Brže od pregledniku!Sličnosti između Bjelorusi i Bjelorusija
Bjelorusi i Bjelorusija imaju 40 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aleksandar Lukašenko, Bjeloruski jezik, Brest (Bjelorusija), Dregoviči, Drugi svjetski rat, Gomel, Grkokatolička Crkva, Hrodna, Industrija, Istočni Slaveni, Jakub Kolas, Janka Kupala, Kijevska Rus', Krumpir, Litavci, Litva, Meso, Mihail Gorbačov, Minsk, Poljaci, Poljska, Polock, Povijest Litve, Pravoslavlje, Rusi, Rusija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Slaveni, Sovjetski Savez, ..., Ukrajina, Ukrajinci, Zajednica neovisnih država, 1386., 1795., 1918., 1920., 1939., 1991., 6. stoljeće. Proširite indeks (10 više) »
Aleksandar Lukašenko
Aleksandar Lukašenko Aljaksandar Ryhoravič Lukašenka (bje. Алякса́ндар Рыго́равіч Лукашэ́нка) (Kopjisi, Vitebska oblast, 30. kolovoza 1954.) bjeloruski je predsjednik.
Aleksandar Lukašenko i Bjelorusi · Aleksandar Lukašenko i Bjelorusija ·
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Bjelorusi i Bjeloruski jezik · Bjelorusija i Bjeloruski jezik ·
Brest (Bjelorusija)
Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti.
Bjelorusi i Brest (Bjelorusija) · Bjelorusija i Brest (Bjelorusija) ·
Dregoviči
Položaj Dregoviča među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Dregoviči ili Drigaviči (bje. Дрыгавічы); istočnoslavensko pleme, preci bjeloruske nacije.
Bjelorusi i Dregoviči · Bjelorusija i Dregoviči ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Bjelorusi i Drugi svjetski rat · Bjelorusija i Drugi svjetski rat ·
Gomel
Gomel (bjeloruski: Гомель) je grad u jugoistočnoj Bjelorusiji blizu granice s Rusijom i Ukrajinom, upravno je središte Gomelske oblasti.
Bjelorusi i Gomel · Bjelorusija i Gomel ·
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Bjelorusi i Grkokatolička Crkva · Bjelorusija i Grkokatolička Crkva ·
Hrodna
Hrodna ili Grodno (bjeloruski: Гро́дна, litavski: Gardinas, njemački: Garten) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u blizini granice s Poljskom i Litvom, upravno je središte Grodnenske oblast.
Bjelorusi i Hrodna · Bjelorusija i Hrodna ·
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Bjelorusi i Industrija · Bjelorusija i Industrija ·
Istočni Slaveni
Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.
Bjelorusi i Istočni Slaveni · Bjelorusija i Istočni Slaveni ·
Jakub Kolas
Jakub Kolas, također i Jakub Kołas, (bjeloruski: Яку́б Ко́лас), (Akinčyci, Stovbci, Minska oblast, 3. studenog 1882. po st. računanju vremena – 13. kolovoza 1956.), pravog imena Kanstancin Mihajlavič Mickevič (bjeloruski izvornik: Міцке́віч Канстанці́н Міха́йлавіч) je bio bjeloruski pisac, "narodni pjesnik Bjeloruske SSR" (1926.) te član (1928.) i dopredsjednik (od 1929.) Bjeloruske akademije znanosti.
Bjelorusi i Jakub Kolas · Bjelorusija i Jakub Kolas ·
Janka Kupala
Janka Kupala Janka Kupala (Viazynka kraj Minska, 7. srpnja 1882. – Moskva, 28. lipnja 1942.) - bjeloruski pjesnik i pisac.
Bjelorusi i Janka Kupala · Bjelorusija i Janka Kupala ·
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Bjelorusi i Kijevska Rus' · Bjelorusija i Kijevska Rus' ·
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Bjelorusi i Krumpir · Bjelorusija i Krumpir ·
Litavci
''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.
Bjelorusi i Litavci · Bjelorusija i Litavci ·
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Bjelorusi i Litva · Bjelorusija i Litva ·
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Bjelorusi i Meso · Bjelorusija i Meso ·
Mihail Gorbačov
Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.
Bjelorusi i Mihail Gorbačov · Bjelorusija i Mihail Gorbačov ·
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Bjelorusi i Minsk · Bjelorusija i Minsk ·
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Bjelorusi i Poljaci · Bjelorusija i Poljaci ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Bjelorusi i Poljska · Bjelorusija i Poljska ·
Polock
sv. Efrosinije Polocke Polock (blr. По́лацк) je grad u Bjelorusije i administrativni centar istoimenog okruga.
Bjelorusi i Polock · Bjelorusija i Polock ·
Povijest Litve
lijevo lijevo Antički "Put jantara" Povijest Litve je povijest prostora današnje Republike Litve i naroda Litvanaca od prapovijesti do danas.
Bjelorusi i Povijest Litve · Bjelorusija i Povijest Litve ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Bjelorusi i Pravoslavlje · Bjelorusija i Pravoslavlje ·
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Bjelorusi i Rusi · Bjelorusija i Rusi ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Bjelorusi i Rusija · Bjelorusija i Rusija ·
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Bjelorusi i Ruski jezik · Bjelorusija i Ruski jezik ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Bjelorusi i Rusko Carstvo · Bjelorusija i Rusko Carstvo ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Bjelorusi i Slaveni · Bjelorusija i Slaveni ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Bjelorusi i Sovjetski Savez · Bjelorusija i Sovjetski Savez ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Bjelorusi i Ukrajina · Bjelorusija i Ukrajina ·
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Bjelorusi i Ukrajinci · Bjelorusija i Ukrajinci ·
Zajednica neovisnih država
Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.
Bjelorusi i Zajednica neovisnih država · Bjelorusija i Zajednica neovisnih država ·
1386.
Bez opisa.
1386. i Bjelorusi · 1386. i Bjelorusija ·
1795.
Bez opisa.
1795. i Bjelorusi · 1795. i Bjelorusija ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Bjelorusi · 1918. i Bjelorusija ·
1920.
Bez opisa.
1920. i Bjelorusi · 1920. i Bjelorusija ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Bjelorusi · 1939. i Bjelorusija ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Bjelorusi · 1991. i Bjelorusija ·
6. stoljeće
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bjelorusi i Bjelorusija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bjelorusi i Bjelorusija
Usporedba između Bjelorusi i Bjelorusija
Bjelorusi ima 61 odnose, a Bjelorusija ima 581. Kao što im je zajedničko 40, Jaccard indeks 6.23% = 40 / (61 + 581).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bjelorusi i Bjelorusija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
