Sadržaj
168 odnosi: Aleksije I. Komnen, Anastazije I., bizantski car, Antika, Arapi, Arapsko-bizantski ratovi, Arkadije, Atena (grad), Avari, Azija, İznik, Četvrti križarski rat, Balkanski poluotok, Basingstoke, Bazilije I. Makedonac, Bazilije II., Berlin, Beta (slovo), Birmingham, Biskup, Bizantologija, Bizantska umjetnost, Bizantsko-bugarski ratovi, Bizantsko-osmanski ratovi, Bliski istok, Cambridge, Massachusetts, Carigrad, Carstva, Charles-Louis de Secondat Montesquieu, Civili, Columbia University Press, Crkveni raskol, Dalmacija, Denar, Dioklecijan, Dubrovačka Republika, Egipat, Engleska, Epirska Despotovina, Filozofski fakultet u Splitu, Franci, Glavni grad, Godina, Grčka, Grčka vatra, Grčki jezik, Grb, Grci, Heraklije, Hieronymus Wolf, Hispanija, ... Proširite indeks (118 više) »
Aleksije I. Komnen
Aleksije I. Komnen (grč. Ἀλέξıος Κομνηνός, Aléksios Komnēnós) (Carigrad, 1048. – Carigrad, 15. kolovoza 1118.), bizantski car od 1081. do 1118. godine i utemeljitelj dinastije Komnena.
Pogledaj Bizant i Aleksije I. Komnen
Anastazije I., bizantski car
Anastazije I. (lat. Flavius Anastasius Dicorus Augustus, grč. Ἀναστάσιος) (Drač, oko 430. – Konstantinopol, 9. srpnja 518.), bizantski car, vladao od 491. do svoje smrti, 518.
Pogledaj Bizant i Anastazije I., bizantski car
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Bizant i Antika
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Pogledaj Bizant i Arapi
Arapsko-bizantski ratovi
Arapsko-bizantski ratovi je naziv za niz ratova između Bizanta i arapskih država.
Pogledaj Bizant i Arapsko-bizantski ratovi
Arkadije
Solid s likom cara Arkadija Flavije Arkadije (lat. Flavius Arcadius Augustus, grč. Ἀρκάδιος) (Španjolska, oko 377. - Konstantinopol, 1. svibnja 408.), istočnorimski car od 395. do 408. godine iz Teodozijeve dinastije.
Pogledaj Bizant i Arkadije
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Pogledaj Bizant i Atena (grad)
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Pogledaj Bizant i Avari
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Bizant i Azija
İznik
Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.
Pogledaj Bizant i İznik
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Pogledaj Bizant i Četvrti križarski rat
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Pogledaj Bizant i Balkanski poluotok
Basingstoke
Basingstoke je grad u Hampshireu, smješten u južnoj Engleskoj preko doline na izvoru rijeke Loddon na zapadnom rubu North Downsa, Ujedinjeno Kraljevstvo.
Pogledaj Bizant i Basingstoke
Bazilije I. Makedonac
Bazilije, sin Konstantin i druga žena i carica Eudoxia Ingerina Bazilije I. Makedonac (?, oko 812. – ?, 29. kolovoza 886.), bizantski car od 867. do 886. godine i osnivač tzv.
Pogledaj Bizant i Bazilije I. Makedonac
Bazilije II.
Bazilije II.
Pogledaj Bizant i Bazilije II.
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Pogledaj Bizant i Berlin
Beta (slovo)
Beta (grčki srednji rod: Βήτα; veliko slovo Β; malo slovo β) drugo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 2.
Pogledaj Bizant i Beta (slovo)
Birmingham
Birmingham je drugi grad po broju stanovnika u Ujedinjenom Kraljevstvu i ekonomski stožer središnje Engleske (Midlands).
Pogledaj Bizant i Birmingham
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Pogledaj Bizant i Biskup
Bizantologija
Hieronymus Wolf Bizantologija ili bizantinistika je disciplina koja proučava povijest i kulturu Bizanta.
Pogledaj Bizant i Bizantologija
Bizantska umjetnost
Aja Sofija u Konstantinopolu Bizantska umjetnost je umjetnička produkcija i izričaj greciziranog Bizantskog Carstva, nastala nakon podjele Rimskog Carstva na istočnu i zapadnu polovicu.
Pogledaj Bizant i Bizantska umjetnost
Bizantsko-bugarski ratovi
Bizantsko-bugarski ratovi bili su niz sukoba vođenih između Bizanta i Bugara koji su najprije započeli sa osnivačima Bugarske (Protobugarima) nakon njihovog naseljavanja na Balkanskom poluotoku 670-ih, a intenzivirali su se širenjem Bugarskog Carstva na jugozapad nakon 681.
Pogledaj Bizant i Bizantsko-bugarski ratovi
Bizantsko-osmanski ratovi
Bizantsko-osmanski ratovi bili su niz odlučujućih sukoba između osmanskih Turaka i bizantskih Grka i njihovih saveznika koji su doveli do konačnog uništenja Bizantskog Carstva i uspona Osmanskog Carstva.
Pogledaj Bizant i Bizantsko-osmanski ratovi
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Pogledaj Bizant i Bliski istok
Cambridge, Massachusetts
Cambridge je peti po veličini grad u američkoj saveznoj državi Massachusetts, na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država od 106 039 stanovnika.
Pogledaj Bizant i Cambridge, Massachusetts
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Pogledaj Bizant i Carigrad
Carstva
Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.
Pogledaj Bizant i Carstva
Charles-Louis de Secondat Montesquieu
Charles-Louis de Secondat Montesquieu Charles-Louis de Secondat Montesquieu (La Brede kraj Bordeauxa, 18. siječnja 1689. – Pariz, 10. veljače 1755.), francuski politički mislilac i pisac.
Pogledaj Bizant i Charles-Louis de Secondat Montesquieu
Civili
Civili su osobe koje tijekom oružanih sukoba ne pripadaju oružanim snagama ili drugim vojnim postrojbama.
Pogledaj Bizant i Civili
Columbia University Press
Columbia University Press je američka akademska izdavačka kuća.
Pogledaj Bizant i Columbia University Press
Crkveni raskol
Dana, 16. srpnja 1054. kulminirao je raskol između istočne i zapadne Crkve.
Pogledaj Bizant i Crkveni raskol
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Bizant i Dalmacija
Denar
Denar ili Denarius (denarij) ili desetak je od Augusta do Trajana Decija (27. pr. Kr. do 248.) novčana jedinica za srebrni novac.
Pogledaj Bizant i Denar
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Pogledaj Bizant i Dioklecijan
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Pogledaj Bizant i Dubrovačka Republika
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Pogledaj Bizant i Egipat
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe.
Pogledaj Bizant i Engleska
Epirska Despotovina
Epirska Despotovina ili Epirska Kneževina (grčki: Δεσποτάτο της Ηπείρου) bila je jedna od bizantskih grčkih država slijednica Bizantskog Carstva, koja je nastala nakon Četvrtog križarskog rata 1204.
Pogledaj Bizant i Epirska Despotovina
Filozofski fakultet u Splitu
Filozofski fakultet u Splitu sastavni je dio Sveučilišta u Splitu.
Pogledaj Bizant i Filozofski fakultet u Splitu
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Bizant i Franci
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Pogledaj Bizant i Glavni grad
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Bizant i Godina
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Bizant i Grčka
Grčka vatra
Prikaz korištenja Grčke vatre Grčka vatra upaljiva masa (sumpor, smola, kučine, živo vapno, zemno ulje), koja se od davnine upotrebljavala na Istoku kao ratno sredstvo za izazivanje požara na neprijateljskim brodovima, utvrdama i gradovima.
Pogledaj Bizant i Grčka vatra
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Bizant i Grčki jezik
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Pogledaj Bizant i Grb
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Pogledaj Bizant i Grci
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Pogledaj Bizant i Heraklije
Hieronymus Wolf
Hieronymus Wolf Hyeronimus Wolf (Oettingen, 13. kolovoza 1516. – Augsburg, 8. listopada 1580.) bio je njemački humanistički povjesničar i filolog poznat po djelu Corpus Historiae Byzantinae, jednim od prvih koje je pokušalo dati prikaz povijesti srednjovjekovne Grčke i zahvaljujući kome se na Zapadu za Istočno Rimsko Carstvo počeo rabiti izraz Bizant.
Pogledaj Bizant i Hieronymus Wolf
Hispanija
Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.
Pogledaj Bizant i Hispanija
Honorije
Brončana kovanica Honorija Flavije Honorije (lat. Flavius Honorius), (Carigrad, 9. prosinca 384. – Ravenna, 15. kolovoza 423.), zapadnorimski car od 395. do 423. godine.
Pogledaj Bizant i Honorije
Hrčak (portal)
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.
Pogledaj Bizant i Hrčak (portal)
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Bizant i Hrvatska
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod
Logo HIBZ-a Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, državno nakladničko poduzeće u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Pogledaj Bizant i Hrvatski izdavalački bibliografski zavod
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Bizant i Hrvatski jezik
Ikona
''Sveti Juraj'', novgorodska ikona iz 15. stoljeća, tempera na dasci, 58.4x41.8x3.5, Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg. Ikona (grčki eikon.
Pogledaj Bizant i Ikona
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Pogledaj Bizant i Ime
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Bizant i Islam
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.).
Pogledaj Bizant i Istanbul
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Bizant i Italija
Justin I.
Justin I. Justin I. (lat. Flavius Iustinus Augustus, grč. Ἰουστίνος) (Bederiana, Macedonia Salurtaris, 2. veljače 450. – ?, 1. kolovoza 527.), bizantski car od 518. do 527. godine.
Pogledaj Bizant i Justin I.
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11.
Pogledaj Bizant i Justinijan I. Veliki
Justinijanova kuga
Justinijanova kuga je pandemija koja zahvaća Bizantsko Carstvo, a potom i ostatak znanog svijeta 541. – 542. godine.
Pogledaj Bizant i Justinijanova kuga
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Pogledaj Bizant i Kalifornija
Kar
Kar (kostus, lat. Costus), biljni rod iz porodice Costaceae kojemu pripada 101 vrsta rizomatoznih trajnica, epifita i polugrmova raširenih u suptropskim i tropskim regijama, Azije, Afrike i Amerike.
Pogledaj Bizant i Kar
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Pogledaj Bizant i Karlo Veliki
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Pogledaj Bizant i Kartaga
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Pogledaj Bizant i Kaspijsko jezero
Klodvig I.
Klodvig I. Klodvig I. (466. – 511.), franački kralj od 481. – 511. godine.
Pogledaj Bizant i Klodvig I.
Komneni
Aleksije I. Komnen Komneni (grč. Κομνηνός, pl. Κομνηνοί), bizantska carska dinastija iz redova vojne aristokracija koja je, s kraćim prekidom, vladala od 1057. do 1185. godine.
Pogledaj Bizant i Komneni
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Pogledaj Bizant i Konstantin I. Veliki
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Pogledaj Bizant i Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin XI. Paleolog
Konstantin XI. (grč. Κωνσταντῖνος Παλαıολόγος, Kōnstantĩnos Palaiológos, poznatiji pod nadimkom "Dragaš") (Carigrad, 9. veljače 1404. – Carigrad, 29.
Pogledaj Bizant i Konstantin XI. Paleolog
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj.
Pogledaj Bizant i Konstantinopol
Konvencija
* Konvencija (zasjedanje), veliko okupljanje ljudi koji imaju neki zajednički interes.
Pogledaj Bizant i Konvencija
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Pogledaj Bizant i Kraljevina Srbija
Krštenje
Krštenje Krštenje je sakrament kojim se postaje član zajednice vjernika kod kršćana: katolika, pravoslavaca i protestanata, i ponekih nekršćanskih zajednica poput Sikha.
Pogledaj Bizant i Krštenje
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Pogledaj Bizant i Križari
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Pogledaj Bizant i Križarski ratovi
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Pogledaj Bizant i Kupa
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Pogledaj Bizant i Langobardi
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Bizant i Latinski jezik
Latinsko Carstvo
Latinsko Carstvo (lat. Imperium Romaniae) je kratkotrajna feudalna tvorevina koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.
Pogledaj Bizant i Latinsko Carstvo
Leiden
Leiden (na arhaičnom nizozemskom Leyden), grad i općina u Nizozemskoj, odnosno pokrajini Južnoj Holandiji.
Pogledaj Bizant i Leiden
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Pogledaj Bizant i Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Leon II.
* Leon II., bizantski car, vladao 474.
Pogledaj Bizant i Leon II.
Leon III. Izaurijski
Bizantsko Carstvo u vrijeme stupanja na prijestolje Leona III., o. 717. godine Leon III.
Pogledaj Bizant i Leon III. Izaurijski
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pogledaj Bizant i London
Madison, Wisconsin
Madison je glavni grad američke savezne države Wisconsin i poslije Milwaukeeja drugi po veličini u državi Wisconsinu.
Pogledaj Bizant i Madison, Wisconsin
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Pogledaj Bizant i Manuel I. Komnen
Maryland
Maryland, jedna od 50 država SAD-a smještena uz atlantsku obalu, 27,092 četvornih kilometara (9,837 mi²); 5,458,137 stanovnika 2002., glavni grad Annapolis.
Pogledaj Bizant i Maryland
Massachusetts
Massachusetts, službeno Commonwealth of Massachusetts, savezna država SAD od 1788. i najnaseljenija država u regiji New England te jedna od prvotnih 13 kolonija.
Pogledaj Bizant i Massachusetts
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Pogledaj Bizant i Mehmed II.
Mihael VIII. Paleolog
Mihael VIII.
Pogledaj Bizant i Mihael VIII. Paleolog
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Bizant i Mletačka Republika
Moć
Moć (grč. dynamis; lat. potentia, potestas) se danas definirana na mnogo raznih načina, te se suvremena shvaćanja moći najbolje može prikazati preko nekoliko središnjih debata, prije svega.
Pogledaj Bizant i Moć
Morejska Despotovina
Morejska Despotovina Morejska Despotovina, autonomna bizantska država smještena na Peloponezu (lat. Moreja), koju je osnovao sredinom 14. stoljeća bizantski car Ivan VI. Kantakuzen (1341. – 1354.) i darovao kao feud svome sinu Manuelu.
Pogledaj Bizant i Morejska Despotovina
Muhamed
Muhamed ibn Abdulah (arapski: مُحَمَّد ٱبن عَبْد ٱللَّٰه, romanizirano: Muḥammad ibn ʿAbd Allāh, Meka, c. 570. – Medina, 8. lipnja 632.) bio je arapski religijski, te politički vođa i utemeljitelj svjetske religije islama.
Pogledaj Bizant i Muhamed
Naselje
Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.
Pogledaj Bizant i Naselje
Neprijateljstvo
Neprijateljstvo je izraz koji označava negativan odnos između dva ili više pojedinaca ili skupina.
Pogledaj Bizant i Neprijateljstvo
New Jersey
New Jersey je savezna država koja pripada srednjoatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.
Pogledaj Bizant i New Jersey
New York (savezna država)
New York je savezna država u sjeveroistočnom dijelu SAD-a. Ova država je veliko financijsko i trgovačko središte SAD-a, kao i značajno industrijsko središte.
Pogledaj Bizant i New York (savezna država)
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Pogledaj Bizant i New York City, New York
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Pogledaj Bizant i Nezavisna Država Hrvatska
Nicejsko Carstvo
Nicejsko Carstvo je bila bizantska država u Maloj Aziji.
Pogledaj Bizant i Nicejsko Carstvo
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Pogledaj Bizant i Nizozemska
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Bizant i Njemačka
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Pogledaj Bizant i Novogrčki jezik
Obrazovanje u Bizantu
Poduka filozofije u Bizantu (11. stoljeće) Obrazovanje u Bizantu se zasnivalo na antičkoj tradiciji.
Pogledaj Bizant i Obrazovanje u Bizantu
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Pogledaj Bizant i Opća i nacionalna enciklopedija
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Bizant i Osmansko Carstvo
Pad Carigrada 1453.
Pad Carigrada 1453. bila je prijelomna bitka u kojoj su Turci Osmanlije osvojili Carigrad, prijestolnicu Bizantskog Carstva.
Pogledaj Bizant i Pad Carigrada 1453.
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Pogledaj Bizant i Peloponez
Pobuna
Pobuna na brodu Bounty Pobuna u najširem smislu predstavlja čin suprotstavljanja ili negiranja nečije vlasti ili autoriteta od osobe ili osoba koje su joj dotada bile ili trebale biti podvrgnute.
Pogledaj Bizant i Pobuna
Pokrajina
Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.
Pogledaj Bizant i Pokrajina
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Pogledaj Bizant i Politika
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Pogledaj Bizant i Pravoslavlje
Pridjevi
Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.
Pogledaj Bizant i Pridjevi
Prvo Bugarsko Carstvo
Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.
Pogledaj Bizant i Prvo Bugarsko Carstvo
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Pogledaj Bizant i Rat
Redwood City (Kalifornija)
Redwood City je grad u američkoj saveznoj državi Kalifornija.
Pogledaj Bizant i Redwood City (Kalifornija)
Republika
Republika (od lat. res publica.
Pogledaj Bizant i Republika
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Bizant i Rim
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Bizant i Rimsko Carstvo
Rimsko-perzijski ratovi
Rimsko-Perzijski ratovi bio je niz ratnih sukoba između dvaju moćnih carstava koji je trajao od 230.
Pogledaj Bizant i Rimsko-perzijski ratovi
Roman IV. Diogen
Roman IV.
Pogledaj Bizant i Roman IV. Diogen
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Pogledaj Bizant i Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Pogledaj Bizant i Sirija
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Bizant i Sjedinjene Američke Države
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Bizant i Slaveni
Službeni jezik
Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.
Pogledaj Bizant i Službeni jezik
Solid
Solid, oko 361. Solid (lat. solidus.
Pogledaj Bizant i Solid
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Pogledaj Bizant i Split
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Pogledaj Bizant i Splitsko-dalmatinska županija
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Bizant i Srednji vijek
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Pogledaj Bizant i Sredozemlje
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Pogledaj Bizant i Stanovništvo
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj Bizant i Starogrčki jezik
Starorimska religija
Starorimska religija se sastojala od religijskih vjerovanja i obreda koje su Rimljani smatrali izvornima i temeljnima za vlastiti identitet kao zasebnog naroda, ali isto tako i mnogih raznih obreda koje su bili preuzeli od drugih naroda pod svojom vlašću.
Pogledaj Bizant i Starorimska religija
Stoljeće
Stoljeće (lat. centum – „sto”) je vremenski period od 100 (sto) godina, tj.
Pogledaj Bizant i Stoljeće
Sveučilište u Birminghamu
Sveučilište u Birminghamu Sveučilište u Birminghamu (engl. University of Birmingham) sveučilište je u Birminghamu, Ujedinjeno Kraljevstvo.
Pogledaj Bizant i Sveučilište u Birminghamu
Sveučilište u Splitu
Sveučilište u Splitu (lat. Universitas studiorum Spalatensis), hrvatska visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Splitu, utemeljena 15. lipnja 1974. godine.
Pogledaj Bizant i Sveučilište u Splitu
Teodora, bizantska carica
Teodora (oko 500. – 548.), bizantska carica i supruga cara Justinijana I. i njegova najbliža savjetnica i suradnica.
Pogledaj Bizant i Teodora, bizantska carica
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Pogledaj Bizant i Teodozije I. Veliki
Teodozije II.
Teodozije II. (lat. Flavius Theodosius Iunior Augustus) (Carigrad, 30. kolovoza 401. – Carigrad, 28. srpnja 450.), istočnorimski car u razdoblju od 408. do 450. godine, član Teodozijeve dinastije.
Pogledaj Bizant i Teodozije II.
Tradicija
Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.
Pogledaj Bizant i Tradicija
Transkripcija i transliteracija
Transkripcija (prijepis, prezvukovljivanje) je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru.
Pogledaj Bizant i Transkripcija i transliteracija
Trapezuntsko Carstvo
Trapezuntsko Carstvo je bilo posljednje legitimno carstvo koje je bilo izravni nasljednik Rimskog Carstva.
Pogledaj Bizant i Trapezuntsko Carstvo
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Pogledaj Bizant i Turci
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Bizant i Turska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Bizant i Ujedinjeno Kraljevstvo
Ustanova
Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.
Pogledaj Bizant i Ustanova
Virginia
Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.
Pogledaj Bizant i Virginia
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Pogledaj Bizant i Washington
Wisconsin
Wisconsin je jedna od 50 američkih saveznih država.
Pogledaj Bizant i Wisconsin
York
The Shambles, jedna od ulica u Yorku York je grad u Engleskoj.
Pogledaj Bizant i York
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Bizant i Zagreb
Zajednica
Stonehengeu u Engleskoj za ljetni solsticij. Zajednica je društvena jedinica, jedna ili nekoliko skupina živih bića koja dijele teritorij, pravila, religiju, vrijednosti, običaje ili identitet.
Pogledaj Bizant i Zajednica
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Pogledaj Bizant i Zapadni Goti
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Pogledaj Bizant i Zapadno Rimsko Carstvo
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Pogledaj Bizant i Zastava
Zenon, bizantski car
Zenon (lat. Flavius Zeno Augustus, starogrč. Ζήνων) (Rusumblada, Izaurija, o. 425. – Carigrad, 9. travnja 491.), bizantski car u razdoblju 474.
Pogledaj Bizant i Zenon, bizantski car
1. travnja
1.
Pogledaj Bizant i 1. travnja
11. svibnja
11.
Pogledaj Bizant i 11. svibnja
15. travnja
15.
Pogledaj Bizant i 15. travnja
16. srpnja
16.
Pogledaj Bizant i 16. srpnja
29. svibnja
29.
Pogledaj Bizant i 29. svibnja
306.
Tijekom druge polovice ove godine Rimsko Carstvo ima 6 samoproglašenih vladara.
Pogledaj Bizant i 306.
Također poznat kao Bizantinci, Bizantinsko Carstvo, Bizantsko Carstvo, Istočno Rimsko Carstvo, Istočno Rimsko Carsvo.