Brže od pregledniku!
138 odnosi: Aja Sofija, Anastazije I., bizantski car, Andrej Rubljov, Apsida, Apstrakcija, Arhitektura, Armenija, İznik, Bagdad, Balkan, Bazilika, Bazilika svetog Marka, Bazilika svetog Vitalea, Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja, Bizant, Bjelokost, Blagovijest, Bojanska crkva, Bospor, Bugarska, Carigrad, Crkva Hora, Crkva sv. Pantelejmon, Crkva sv. Sofije u Ohridu, Crkve u stijenama Ivanova, Egipat, El Greco, Emajl, Encyclopædia Britannica, Enkaustika, Eufrazijeva bazilika, Freska, Gelati, Gotika, Grčka, Grecizam, Gruzija, Hosios Loukas, Ikona, Ikonografija, Ikonoklazam, Ikonostas, Islam, Isusovo rođenje, Justinijan I. Veliki, Kalif, Katedrala, Katedrala sv. Sofije u Kijevu, Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi, Keramika, ..., Kiži, Komneni, Konstantin I. Veliki, Konstantinopol, Kosovo, Kreta, Križarski ratovi, Kupola, Kvadrat, Latinsko Carstvo, Leon III., Louvre, Lukovičasta glava, Manastir Dafni, Manastir Gračanica, Manastir Horezu, Manastir Rila, Manirizam, Minijatura, Mistras, Moldovske oslikane crkve, Monreale, Moskva, Mozaik, Mramor, Muzej umjetnosti Metropolitan, Narteks, Nea Moni, New York (razdvojba), Ohrid, Ornament, Oslikani rukopisi, Osmansko Carstvo, Palača, Paleolozi, Palermo, Pariz, Peloponez, Poreč, Pravoslavlje, Predromanika, Ranokršćanska umjetnost, Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu, Ravenna, Rim, Rimsko Carstvo, Romanika, Rumunjska, Rusi, Rusija, Ruske ikone, Samostan svete Katarine na Sinaju, Seldžuci, Sicilija, Sinajski poluotok, Sirija, Sjeverna Makedonija, Skoplje, Slikarstvo gotike, Sofija, Sopoćani, Srbija, Srednji vijek, Srednjovjekovna umjetnost, Srednjovjekovni spomenici na Kosovu, Stari Ras, Starogrčka umjetnost, Studenica, Sudnji dan, Teodozijeve zidine, Tlocrt, Torcello, Trojice-Sergijeva lavra, Turci, Umjetnost starog Rima, Venecija, Vladimirska Gospa, 1063., 1315., 1453., 1555., 1561., 395., 402., 554., 6. stoljeće, 726., 843.. Proširite indeks (88 više) »
Aja Sofija
Aja Sofija (turski: Ayasofya, osmanski turski: آياصوفيه, grčki: Aγία Σοφία - Sveta mudrost), službeno Velika sveta džamija Aja Sofija (turski: Ayasofya-i Kebîr Câmi-i Şerîfi, osmanski turski: آياصوفيۀ كبير جامع شريفى, grčki: Το τζαμί της Αγίας Σοφίας) jest džamija te nekadašnja crkva, te pravoslavna crkva i muzej u Istanbulu.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Aja Sofija · Vidi više »
Anastazije I., bizantski car
Anastazije I. (lat. Flavius Anastasius Dicorus Augustus, grč. Ἀναστάσιος) (Drač, oko 430. – Konstantinopol, 9. srpnja 518.), bizantski car, vladao od 491. do svoje smrti, 518.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Anastazije I., bizantski car · Vidi više »
Andrej Rubljov
Andrej Rubljov (rus. Андрей Рублёв, oko 1360. – Moskva, 29. siječnja 1430.) - ruski slikar ikona, redovnik, svetac Ruske pravoslavne crkve od 1988. godine.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Andrej Rubljov · Vidi više »
Apsida
6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Apsida · Vidi više »
Apstrakcija
Apstrakcija je proces izdvajanja općeg i bitno zajedničkog iz više posebnog i mnogo pojedinačnog ili izdvajanje posebnog koje sadrži bitno zajedničko iz pojedinačnog i koje se, oformljeno kao posebnost, razlikuje po nekim odredbama od općeg.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Apstrakcija · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Arhitektura · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Armenija · Vidi više »
İznik
Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.
Novi!!: Bizantska umjetnost i İznik · Vidi više »
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Bagdad · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Balkan · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Bazilika · Vidi više »
Bazilika svetog Marka
Trga sv. Marka. Bazilika sv. Marka predvečer. Bazilika svetog Marka (tal. Basilica di San Marco a Venezia), venecijanska katedrala, najslavnija je gradska crkva i jedan od najboljih primjera bizantske arhitekture u Europi.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Bazilika svetog Marka · Vidi više »
Bazilika svetog Vitalea
San Vitale ili Bazilika svetog Vitalea u Ravenni je bizantska crkva posvećena svetom Vitaleu (rimski rob i kršćanski mučenik čiji je kult ojačao krajem 4. stoljeća) koju je dao izgraditi car Justinijan od 540. – 547.; najznačajniji spomenik bizantske arhitekture u zapadnoj Europi i jedan od najznačajnijih spomenika bizantske umjetnosti uopće.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Bazilika svetog Vitalea · Vidi više »
Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja
Crkva Gospinog posredovanja na rijeci Nerli, Bogoljubovo Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja čini osam srednjovjekovnih ruskih crkava izgrađenih za vrijeme kneževine Vladimira-Suzdalja u povijesnoj ruskoj pokrajini Zalesju ("mjesto nad šumom"), danas većinom Vladimirska oblast.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Bizant · Vidi više »
Bjelokost
Slonove kljove pripremljene za prijevoz. Bjelokost (slonovača) je koštana tvar što izgrađuje kljove slona, mamuta, vodenkonja, morža, ulješure, divlje svinje i dr.; također predmeti od slonove kosti.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Bjelokost · Vidi više »
Blagovijest
Blagovijest, Melozzo da Forlì Blagovijest, Leonardo da Vinci Navještenje Gospodinovo, El Greco, 1575. Blagovijest, Sandro Botticelli Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) kršćanska je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Blagovijest · Vidi više »
Bojanska crkva
Bojanska crkva sv.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Bojanska crkva · Vidi više »
Bospor
Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Bospor · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Bugarska · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Carigrad · Vidi više »
Crkva Hora
'''Crkva Hora''' Crkva Krista Spasitelja u polju ili Crkva Hora (grčki: ἡ Ἐκκλησία τουἍγιουΣωτῆρος ἐν τῃ Χώρᾳ ili Μονή της Χώρας, "Crkva Krista Spasitelja u polju" ili "Manastir Chora"; turski: Kariye Camii ili Kariye Kilisesi, "Džamija Hora" ili "Crkva Hora") se smatra jednom od najljepših primjera bizantskih crkvi, najviše zbog prelijepih freski i mozaika u njezinoj unutrašnjosti.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Crkva Hora · Vidi više »
Crkva sv. Pantelejmon
Crkva sv.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Crkva sv. Pantelejmon · Vidi više »
Crkva sv. Sofije u Ohridu
Crkva sv.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Crkva sv. Sofije u Ohridu · Vidi više »
Crkve u stijenama Ivanova
Stube crkve u Ivanovu Crkve u stijenama Ivanova (bugarski: Ивановски скални църкви, Ivanovske kamene crkve) čini skupina monolitnih crkava, kapela i manastira isklesanih u visokoj stijeni kanjona Rusenskog loma, 32 metra iznad rijeke, blizu sela Ivanovo, 18 km južno od grada Ruse u Bugarskoj.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Crkve u stijenama Ivanova · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Egipat · Vidi više »
El Greco
El Greco (na španjolskom znači jednostavno Grk) rođen kao Dominikos Theotokópulos (Δομίνικος Θεοτοκόπουλος) (Fodelos na Kreti, 1541. – Toledo, 7. travnja, 1614.). Iako podrijetlom Grk, većinu svog stvaralaštva (a koje obuhvaća slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu i književnost) ostvario je u Španjolskoj, poglavito u Toledu, te se smatra španjolskim slikarom.
Novi!!: Bizantska umjetnost i El Greco · Vidi više »
Emajl
Emajlirano posuđe Emajl je u prah mljeveno staklo koje se taljenjem veže za metalnu podlogu pri temperaturi od 750-850 stupnjeva (pokrovni emajl na čeličnom limu), odnosno 800-900 stupnjeva (temeljni emajl na čeličnom limu).
Novi!!: Bizantska umjetnost i Emajl · Vidi više »
Encyclopædia Britannica
Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Encyclopædia Britannica · Vidi više »
Enkaustika
Nepoznat slikar, Portret dječaka iz al Faiyuma (Enkaustika na drvu) Enkaustika je stara, zaboravljena tehnika i još uvijek se pokušava saznati način postupka.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Enkaustika · Vidi više »
Eufrazijeva bazilika
Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Eufrazijeva bazilika · Vidi više »
Freska
Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Freska · Vidi više »
Gelati
Samostan Gelati (gruzijski: გელათი) je samostanski kompleks u blizini gruzijskog grada Kutaisi.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Gelati · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Gotika · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Grčka · Vidi više »
Grecizam
Grecizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz grčkog jezika dolaze uglavnom preko utjecaja latinskog, a kasnije kroz posuđenice iz znanosti.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Grecizam · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Gruzija · Vidi više »
Hosios Loukas
Hosios Loukas (grčki: Ὅσιος Λουκᾶς) je povijesni utvrđeni manastir (samostan) koji se nalazi u blizini grada Distomo, prefektura Beocija, Grčka.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Hosios Loukas · Vidi više »
Ikona
''Sveti Juraj'', novgorodska ikona iz 15. stoljeća, tempera na dasci, 58.4x41.8x3.5, Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg. Ikona (grčki eikon.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Ikona · Vidi više »
Ikonografija
Ikonografija (grč., slika;, pisati) je grana povijesti umjetnosti koja je bavi opisom, identifikacijom i interpretacijom sadržaja prikazanog u likovnom umjetničkom djelu.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Ikonografija · Vidi više »
Ikonoklazam
Ivana Gramara koji struže lik Krista sa sličnim kopljem i spužvom. Ivan je iskarikiran i na drugim stranicama s neurednom oštrom kosom koja strši na sve strane čineći ga divljim i barbarskim. Ikonoklazam ili ikonoborstvo je izvorno bio pokret u Bizantskom carstvu kojemu je bio cilj ukloniti svete slike iz bogoslužja, te zabraniti njihovo štovanje.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Ikonoklazam · Vidi više »
Ikonostas
Moskvi, Kremlj, Teofan Grk, 1405. Ikonostas (također zvan templon) u istočnom kršćanstvu zid je s ikonama i religijskim slikama koji odvaja brod od svetilišta u crkvi.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Ikonostas · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Islam · Vidi više »
Isusovo rođenje
Giorgione: ''Isusovo rođenje'' Charles Poerson: ''Isusovo rođenje'', 1667. Isusovo rođenje, Kristovo rođenje ili Rođenje Isusa Krista odnosi se na rođenje Isusa Krista, koje je opisano u Bibliji i povijesnim spisima.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Isusovo rođenje · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Kalif · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Katedrala · Vidi više »
Katedrala sv. Sofije u Kijevu
Katedrala sv.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Katedrala sv. Sofije u Kijevu · Vidi više »
Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi
''Crkva Svetog Vasilija Blaženika''Legenda kaže da je nakon završetka crkve Ivan Grozni dao oslijepiti graditelja kako ne bi napravio ništa ljepše. Katedrala svetog Vasilija Blaženika ili jednostavno Sveti Vasilije je crkva u Moskvi koju je između 1550. i 1560. godine dao izgraditi Ivan IV.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi · Vidi više »
Keramika
Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Keramika · Vidi više »
Kiži
Kiži (ruski: Кижи, karelski: Kiži) je otok u Onješkom jezeru u ruskoj Republici Kareliji, Medvježegorska oblast.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Kiži · Vidi više »
Komneni
Aleksije I. Komnen Komneni (grč. Κομνηνός, pl. Κομνηνοί), bizantska carska dinastija iz redova vojne aristokracija koja je, s kraćim prekidom, vladala od 1057. do 1185. godine.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Komneni · Vidi više »
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Konstantin I. Veliki · Vidi više »
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Konstantinopol · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Kosovo · Vidi više »
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Kreta · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Križarski ratovi · Vidi više »
Kupola
Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Kupola · Vidi više »
Kvadrat
Kvadrat - najpravilniji četverokut Kvadrat ili četvorina je četverokut s četirima pravim kutovima i četirima sukladnim stranicama.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Kvadrat · Vidi više »
Latinsko Carstvo
Latinsko Carstvo (lat. Imperium Romaniae) je kratkotrajna feudalna tvorevina koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Latinsko Carstvo · Vidi više »
Leon III.
Leon III.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Leon III. · Vidi više »
Louvre
Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Louvre · Vidi više »
Lukovičasta glava
Moskvi. Lukovičasta glava (ruski: луковичная глава) oblik je arhitektonske kupole, osobito kod pravoslavnih crkvi u Istočnoj Europi, naročito u Rusiji i Ukrajini.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Lukovičasta glava · Vidi više »
Manastir Dafni
Dafni (grčki: Δαφνί) ili Dafnion (Δάφνιον) je manastir 11 km sjevernozapoadno od Atene, u četvrti Chaidari, Periferija Atika.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Manastir Dafni · Vidi više »
Manastir Gračanica
Manastir Gračanica (srp.: Манастир Грачаница; alb.: Manastiri i Graçanicës) je manastir Srpske pravoslavne crkve na Kosovu s crkvom posvećenom Navještenju.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Manastir Gračanica · Vidi više »
Manastir Horezu
Manastir Horezu osnovao je vlaški knez Constantin Brâncoveanu u mjestu Horezu, u vlaškom dijelu Rumunjske (Županija Vâlcea) 1690.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Manastir Horezu · Vidi više »
Manastir Rila
Manastir sv.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Manastir Rila · Vidi više »
Manirizam
Posljednja večera'', 1592. – 94., ulje na platnu, 3,66x5,69 m, San Giorgio Maggiore, Venecija. Manirizam je umjetnički pravac u zapadnoj Europi iz druge polovice 16. stoljeća.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Manirizam · Vidi više »
Minijatura
Minijatura može značiti.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Minijatura · Vidi više »
Mistras
Plan srednjovjekovnog grada Mistrasa1. Glavni ulaz, 2. Mitropolija, 3. Crkva evanđelista, 4. Sv. Teodor, 5. Hodigitria-Afendiko, 6. Vrata Monemvasije, 7. Sv. Nikola, 8. Despotova palača s trgom, 9. Vrata Nauplia, 10. Gornji ulaz na citadelu, 11. Sv. Mudrost, 12. Mala palača, 13. Citadela, 14. Mavroporta, 15. Manastir Pantanassa, 16. Tahijarhija, 17. Frangopoulosova kuća, 18. Manastir Peribleptos, 19. Sv. Juraj, 20. Kuća Krevata, 22. ''Aï-Yannakids'', 23. Laskarisova kuća, 24. Sv. Kristofor, 25. Ruševine, 26. Sv. Kiriaki. Mistras (Mystras, Μυστράς ili Μυζηθράς), u kronikama Moreje Myzithras, je bio utvrđeni grad u srednjovjekovnoj državi Moreji na planini Tajget, Peloponez, u blizini drevne Sparte.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Mistras · Vidi više »
Moldovske oslikane crkve
Moldavske oslikane crkve čini šest rumunjskih crkava u županiji Suceavi u povijesnoj rumunjskoj pokrajini Bukovini koje su izgrađene u razdoblju od oko 100 godina (od 1487. do 1583.). Sve se nalaze u radijusu od 60 km od grada Suceava koji je više od 200 godina bio prijestolnicom moldavske države (1338. – 1565.). Položaj Moldavskih oslikanih crkava u Bukovini Freska ''Himna Djevici Mariji'' na kojoj vojvoda Petru Rareş poklanja crkvu u manastiru Humor Njihovi vanjski zidovi su potpuno oslikani freskama ciklusa vjerske tematike koje su remek-djela inspirirana bizantskom umjetnošću.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Moldovske oslikane crkve · Vidi više »
Monreale
Monreale (sicilijanski: Murriali) je grad i istoimena općina u sjevernoj Sicilijanskoj pokrajini Palermo, oko 7 km južno od grada Palerma.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Monreale · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Moskva · Vidi više »
Mozaik
Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Mozaik · Vidi više »
Mramor
Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".
Novi!!: Bizantska umjetnost i Mramor · Vidi više »
Muzej umjetnosti Metropolitan
Muzej umjetnosti Metropolitan (engleski: Metropolitan Museum of Art, skr. the Met) je muzej umjetnosti u New Yorku utemeljen 1870. godine.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Muzej umjetnosti Metropolitan · Vidi više »
Narteks
katedrale s potamnjenim prostorom narteksa Narteks (grčki: Νάρθηκας) je u antičkoj Grčkoj bila drvena kutijica ili ormarić za čuvanje lijekova, no od ranokršćanstva to je uvriježen naziv za ulazni trijem bazilike (armenski: gavit, srpski: priprata); tj.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Narteks · Vidi više »
Nea Moni
Nea Moni (grčki: Νέα Μονή - "Novi manastir") je kompleks građevina iz 11. stoljeća na grčkom otoku Hiosu.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Nea Moni · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Bizantska umjetnost i New York (razdvojba) · Vidi više »
Ohrid
Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Ohrid · Vidi više »
Ornament
Renesansni ornamenti po "Priručniku o ornametima" Franza Salesa Meyera iz 1898. god. Ornament (latinski) je, u likovnim umjetnostima, ukras, dekoracija sazdana od biljnih, životinjskih, geometrijskih ili antropomorfnih motiva.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Ornament · Vidi više »
Oslikani rukopisi
minijatura ''Sv. Ivan iz Kölnskog evanđelja'', pergament na papiru, 1532., Knjižnica sveučilišta John Rylands, Manchester. Oslikani rukopisi su rukopisi urešeni zlatom izrađenim ornamentima, inicijalima, minijaturama i vinjetama.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Oslikani rukopisi · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Palača
Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Palača · Vidi više »
Paleolozi
Dinastija Paleolog (grč. Παλαιολογος, mn. Παλαιολογοι, lat. Paleologus), bizantska velikaška obitelj i posljednja carska dinastija koja je vladala od 1258. do propasti Bizantskog Carstva 1453. godine.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Paleolozi · Vidi više »
Palermo
Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Palermo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Pariz · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Peloponez · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Poreč · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Bizantska umjetnost i Pravoslavlje · Vidi više »
Predromanika
vizigotskog kralja iz 7. st., zlato, Nacionalni arheološki muzej Španjolske, Madrid. Predromanika je umjetnost iz vremena velike seobe naroda u Europi, iz vremena prodiranja barbarskih plemena (lat. izv. barbar.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Predromanika · Vidi više »
Ranokršćanska umjetnost
grčkom) s kamenog oltara iz Khirbet Um El’Amada u Alžiru, 4. st. Ranokršćanska umjetnost (također kasnoantička ili starokršćanska umjetnost) je umjetničko razdoblje starorimske umjetnosti nakon usvajanja kršćanstva 314.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Ranokršćanska umjetnost · Vidi više »
Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu
Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu je zajednički naziv za skupinu građevina izgrađenih od 4.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Ravenna · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Romanika · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Rumunjska · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Rusi · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Rusija · Vidi više »
Ruske ikone
Vladimirska Gospa Ruske ikone počele su nastajati, nakon što je Kijevska Rus' poprimila pravoslavlje 988. godine.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Ruske ikone · Vidi više »
Samostan svete Katarine na Sinaju
Samostan svete Katarine (grčki: Μονὴ τῆς Ἁγίας Αἰκατερίνης) nalazi se na ulazu u klanac planine Sinaj (Sinajski poluotok) pored grada Sveta Katarina (arapski: سانت كاترين, Saint Katherine) u guvernatu Južni Sinaj (Egipat).
Novi!!: Bizantska umjetnost i Samostan svete Katarine na Sinaju · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Seldžuci · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Sicilija · Vidi više »
Sinajski poluotok
Sinajski poluotok Sinajska pustinja Sinajski poluotok ili samo Sinai je trokutasti poluotok u Egiptu površine oko 60 000 kilometara kvadratnih.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Sinajski poluotok · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Sirija · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Skoplje · Vidi više »
Slikarstvo gotike
katedrale u Chartresu iz 13. st. Slikarstvo gotike obilježeno je isprva sporim razvojem, većinom se svodilo na umjetnost vitraja koja je potisnula prijašnje iluminacije samostanskih rukopisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Slikarstvo gotike · Vidi više »
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Sofija · Vidi više »
Sopoćani
Manastir Sopoćani (srpski: Сопоћани) je pravoslavni samostan posvećen Svetoj Trojici koji je osnovao srpski kralj Stefan Uroš I. kao mauzolej za sebe i svoju obitelj.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Sopoćani · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Srbija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjovjekovna umjetnost
arapsko-bizantske kulture poznate kao sicilijanska romanika, veličanstven primjer prožimanja srednjovjekovne umjetnosti. Srednjovjekovna umjetnost je razdoblje europske zapadne umjetnosti između antike i novog vijeka.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Srednjovjekovna umjetnost · Vidi više »
Srednjovjekovni spomenici na Kosovu
Srednjovjekovni spomenici na Kosovu je skupina srednjovjekovnih samostana i crkava srpske pravoslavne crkve koji se nalaze na Kosovu, koji predstavljaju najbolji primjer miješanja istočnjačkih utjecaja bizantske umjetnosti sa zapadnim romaničkim i gotičkim utjecajima u crkvenom graditeljstvu.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Srednjovjekovni spomenici na Kosovu · Vidi više »
Stari Ras
Stari Ras (srpski: Стари Рас) je kompleks srednjovjekovnih spomenika koji se nalaze na mjestu najstarije srbijanske prijestolnice Raške, u srednjem vijeku poznat kao Ras, danas u srbijanskoj pokrajini Sandžak.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Stari Ras · Vidi više »
Starogrčka umjetnost
Atene, ''Dinos vaza'', detalj, oko 580. pr. Kr. - najstariji potpis na umjetničkom djelu u Europi. Umjetnost stare Grčke je razdoblje grčke umjetnosti od 9.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Starogrčka umjetnost · Vidi više »
Studenica
Manastir Studenica (srpski: Манастир Студеница) je samostan Srpske crkve koji se nalazi 39 km jugozapadno od Kraljeva, u središnjoj Srbiji.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Studenica · Vidi više »
Sudnji dan
Michelangelo: Posljednji sud Sudnji dan, posljednji sud ili paruzija u eshatološkim religijama predstavlja vjerovanje u posljednji i konačni sud koji će biti na kraju povijesti, nakon Isusovoga drugoga dolaska, tako da razdvoji pravedne od zlih, nakon čega će pravedni zadobiti vječni život kao nagradu, a zli konačnu propast kao kaznu.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Sudnji dan · Vidi više »
Teodozijeve zidine
Teodozijeve zidine (grčki: τείχος Θεοδοσιακόν, teichos Theodosiakon) su vanjske gradske zidine Konstantinopola (Istanbul) u današnjoj Turskoj; izgrađene za vladavine Teodozija II., vladara Istočnog Rimskog Carstva od 408.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Teodozijeve zidine · Vidi više »
Tlocrt
Tlocrt je naziv za crtež pojedinih etaža građevnog objekta projeciranjem njegovih kota na papir ili koju drugu ravnu plohu (npr. kamena ili metalna ploča).
Novi!!: Bizantska umjetnost i Tlocrt · Vidi više »
Torcello
Torcello je danas mirni i rijetko naseljeni otok na sjevernom dijelu Venecijanske lagune.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Torcello · Vidi više »
Trojice-Sergijeva lavra
Lavra svetog Trojstva i Sergija ili Trojice-Sergijeva lavra (ruski: Троице-Сергиева лавра) je najvažniji ruski pravoslavni samostan (statusa lavre) i duhovno središte Ruske pravoslavne crkve.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Trojice-Sergijeva lavra · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Turci · Vidi više »
Umjetnost starog Rima
'''Kolosej''' u Rimu iz 1. st. UNESCOva svjetska baština i jedno od novih sedam svjetskih čuda. Rimska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih Rimljana od 9.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Umjetnost starog Rima · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Bizantska umjetnost i Venecija · Vidi više »
Vladimirska Gospa
Vladimirska Gospa (grčki: Θεοτόκος τουΒλαντιμίρ, tj. "Majka Božja"; ruski: Владимирская Богоматерь) je jedna od najsvetijih ikona Istočne pravoslavne crkve i najpoznatiji primjer Bizantske umjetnosti i jedna je od najviše kopiranih slika, te su mnoge njene kopije svete svaka na svoj način.
Novi!!: Bizantska umjetnost i Vladimirska Gospa · Vidi više »
1063.
Bez opisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i 1063. · Vidi više »
1315.
Bez opisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i 1315. · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i 1453. · Vidi više »
1555.
Bez opisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i 1555. · Vidi više »
1561.
Bez opisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i 1561. · Vidi više »
395.
Bez opisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i 395. · Vidi više »
402.
Bez opisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i 402. · Vidi više »
554.
Bez opisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i 554. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i 6. stoljeće · Vidi više »
726.
Bez opisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i 726. · Vidi više »
843.
Bez opisa.
Novi!!: Bizantska umjetnost i 843. · Vidi više »
