 13. stoljeće, 1320., 1321., 1322., 1328., 1329., 14. stoljeće, 1441., 1448., 1453., 1460., 1461., 15. stoljeće, 15. travnja, 16. srpnja, 19. stoljeće, 20. stoljeće, 283., 29. svibnja, 3. stoljeće, 306., 330., 337., 395., 408., 410., 450., 457., 474., 476., 491., 527., 540., 565., 6. stoljeće, 610., 640., 641., 695., 7. stoljeće, 717., 741., 8. stoljeće, 867., 886., 913., 959., 961.. Proširite indeks (177 više) »
Aleksije I. Komnen
Aleksije I. Komnen (grč. Ἀλέξıος Κομνηνός, Aléksios Komnēnós) (Carigrad, 1048. – Carigrad, 15. kolovoza 1118.), bizantski car od 1081. do 1118. godine i utemeljitelj dinastije Komnena.
Novi!!: Bizant i Aleksije I. Komnen · Vidi više »
Anastazije I., bizantski car
Anastazije I. (lat. Flavius Anastasius Dicorus Augustus, grč. Ἀναστάσιος) (Drač, oko 430. – Konstantinopol, 9. srpnja 518.), bizantski car, vladao od 491. do svoje smrti, 518.
Novi!!: Bizant i Anastazije I., bizantski car · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Bizant i Antika · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Bizant i Arapi · Vidi više »
Arapsko-bizantski ratovi
Arapsko-bizantski ratovi je naziv za niz ratova između Bizanta i arapskih država.
Novi!!: Bizant i Arapsko-bizantski ratovi · Vidi više »
Arkadije
Solid s likom cara Arkadija Flavije Arkadije (lat. Flavius Arcadius Augustus, grč. Ἀρκάδιος) (Španjolska, oko 377. - Konstantinopol, 1. svibnja 408.), istočnorimski car od 395. do 408. godine iz Teodozijeve dinastije.
Novi!!: Bizant i Arkadije · Vidi više »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Novi!!: Bizant i Atena (grad) · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Bizant i Avari · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Bizant i Azija · Vidi više »
İznik
Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.
Novi!!: Bizant i İznik · Vidi više »
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Novi!!: Bizant i Četvrti križarski rat · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Bizant i Balkanski poluotok · Vidi više »
Basingstoke
Basingstoke je grad u Hampshireu, smješten u južnoj Engleskoj preko doline na izvoru rijeke Loddon na zapadnom rubu North Downsa, Ujedinjeno Kraljevstvo.
Novi!!: Bizant i Basingstoke · Vidi više »
Bazilije I. Makedonac
Bazilije, sin Konstantin i druga žena i carica Eudoxia Ingerina Bazilije I. Makedonac (?, oko 812. – ?, 29. kolovoza 886.), bizantski car od 867. do 886. godine i osnivač tzv.
Novi!!: Bizant i Bazilije I. Makedonac · Vidi više »
Bazilije II.
Bazilije II.
Novi!!: Bizant i Bazilije II. · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Bizant i Berlin · Vidi više »
Beta (slovo)
Beta (grčki srednji rod: Βήτα; veliko slovo Β; malo slovo β) drugo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 2.
Novi!!: Bizant i Beta (slovo) · Vidi više »
Birmingham
Birmingham je drugi grad po broju stanovnika u Ujedinjenom Kraljevstvu i ekonomski stožer središnje Engleske (Midlands).
Novi!!: Bizant i Birmingham · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Bizant i Biskup · Vidi više »
Bizantologija
Hieronymus Wolf Bizantologija ili bizantinistika je disciplina koja proučava povijest i kulturu Bizanta.
Novi!!: Bizant i Bizantologija · Vidi više »
Bizantska umjetnost
Aja Sofija u Konstantinopolu Bizantska umjetnost je umjetnička produkcija i izričaj greciziranog Bizantskog Carstva, nastala nakon podjele Rimskog Carstva na istočnu i zapadnu polovicu.
Novi!!: Bizant i Bizantska umjetnost · Vidi više »
Bizantsko-bugarski ratovi
Bizantsko-bugarski ratovi bili su niz sukoba vođenih između Bizanta i Bugara koji su najprije započeli sa osnivačima Bugarske (Protobugarima) nakon njihovog naseljavanja na Balkanskom poluotoku 670-ih, a intenzivirali su se širenjem Bugarskog Carstva na jugozapad nakon 681.
Novi!!: Bizant i Bizantsko-bugarski ratovi · Vidi više »
Bizantsko-osmanski ratovi
Bizantsko-osmanski ratovi bili su niz odlučujućih sukoba između osmanskih Turaka i bizantskih Grka i njihovih saveznika koji su doveli do konačnog uništenja Bizantskog Carstva i uspona Osmanskog Carstva.
Novi!!: Bizant i Bizantsko-osmanski ratovi · Vidi više »
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Novi!!: Bizant i Bliski istok · Vidi više »
Cambridge, Massachusetts
Cambridge je peti po veličini grad u američkoj saveznoj državi Massachusetts, na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država od 106 039 stanovnika.
Novi!!: Bizant i Cambridge, Massachusetts · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Bizant i Carigrad · Vidi više »
Carstva
Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.
Novi!!: Bizant i Carstva · Vidi više »
Charles-Louis de Secondat Montesquieu
Charles-Louis de Secondat Montesquieu Charles-Louis de Secondat Montesquieu (La Brede kraj Bordeauxa, 18. siječnja 1689. – Pariz, 10. veljače 1755.), francuski politički mislilac i pisac.
Novi!!: Bizant i Charles-Louis de Secondat Montesquieu · Vidi više »
Civili
Civili su osobe koje tijekom oružanih sukoba ne pripadaju oružanim snagama ili drugim vojnim postrojbama.
Novi!!: Bizant i Civili · Vidi više »
Columbia University Press
Columbia University Press je američka akademska izdavačka kuća.
Novi!!: Bizant i Columbia University Press · Vidi više »
Crkveni raskol
Dana, 16. srpnja 1054. kulminirao je raskol između istočne i zapadne Crkve.
Novi!!: Bizant i Crkveni raskol · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Bizant i Dalmacija · Vidi više »
Denar
Denar ili Denarius (denarij) ili desetak je od Augusta do Trajana Decija (27. pr. Kr. do 248.) novčana jedinica za srebrni novac.
Novi!!: Bizant i Denar · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Bizant i Dioklecijan · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Bizant i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Bizant i Egipat · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Bizant i Engleska · Vidi više »
Epirska Despotovina
Epirska Despotovina ili Epirska Kneževina (grčki: Δεσποτάτο της Ηπείρου) bila je jedna od bizantskih grčkih država slijednica Bizantskog Carstva, koja je nastala nakon Četvrtog križarskog rata 1204. Epirska Despotovina tvrdila je da je legitimni slijednik Bizanta, kao i slične tvorevine Nicejsko Carstvo i Trapezuntsko Carstvo.
Novi!!: Bizant i Epirska Despotovina · Vidi više »
Filozofski fakultet u Splitu
Filozofski fakultet u Splitu sastavni je dio Sveučilišta u Splitu.
Novi!!: Bizant i Filozofski fakultet u Splitu · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Bizant i Franci · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Bizant i Glavni grad · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Bizant i Godina · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Bizant i Grčka · Vidi više »
Grčka vatra
Prikaz korištenja Grčke vatre Grčka vatra upaljiva masa (sumpor, smola, kučine, živo vapno, zemno ulje), koja se od davnine upotrebljavala na Istoku kao ratno sredstvo za izazivanje požara na neprijateljskim brodovima, utvrdama i gradovima.
Novi!!: Bizant i Grčka vatra · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Bizant i Grčki jezik · Vidi više »
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Novi!!: Bizant i Grb · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Bizant i Grci · Vidi više »
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Novi!!: Bizant i Heraklije · Vidi više »
Hieronymus Wolf
Hieronymus Wolf Hyeronimus Wolf (Oettingen, 13. kolovoza 1516. – Augsburg, 8. listopada 1580.) bio je njemački humanistički povjesničar i filolog poznat po djelu Corpus Historiae Byzantinae, jednim od prvih koje je pokušalo dati prikaz povijesti srednjovjekovne Grčke i zahvaljujući kome se na Zapadu za Istočno Rimsko Carstvo počeo rabiti izraz Bizant.
Novi!!: Bizant i Hieronymus Wolf · Vidi više »
Hispanija
Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.
Novi!!: Bizant i Hispanija · Vidi više »
Honorije
Brončana kovanica Honorija Flavije Honorije (lat. Flavius Honorius), (Carigrad, 9. prosinca 384. – Ravenna, 15. kolovoza 423.), zapadnorimski car od 395. do 423. godine.
Novi!!: Bizant i Honorije · Vidi više »
Hrčak (portal)
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.
Novi!!: Bizant i Hrčak (portal) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bizant i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod
Logo HIBZ-a Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, državno nakladničko poduzeće u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Novi!!: Bizant i Hrvatski izdavalački bibliografski zavod · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Bizant i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ikona
''Sveti Juraj'', novgorodska ikona iz 15. stoljeća, tempera na dasci, 58.4x41.8x3.5, Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg. Ikona (grčki eikon.
Novi!!: Bizant i Ikona · Vidi više »
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Novi!!: Bizant i Ime · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Bizant i Islam · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Bizant i Istanbul · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Bizant i Italija · Vidi više »
Justin I.
Justin I. Justin I. (lat. Flavius Iustinus Augustus, grč. Ἰουστίνος) (Bederiana, Macedonia Salurtaris, 2. veljače 450. – ?, 1. kolovoza 527.), bizantski car od 518. do 527. godine.
Novi!!: Bizant i Justin I. · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Bizant i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Justinijanova kuga
Justinijanova kuga je pandemija koja zahvaća Bizantsko Carstvo, a potom i ostatak znanog svijeta 541. – 542. godine.
Novi!!: Bizant i Justinijanova kuga · Vidi više »
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Novi!!: Bizant i Kalifornija · Vidi više »
Kar
Kar (kostus, lat. Costus), biljni rod iz porodice Costaceae kojemu pripada 101 vrsta rizomatoznih trajnica, epifita i polugrmova raširenih u suptropskim i tropskim regijama, Azije, Afrike i Amerike.
Novi!!: Bizant i Kar · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Bizant i Karlo Veliki · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: Bizant i Kartaga · Vidi više »
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Novi!!: Bizant i Kaspijsko jezero · Vidi više »
Klodvig I.
Klodvig I. Klodvig I. (466. – 511.), franački kralj od 481. – 511. godine.
Novi!!: Bizant i Klodvig I. · Vidi više »
Komneni
Aleksije I. Komnen Komneni (grč. Κομνηνός, pl. Κομνηνοί), bizantska carska dinastija iz redova vojne aristokracija koja je, s kraćim prekidom, vladala od 1057. do 1185. godine.
Novi!!: Bizant i Komneni · Vidi više »
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Novi!!: Bizant i Konstantin I. Veliki · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Bizant i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Konstantin XI. Paleolog
Konstantin XI. (grč. Κωνσταντῖνος Παλαıολόγος, Kōnstantĩnos Palaiológos, poznatiji pod nadimkom "Dragaš") (Carigrad, 9. veljače 1404. – Carigrad, 29. svibnja 1453.), bio je posljednji bizantski car (1448. – 1453.). Bio je osobno hrabar i energičan vladar koji je junački poginuo u bitki za Carigrad kojeg je opsjela velika vojska turskog sultana Mehmeda II. Osvajača.
Novi!!: Bizant i Konstantin XI. Paleolog · Vidi više »
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Novi!!: Bizant i Konstantinopol · Vidi više »
Konvencija
* Konvencija (zasjedanje), veliko okupljanje ljudi koji imaju neki zajednički interes.
Novi!!: Bizant i Konvencija · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Bizant i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Krštenje
Krštenje Krštenje je sakrament kojim se postaje član zajednice vjernika kod kršćana: katolika, pravoslavaca i protestanata, i ponekih nekršćanskih zajednica poput Sikha.
Novi!!: Bizant i Krštenje · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Bizant i Križari · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Bizant i Križarski ratovi · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Bizant i Kupa · Vidi više »
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Novi!!: Bizant i Langobardi · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Bizant i Latinski jezik · Vidi više »
Latinsko Carstvo
Latinsko Carstvo (lat. Imperium Romaniae) je kratkotrajna feudalna tvorevina koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.
Novi!!: Bizant i Latinsko Carstvo · Vidi više »
Leiden
Leiden (na arhaičnom nizozemskom Leyden), grad i općina u Nizozemskoj, odnosno pokrajini Južnoj Holandiji.
Novi!!: Bizant i Leiden · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Bizant i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Leon II.
* Leon II., bizantski car, vladao 474.
Novi!!: Bizant i Leon II. · Vidi više »
Leon III. Izaurijski
Bizantsko Carstvo u vrijeme stupanja na prijestolje Leona III., o. 717. godine Leon III.
Novi!!: Bizant i Leon III. Izaurijski · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Bizant i London · Vidi više »
Madison
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i Madison · Vidi više »
Madison, Wisconsin
Madison je glavni grad američke savezne države Wisconsin i poslije Milwaukeeja drugi po veličini u državi Wisconsinu.
Novi!!: Bizant i Madison, Wisconsin · Vidi više »
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Novi!!: Bizant i Manuel I. Komnen · Vidi više »
Maryland
Maryland, jedna od 50 država SAD-a smještena uz atlantsku obalu, 27,092 četvornih kilometara (9,837 mi²); 5,458,137 stanovnika 2002., glavni grad Annapolis.
Novi!!: Bizant i Maryland · Vidi više »
Massachusetts
Massachusetts, službeno Commonwealth of Massachusetts, savezna država SAD od 1788. i najnaseljenija država u regiji New England te jedna od prvotnih 13 kolonija.
Novi!!: Bizant i Massachusetts · Vidi više »
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Novi!!: Bizant i Mehmed II. · Vidi više »
Mihael VIII. Paleolog
Mihael VIII.
Novi!!: Bizant i Mihael VIII. Paleolog · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Bizant i Mletačka Republika · Vidi više »
Moć
Moć (grč. dynamis; lat. potentia, potestas) se danas definirana na mnogo raznih načina, te se suvremena shvaćanja moći najbolje može prikazati preko nekoliko središnjih debata, prije svega.
Novi!!: Bizant i Moć · Vidi više »
Morejska Despotovina
Morejska Despotovina Morejska Despotovina, autonomna bizantska država smještena na Peloponezu (lat. Moreja), koju je osnovao sredinom 14. stoljeća bizantski car Ivan VI. Kantakuzen (1341. – 1354.) i darovao kao feud svome sinu Manuelu.
Novi!!: Bizant i Morejska Despotovina · Vidi više »
Muhamed
Muhamed ibn Abdulah (arapski: مُحَمَّد ٱبن عَبْد ٱللَّٰه, romanizirano: Muḥammad ibn ʿAbd Allāh, Meka, c. 570. – Medina, 8. lipnja 632.) bio je arapski religijski, te politički vođa i utemeljitelj svjetske religije islama.
Novi!!: Bizant i Muhamed · Vidi više »
Naselje
Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.
Novi!!: Bizant i Naselje · Vidi više »
Neprijateljstvo
Neprijateljstvo je izraz koji označava negativan odnos između dva ili više pojedinaca ili skupina.
Novi!!: Bizant i Neprijateljstvo · Vidi više »
New Jersey
New Jersey je savezna država koja pripada srednjoatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Bizant i New Jersey · Vidi više »
New York (savezna država)
New York je savezna država u sjeveroistočnom dijelu SAD-a. Ova država je veliko financijsko i trgovačko središte SAD-a, kao i značajno industrijsko središte.
Novi!!: Bizant i New York (savezna država) · Vidi više »
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Novi!!: Bizant i New York City, New York · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Bizant i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nicejsko Carstvo
Nicejsko Carstvo je bila bizantska država u Maloj Aziji.
Novi!!: Bizant i Nicejsko Carstvo · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Bizant i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Bizant i Njemačka · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Bizant i Novogrčki jezik · Vidi više »
Obrazovanje u Bizantu
Poduka filozofije u Bizantu (11. stoljeće) Obrazovanje u Bizantu se zasnivalo na antičkoj tradiciji.
Novi!!: Bizant i Obrazovanje u Bizantu · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Bizant i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Bizant i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pad Carigrada 1453.
Pad Carigrada 1453. bila je prijelomna bitka u kojoj su Turci Osmanlije osvojili Carigrad, prijestolnicu Bizantskog Carstva.
Novi!!: Bizant i Pad Carigrada 1453. · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Bizant i Peloponez · Vidi više »
Pobuna
Pobuna na brodu Bounty Pobuna u najširem smislu predstavlja čin suprotstavljanja ili negiranja nečije vlasti ili autoriteta od osobe ili osoba koje su joj dotada bile ili trebale biti podvrgnute.
Novi!!: Bizant i Pobuna · Vidi više »
Pokrajina
Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.
Novi!!: Bizant i Pokrajina · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Bizant i Politika · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Bizant i Pravoslavlje · Vidi više »
Pridjevi
Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.
Novi!!: Bizant i Pridjevi · Vidi više »
Prvo Bugarsko Carstvo
Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.
Novi!!: Bizant i Prvo Bugarsko Carstvo · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Bizant i Rat · Vidi više »
Redwood City (Kalifornija)
Redwood City je grad u američkoj saveznoj državi Kalifornija.
Novi!!: Bizant i Redwood City (Kalifornija) · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Bizant i Republika · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Bizant i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Bizant i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rimsko-perzijski ratovi
Rimsko-Perzijski ratovi bio je niz ratnih sukoba između dvaju moćnih carstava koji je trajao od 230.
Novi!!: Bizant i Rimsko-perzijski ratovi · Vidi više »
Roman IV. Diogen
Roman IV.
Novi!!: Bizant i Roman IV. Diogen · Vidi više »
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Novi!!: Bizant i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Bizant i Sirija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Bizant i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Bizant i Slaveni · Vidi više »
Službeni jezik
Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.
Novi!!: Bizant i Službeni jezik · Vidi više »
Solid
Solid, oko 361. Solid (lat. solidus.
Novi!!: Bizant i Solid · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Bizant i Split · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Bizant i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Bizant i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Bizant i Sredozemlje · Vidi više »
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Novi!!: Bizant i Stanovništvo · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Bizant i Starogrčki jezik · Vidi više »
Starorimska religija
Starorimska religija se sastojala od religijskih vjerovanja i obreda koje su Rimljani smatrali izvornima i temeljnima za vlastiti identitet kao zasebnog naroda, ali isto tako i mnogih raznih obreda koje su bili preuzeli od drugih naroda pod svojom vlašću.
Novi!!: Bizant i Starorimska religija · Vidi više »
Stoljeće
Stoljeće (lat. centum – „sto”) je vremenski period od 100 (sto) godina, tj.
Novi!!: Bizant i Stoljeće · Vidi više »
Sveučilište u Birminghamu
Sveučilište u Birminghamu Sveučilište u Birminghamu (engl. University of Birmingham) sveučilište je u Birminghamu, Ujedinjeno Kraljevstvo.
Novi!!: Bizant i Sveučilište u Birminghamu · Vidi više »
Sveučilište u Splitu
Sveučilište u Splitu (lat. Universitas studiorum Spalatensis), hrvatska visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Splitu, utemeljena 15. lipnja 1974. godine.
Novi!!: Bizant i Sveučilište u Splitu · Vidi više »
Teodora, bizantska carica
Teodora (oko 500. – 548.), bizantska carica i supruga cara Justinijana I. i njegova najbliža savjetnica i suradnica.
Novi!!: Bizant i Teodora, bizantska carica · Vidi više »
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Novi!!: Bizant i Teodozije I. Veliki · Vidi više »
Teodozije II.
Teodozije II. (lat. Flavius Theodosius Iunior Augustus) (Carigrad, 30. kolovoza 401. – Carigrad, 28. srpnja 450.), istočnorimski car u razdoblju od 408. do 450. godine, član Teodozijeve dinastije.
Novi!!: Bizant i Teodozije II. · Vidi više »
Tradicija
Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.
Novi!!: Bizant i Tradicija · Vidi više »
Transkripcija i transliteracija
Transkripcija (prijepis, prezvukovljivanje) je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru.
Novi!!: Bizant i Transkripcija i transliteracija · Vidi više »
Trapezuntsko Carstvo
Trapezuntsko Carstvo je bilo posljednje legitimno carstvo koje je bilo izravni nasljednik Rimskog Carstva.
Novi!!: Bizant i Trapezuntsko Carstvo · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Bizant i Turci · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Bizant i Turska · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Bizant i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ustanova
Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.
Novi!!: Bizant i Ustanova · Vidi više »
Virginia
Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.
Novi!!: Bizant i Virginia · Vidi više »
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Bizant i Washington · Vidi više »
Wisconsin
Wisconsin je jedna od 50 američkih saveznih država.
Novi!!: Bizant i Wisconsin · Vidi više »
York
The Shambles, jedna od ulica u Yorku York je grad u Engleskoj.
Novi!!: Bizant i York · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Bizant i Zagreb · Vidi više »
Zajednica
Stonehengeu u Engleskoj za ljetni solsticij. Zajednica je društvena jedinica, jedna ili nekoliko skupina živih bića koja dijele teritorij, pravila, religiju, vrijednosti, običaje ili identitet.
Novi!!: Bizant i Zajednica · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Bizant i Zapadni Goti · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Bizant i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Novi!!: Bizant i Zastava · Vidi više »
Zenon, bizantski car
Zenon (lat. Flavius Zeno Augustus, starogrč. Ζήνων) (Rusumblada, Izaurija, o. 425. – Carigrad, 9. travnja 491.), bizantski car u razdoblju 474.
Novi!!: Bizant i Zenon, bizantski car · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Bizant i 1. travnja · Vidi više »
1018.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1018. · Vidi više »
1025.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1025. · Vidi više »
1054.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1054. · Vidi više »
1071.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1071. · Vidi više »
1081.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1081. · Vidi više »
1097.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1097. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 11. stoljeće · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Bizant i 11. svibnja · Vidi više »
1118.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1118. · Vidi više »
1143.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1143. · Vidi više »
1180.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1180. · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1204. · Vidi više »
1206.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1206. · Vidi više »
1261.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1261. · Vidi više »
1282.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1282. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 13. stoljeće · Vidi više »
1320.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1320. · Vidi više »
1321.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1321. · Vidi više »
1322.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1322. · Vidi više »
1328.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1328. · Vidi više »
1329.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1329. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 14. stoljeće · Vidi više »
1441.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1441. · Vidi više »
1448.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1448. · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1453. · Vidi više »
1460.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1460. · Vidi više »
1461.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 1461. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 15. stoljeće · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Bizant i 15. travnja · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Bizant i 16. srpnja · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 19. stoljeće · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 20. stoljeće · Vidi više »
283.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 283. · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: Bizant i 29. svibnja · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 3. stoljeće · Vidi više »
306.
Tijekom druge polovice ove godine Rimsko Carstvo ima 6 samoproglašenih vladara.
Novi!!: Bizant i 306. · Vidi više »
330.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 330. · Vidi više »
337.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 337. · Vidi više »
395.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 395. · Vidi više »
408.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 408. · Vidi više »
410.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 410. · Vidi više »
450.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 450. · Vidi više »
457.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 457. · Vidi više »
474.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 474. · Vidi više »
476.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 476. · Vidi više »
491.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 491. · Vidi više »
527.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 527. · Vidi više »
540.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 540. · Vidi više »
565.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 565. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 6. stoljeće · Vidi više »
610.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 610. · Vidi više »
640.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 640. · Vidi više »
641.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 641. · Vidi više »
695.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 695. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 7. stoljeće · Vidi više »
717.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 717. · Vidi više »
741.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 741. · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 8. stoljeće · Vidi više »
867.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 867. · Vidi više »
886.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 886. · Vidi više »
913.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 913. · Vidi više »
959.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 959. · Vidi više »
961.
Bez opisa.
Novi!!: Bizant i 961. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Bizantinci, Bizantinsko Carstvo, Bizantsko Carstvo, Bizantsko carstvo, Istočno Rimsko Carstvo, Istočno Rimsko Carsvo, Istočno Rimsko carstvo, Istočno rimsko carstvo.