Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

581 odnosi: Aškenazi, Abdikacija, Adolf Hitler, Afganistan, Aleksandar Lukašenko, Aleksandr Medved, Aljaksandr Hleb, Amandman, Američki dolar, Amnesty International, Arhitektura, Asfalt, Atletika, Austrija, Autobus, Autocesta, Avenija, Azeri, Ščara, Šimon Peres, Židovi, Žitarice, Černobil, Černobilska katastrofa, Babrujsk, Bacanje kladiva, Balet, Baltički narodi, Baltičko more, Baltik, Banka, Baranaviči, Baršun, Barysaŭ, BelAZ, Berezina, Białystok, Biblija, Bijela, Biskupija, Bjelogorica, Bjelorusi, Bjeloruska Narodna Republika, Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Bjeloruski jezik, Bjeloruski rubalj, Bjelovjeska šuma, Božić, Bobičasto voće, Bogoslužje, ..., Bolonjski proces, Boršč, Boris Jeljcin, Borovnica, Boza, Brazil, Brest (Bjelorusija), Brestska oblast, Brokat, Brusnica, Bruto domaći proizvod, Bukva, Cenzura, Cesta, Cezij, Chaim Soutine, Chaim Weizmann, Cijena, Cikla, Condoleezza Rice, Crkva, Crkva sv. Simona i Helene, Crno more, Crnogorična šuma, Crvena, Crvena armija, Crveni luk, Crveno jezero (Bjelorusija), Dabrovi, Dan neovisnosti, Dan pobjede (9. svibnja), Darja Domračeva, Demokracija, Devalvacija, Diktator, Dizanje utega, Dječji vrtić, Djelatnost, Dnjepar, Dolomit, Država, Dregoviči, Drugi svjetski rat, Dvorac Mir, Dzeržinska gora, Efrosinija Polocka, Ekonomija, Ekonomski rast, El Lissitzky, Eliezer Ben-Yehuda, Etnografija, Europa, Europska unija, Europski bizon, Fakultet, Francuska, Francuzi, Francysk Skaryna, Genocid, Gimnastika, Gimnazija, Ginijev koeficijent, Glina (tlo), Gljive, Gnojivo, Godina, Gomel, Gomelska oblast, Goriva, Govedarstvo, Grad, Granit, Grb, Grb Bjelorusije, Grkokatolička Crkva, Grodnenska oblast, Guillaume Apollinaire, HDI, Hebrejski jezik, Helsinki, Hlače, Hokej na ledu, Holodomor, Holokaust, Hrana, Hrast, Hrodna, Hrvanje, Hrvati, Hrvatska, Human Rights Watch, Igor Železovski, Ikona, Imovina, Impresionizam, Industrija, Industrijalizacija, Inflacija, Internet, Iran, Irving Berlin, Isaac Asimov, Iseljeništvo, Islam, Istočna Europa, Istočni Slaveni, Istok, Italija, Ivan Zlatousti, Izvoz, Jagoda, Jakub Kolas, Janka Kupala, Ječam, Jehuda Pen, Jezera, Jezero, Jezik, Jidiš, Josif Staljin, Jug, Juha, Kamion, Kanada, Kansas, Kaput, Katedrala Djevice Marije u Minsku, Katolička Crkva, Katolička Crkva u Bjelorusiji, Kazimir Maljevič, Kemijska industrija, Kijev, Kijevska Rus', Kina, Kirk Douglas, Kiseli kupus, Klasična glazba, Klima, Knjiga, Košulja, Kolektivizacija, Komunizam, Konoplja, Kontinentska klima, Kontrast, Kopnena vojska, Kopno, Krastavac, Kreda (tvar), Križ sv. Efrosinije, Krim, Kruh, Krumpir, Krzno, Kuća, Kuhinja, Kune, Kupus, Kurapaty, Kurlandija, Kvas (piće), Lan, Lapor, Larry King, Latvija, Lauren Bacall, Leća (optika), Leonid Kravčuk, Lida, Likud, Lipanj, Lisa Kudrow, Lisica, Litavci, Litva, Livonija, Ljapis Trubeckoj, Ljeto, Lobiranje, M, Mađarska, Mahiloŭ, Maksim Bahdanovič, Maksim Mirny, Mandat (politika), Marc Chagall, Marija Šarapova, Marinko Antolović, Martin Vidović, Mazir, Međunarodni monetarni fond, Međunarodni praznik rada, Mediji, Medvjedi, Meksiko, Menahem Begin, Meso, Metar, Mihail Gorbačov, Ministar, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Minsk, Minska oblast, Močvara, Mobilni telefon, Mogilevska oblast, Mongoli, Moskva, Mossad, Muškarac, Muzej, My Belarusy, Nacionalna manjina, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Nacionalsocijalizam, Nadbiskup, Nadmorska visina, Nafta, Napoleon Bonaparte, Narač (jezero), Narodna glazba, Narodna skupština Republike Bjelorusije, Nataša Zvereva, National Hockey League, NATO, Navapolack, NBC, Neobalne države, Nesviški dvorac, Nezavisnost, Nijemci, Nikita Hruščov, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Njemački jezik, Njemen, Nobelova nagrada za mir, Nova godina, Novinar, Nuncij, Običaj, Obična breza, Obični bor, Obični jelen, Oblasti Bjelorusije, Oborina, Obrazovanje, Oceanska klima, Okupacija, Olimpijske igre, Onečišćenje, Opera, Operacija Barbarossa, Oporba, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Osnovna škola, Ossip Zadkine, Osveja (jezero), Pariz, Park, Parlament, Partizan, Partnerstvo za mir, Pšenica, Peradarstvo, Perestrojka, Personalna unija, Pesnjari, Piće, Pijesak, Piletina, Pinsk, Pinske močvare, Pjesma Eurovizije, Ples, Plin, Pluralizam (politika), Podzemna željeznica, Podzemna željeznica Minsk, Pokret nesvrstanih, Polissja, Politika, Poljaci, Polje, Poljoprivreda, Poljska, Poljski jezik, Poljsko-Litavska Unija, Polock, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Populacija (biologija), Portugal, Povijest, Povijest Litve, Povrće, PPP, Prašuma, Prag, Prava heljda, Pravoslavlje, Predsjednički sustav, Predsjednik, Predsjednik vlade, Pripjat, Pripjat (rijeka), Prirodni plin, Prizma, Proizvod, Promet, Prosinac, Protestantizam, Pruska, Prvi svjetski rat, Psaltir, Ptič, Ptice, Raž, Raženi kruh, Radijacija, Radio, Radioaktivnost, Rajčica, Rat, Realizam (književnost), Religija, Represija, Ribe, Riga, Rijeka (vodotok), Rock, Romantizam, Rumunjska, Rusi, Rusifikacija, Rusija, Ruska pravoslavna Crkva, Ruska revolucija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Rutenija, Ryhor Reles, Salata, Savez Rusije i Bjelorusije, Selo, Sibir, Siječanj, Siromaštvo, Sirovine, Sivi vuk, Sjedinjene Američke Države, Sjeverozapad, Slama, Slaveni, Slavjanski bazar, Sloboda tiska, Sluck, Smreka, Snijeg, Sož, Soli, Sovjetski rubalj, Sovjetski Savez, Srbija, Srednja škola, Srednji vijek, Srna, Srpanj, Standard, Stanislav Šuškevič, Stanovništvo, Stil, Sud, Suknja, Suprematizam, Sveti Ćiril Turavski, Svetlana Boginskaja, Sveučilište, Svijet, Svila, Svinjogojstvo, Svislač (rijeka), Tatari, Tekstilna industrija, Televizija, Temperatura, Tiranin, Tolerancija, Tona, Tradicija, Traktor, Tranzicija, Tržište, Treći Reich, Treset, Trgovanje ljudima, Trgovina, Tvornica traktora Minsk, Tvrđava u Brestu, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinski jezik, Uladzimir Samsonaǔ, Umjetni satelit, Umjetnost, UNESCO, Urbanizam, US Open, Uskrs, Ustav, Valuta, Vanjska politika, Vanjski dug, Varjazi, Veleposlanstvo, Velika Kneževina Litva, Velika Kneževina Ruska, Veslanje, Vicebsk, Vidre, Vijeće Europe, Vijest, Viktor Juščenko, Viktorija Azarenka, Vilnius, Vitalj Ščerba, Vitebska oblast, Vizni sustav, Vjera, Vlada, Voće, Vodotok, Vojni rok, Vojnik, Volga Korbut, Votka, Vršna domena, Vrhovni sud, Vuna, Washington, Wayne Gretzky, Woodstock, XIX. Zimske olimpijske igre – Salt Lake City 2002., XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952., XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956., XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994., XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., Yehudi Menuhin, Zajednica neovisnih država, Zapad, Zapadna Bjelorusija, Zapadna Dvina, Zaporoški kozaci, Zastava, Zastava Bjelorusije, Zečevi, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zima, Zob, .by, 1. siječnja, 1. svibnja, 11. stoljeće, 1161., 1386., 15. stoljeće, 1505., 1514., 1517., 1569., 1619., 1791., 1795., 1812., 1838., 1842., 1917., 1918., 1919., 1920-ih, 1920., 1921., 1922., 1939., 1941., 1944., 1945., 1953., 1960., 1965., 1971., 1974., 1986., 1988., 1990., 1991., 1992., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 20. stoljeće, 2000., 2001., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2010., 2011., 2012., 2017., 2019., 25. kolovoza, 25. ožujka, 25. prosinca, 26. travnja, 27. srpnja, 3. srpnja, 6. stoljeće, 7. siječnja, 7. studenoga, 8. stoljeće, 862., 9. srpnja, 9. svibnja. Proširite indeks (531 više) » « Stisni indeks

Aškenazi

Albert Einstein je aškenaski Židov. Aškenazi (hebr. אַשְכְּנַזִים, doslovno: "Nijemci") su Židovi čiji predci potječu iz Sjeverne, Srednje ili Istočne Europe, za razliku od Sefarda koji su iz Španjolske i Sjeverne Afrike.

Novi!!: Bjelorusija i Aškenazi · Vidi više »

Abdikacija

Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.

Novi!!: Bjelorusija i Abdikacija · Vidi više »

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Bjelorusija i Adolf Hitler · Vidi više »

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Bjelorusija i Afganistan · Vidi više »

Aleksandar Lukašenko

Aleksandar Lukašenko Aljaksandar Ryhoravič Lukašenka (bje. Алякса́ндар Рыго́равіч Лукашэ́нка) (Kopjisi, Vitebska oblast, 30. kolovoza 1954.) bjeloruski je predsjednik.

Novi!!: Bjelorusija i Aleksandar Lukašenko · Vidi više »

Aleksandr Medved

Aleksandr Medved ili Aljaksandar Vasiljevič Mjadzvedz (bje. Алякса́ндар Васі́льевіч Мядзьве́дзь, rus. Александр Васильевич Медведь) (Bila Cerkva, 16. rujna 1937.) - bjeloruski hrvač.

Novi!!: Bjelorusija i Aleksandr Medved · Vidi više »

Aljaksandr Hleb

Aljaksandr Paǔlavič Hleb (bjeloruski: Аляксандр Паўлавіч Глеб) (Minsk, 1. svibnja 1981.) umirovljeni je bjeloruski nogometaš.

Novi!!: Bjelorusija i Aljaksandr Hleb · Vidi više »

Amandman

Amandman (francuski: amendement od latinskog emendatio, amendamentumNatuknica ''amendment'' na Wječniku na engleskom jeziku, s odgovarajućim izvorima) je izraz za korekciju nekog pravnog dokumenta, prije svega zakonskih, iako se to može odnositi i na obični trgovački ugovor.

Novi!!: Bjelorusija i Amandman · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Bjelorusija i Američki dolar · Vidi više »

Amnesty International

Amnesty International (skr. AI) je nevladina organizacija koja poduzima akcije u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava.

Novi!!: Bjelorusija i Amnesty International · Vidi više »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Bjelorusija i Arhitektura · Vidi više »

Asfalt

Asfalt pripremljen za asfaltiranje puta Asfalt je mješavina mineralnih tvari i bitumena kao vezivnog sredstva, koji s obzirom na sastav smjese može zauzimati različit količinski udio.

Novi!!: Bjelorusija i Asfalt · Vidi više »

Atletika

Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.

Novi!!: Bjelorusija i Atletika · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Bjelorusija i Austrija · Vidi više »

Autobus

MAN u vlasništvu ZET-a Varšavi, Poljska Autobus je motorno putničko vozilo koje služi za javni prijevoz većeg broja putnika u cestovnom prometu (obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do 8 putnika, a od 9 naviše takvo vozilo zovemo autobus).

Novi!!: Bjelorusija i Autobus · Vidi više »

Autocesta

A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.

Novi!!: Bjelorusija i Autocesta · Vidi više »

Avenija

Elizejske poljane (Champs-Élysées) u Parizu Avenija (franc. avenue) (često i bulevar) je prilazni put do trga, zgrade, dvorca i slično, a također i put kojim se dolazi u neki grad.

Novi!!: Bjelorusija i Avenija · Vidi više »

Azeri

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i Azeri · Vidi više »

Ščara

Ščara, je rijeka u Bjelorusiji, lijeva je pritoka Njemena.

Novi!!: Bjelorusija i Ščara · Vidi više »

Šimon Peres

'''Šimon Peres''' Šimon Peres (heb.: שִׁמְעוֹן פֶּרֶס), (Wiszniew, Poljska, sada Višneva, Bjelorusija, 16. kolovoza 1923. - Tel Aviv, Izrael, 28. rujna 2016.), izraelski političar, bivši predsjednik vlade pa predsjednik države Izraela.

Novi!!: Bjelorusija i Šimon Peres · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Bjelorusija i Židovi · Vidi više »

Žitarice

Polje kukuruza u Lihtenštajnu Žitarice su jednogodišnje biljke iz porodice trava (Gramineae), čiji zrnasti plodovi (žita) služe za prehranu ljudi i životinja i kao sirovina u prehrambenoj industriji.

Novi!!: Bjelorusija i Žitarice · Vidi više »

Černobil

Černobil (ukrajinski: Чорнобиль / Čornobilj, u literaturi često prema ruskom obliku: Černobil) ukrajinski je gradić u blizini sjeverne ukrajinske granice, otprilike 100 km sjeverno od Kijeva i 15 kilometara od Čornobyljske nuklearne elektrane.

Novi!!: Bjelorusija i Černobil · Vidi više »

Černobilska katastrofa

Područja pogođena većim količinama radioaktivne prašine odmah nakon nesreće Fotografija prikazuje jedan od ulaza u Zonu isključenja (Ukrajina) Napuštena kuća u Zoni isključenja (Ukrajina) Černobilska nesreća; Černobyljska nesreća; poznata kao i Černobilska katastrofa sovjetska je nuklearna nesreća koja se 1986.

Novi!!: Bjelorusija i Černobilska katastrofa · Vidi više »

Babrujsk

Babrujsk ili Bobrujsk (bjeloruski: Бабру́йск, Babrujsk, ruski: Бобруйск, Bobruisk) - grad u Mogilevskoj oblasti u Bjelorusiji na rijeci Berezini.

Novi!!: Bjelorusija i Babrujsk · Vidi više »

Bacanje kladiva

John Flanagan na olimpijskim igrama u Londonu 1908. godine Bacanje kladiva (engleski hammer throwing, njemački Hammerwurf, francuski lancement du marteau, ruski метание молота) je jedna od atletskih bacačkih disciplina.

Novi!!: Bjelorusija i Bacanje kladiva · Vidi više »

Balet

Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.

Novi!!: Bjelorusija i Balet · Vidi više »

Baltički narodi

Baltički narodi (Balti; ruski, Балтийские народы, Балты), skupina indoeuropskih naroda nastanjenih uz istočnu obalu Baltičkog mora i njegovog zaleđa na područjima sve od donjeg toka Visle na jugu pa do Riškog zaljeva na sjeveru.

Novi!!: Bjelorusija i Baltički narodi · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Bjelorusija i Baltičko more · Vidi više »

Baltik

Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.

Novi!!: Bjelorusija i Baltik · Vidi više »

Banka

Banka u Bostonu Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim poslovima.

Novi!!: Bjelorusija i Banka · Vidi više »

Baranaviči

Baranaviči (bjeloruski: Баранавічы, jidiš: באַראַנאָוויטש, litavski: Baranovičiai, poljski: Baranowicze, ruski: Барановичи) grad je u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Baranaviči · Vidi više »

Baršun

Haljina od baršuna. Baršun je vrsta čupave tkanine, meke i ugodne na dodir.

Novi!!: Bjelorusija i Baršun · Vidi više »

Barysaŭ

BATE. Barysaŭ (bjeloruski: Барысаў), u liteaturi na hrvatskom često i kao Borisov ruski: Борисов) – grad u Bjelorusiji, kroz koji protječe rijeka Berezina.

Novi!!: Bjelorusija i Barysaŭ · Vidi više »

BelAZ

BelAZ (bjeloruski: Беларускі аўтамабільны завод ili БелАЗ) je bjeloruski proizvođač teretnih vozila i opreme za zemljane radove sa sjedištem u Žodzinu.

Novi!!: Bjelorusija i BelAZ · Vidi više »

Berezina

Berezina (blr: Бярэзіна) rijeka je u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Berezina · Vidi više »

Białystok

Białystok je grad u Poljskoj.

Novi!!: Bjelorusija i Białystok · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Bjelorusija i Biblija · Vidi više »

Bijela

Bijela boja Bijela je boja.

Novi!!: Bjelorusija i Bijela · Vidi više »

Biskupija

Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.

Novi!!: Bjelorusija i Biskupija · Vidi više »

Bjelogorica

Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.

Novi!!: Bjelorusija i Bjelogorica · Vidi više »

Bjelorusi

Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.

Novi!!: Bjelorusija i Bjelorusi · Vidi više »

Bjeloruska Narodna Republika

Grb Bjeloruske Narodne Republike Zastava Bjeloruske Narodne Republike. Bjeloruska Narodna Republika (bjeloruski: Белару́ская Наро́дная Рэспу́бліка), poznata i pod skraćenicom BNR, bila je kratkotrajna država na području današnje Bjelorusije koja je postojala od 1918. do 1919. godine na samom kraju i neposredno nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Bjelorusija i Bjeloruska Narodna Republika · Vidi više »

Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika

Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка 140px 125px (Zastava BSSR) (Grb BSSR) Geslo: Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Пралетарыі ўсіхкраін, яднайцеся! Datoteka:Soviet Union - Byelorussian SSR.svg službeni jezik (Između 1920. – 1930. status službenog jezika imali su: bjeloruski, ruski, poljski і jidiš. Kasnije, prema ustavu, svi jezici SSSR-a imali su jednaki status. No, u stvarnosti gospodario je ruski jezik dok su ostali jezici bili diskriminirani.) Glavni gradMinsk površina - ukupno - % vode 6.

Novi!!: Bjelorusija i Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Bjeloruski jezik

Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.

Novi!!: Bjelorusija i Bjeloruski jezik · Vidi više »

Bjeloruski rubalj

Lice novčanice od 500 rubalja Bjeloruski rubalj (blr. беларускі рубель), ISO 4217: BYR, je naziv valute koja se koristi u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Bjeloruski rubalj · Vidi više »

Bjelovjeska šuma

Bjelovjeska šuma (poljski: Puszcza Białowieska, bjeloruski: Белавежская пушча) je šumovito područje koje označava granicu između Poljske i Bjelorusije, oko 40 km sjeverno od grada Bresta (BE).

Novi!!: Bjelorusija i Bjelovjeska šuma · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Bjelorusija i Božić · Vidi više »

Bobičasto voće

Trnina, Prunus spinosa. Pravo botaničko bobičasto voće. Bobičasto voće, u botanici, to je mesnato voće koje obično ima mnogo sjemenki, poput banane, grožđa i rajčice.

Novi!!: Bjelorusija i Bobičasto voće · Vidi više »

Bogoslužje

Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.

Novi!!: Bjelorusija i Bogoslužje · Vidi više »

Bolonjski proces

Bolonjski proces je pojam koji se odnosi na političku namjenu stvaranja jedinstvenog visokoobrazovnog tijela do kraja 2010. godine u svim državama koje su pristupile potpisivanju "Bolonjske deklaracije".

Novi!!: Bjelorusija i Bolonjski proces · Vidi više »

Boršč

Boršč (ukrajinski: борщ) juha je od cikle, popularna u Istočnoj Europi, a osobito u ukrajinskoj, ruskoj i poljskoj nacionalnoj kuhinji.

Novi!!: Bjelorusija i Boršč · Vidi više »

Boris Jeljcin

Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.

Novi!!: Bjelorusija i Boris Jeljcin · Vidi više »

Borovnica

Naslaga plodova zrelih borovnica nakon berbe Borovnica (lat. Vaccinium), biljni je rod iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Bjelorusija i Borovnica · Vidi više »

Boza

Boza Boza je bezalkoholno i osvježavajuće piće koje se spravlja od kukuruza (kukuruznog brašna), kvasca, šećera i vode.

Novi!!: Bjelorusija i Boza · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Bjelorusija i Brazil · Vidi više »

Brest (Bjelorusija)

Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti.

Novi!!: Bjelorusija i Brest (Bjelorusija) · Vidi više »

Brestska oblast

Brestska oblast (bjeloruski: Брэ́сцкая во́бласць, ruski: Бре́стская о́бласт) je jedna od sedam oblasti u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Brestska oblast · Vidi više »

Brokat

Srebrni brokat, Lyon, 1760-1770. Brokat (tal. broccato) teška je svila, isprepletena zlatnim i srebrnim nitima.

Novi!!: Bjelorusija i Brokat · Vidi više »

Brusnica

Brusnica je naziv za nekoliko vrsta biljaka (grmova) iz roda Vaccinium, većinom iz podroda Oxycoccus; to su Vaccinium oxycoccos, Vaccinium macrocarpon, Vaccinium microcarpum i Vaccinium erythrocarpum.

Novi!!: Bjelorusija i Brusnica · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Bjelorusija i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Bukva

Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.

Novi!!: Bjelorusija i Bukva · Vidi više »

Cenzura

Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.

Novi!!: Bjelorusija i Cenzura · Vidi više »

Cesta

šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.

Novi!!: Bjelorusija i Cesta · Vidi više »

Cezij

Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.

Novi!!: Bjelorusija i Cezij · Vidi više »

Chaim Soutine

Chaim Soutine (čita se: "Haim Sutin") (blr. Хаім Суцін, rus. Хаим Соломонович Сутин) (Smilaviči, Bjelorusija 1893. – Pariz, 19. kolovoza 1943.) - židovski ekspresionistički slikar iz Bjelorusije.

Novi!!: Bjelorusija i Chaim Soutine · Vidi više »

Chaim Weizmann

Chaim Azriel Weizmann (hebrejski: חיים ויצמן), (Motal, Bjelorusija, 27. studenog 1874. – Jeruzalem, Izrael, 9. studenog 1952.), kemičar, državnik, predsjednik cionista svijeta, prvi predsjednik Izraela (izabran 16. svibnja 1948., mandat 1949. – 1952.), utemeljitelj istraživačkog instituta u Izraelu, kasnijeg znanstvenog instituta Weizmann.

Novi!!: Bjelorusija i Chaim Weizmann · Vidi više »

Cijena

Cijena je vrijednosni izraz neke robe ili usluge.

Novi!!: Bjelorusija i Cijena · Vidi više »

Cikla

Cikla (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva) povrće je zadebljanog korijena crvene boje koje se koristi u kulinarstvu i prehrani.

Novi!!: Bjelorusija i Cikla · Vidi više »

Condoleezza Rice

'''Condoleezza Rice''' Condoleezza Rice (Birmingham, Alabama, 14. studenog 1954.), američka političarka, 66.

Novi!!: Bjelorusija i Condoleezza Rice · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Bjelorusija i Crkva · Vidi više »

Crkva sv. Simona i Helene

Crkva sv.

Novi!!: Bjelorusija i Crkva sv. Simona i Helene · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Bjelorusija i Crno more · Vidi više »

Crnogorična šuma

Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.

Novi!!: Bjelorusija i Crnogorična šuma · Vidi više »

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Novi!!: Bjelorusija i Crvena · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Bjelorusija i Crvena armija · Vidi više »

Crveni luk

Allium cepa Allium cepa Crveni luk Mrtva priroda s lukom, Paul Cézanne, 1896. – 1898. Crveni luk (obični luk, pravi luk, kapula, lat. Allium cepa) biljka je iz porodice Amaryllidaceae, nekada u porodici Alliaceae.

Novi!!: Bjelorusija i Crveni luk · Vidi više »

Crveno jezero (Bjelorusija)

Crveno jezero (bjeloruski: Чырвонае возера/Čyrvonae, ruski: Червоное озеро, čit. Červonoje) je veliko slatkovodno jezero u Homielskoj oblast u južnom dijelu Bjelorusije.

Novi!!: Bjelorusija i Crveno jezero (Bjelorusija) · Vidi više »

Dabrovi

Dabrovi (lat. Castor) rod su vodenih i kopnenih životinja iz porodice Castoridae.

Novi!!: Bjelorusija i Dabrovi · Vidi više »

Dan neovisnosti

Ne postoji službeni Nacionalni Praznik Dan neovisnosti je godišnja proslava kojom se obilježava obljetnica samostalnosti naroda ili državnosti, obično nakon izlaska iz grupe ili dijela drugog naroda ili države, ili još rjeđe nakon kraja vojne okupacije.

Novi!!: Bjelorusija i Dan neovisnosti · Vidi više »

Dan pobjede (9. svibnja)

Dan pobjede je praznik u spomen njemačke predaje u Drugom svjetskom ratu 1945.

Novi!!: Bjelorusija i Dan pobjede (9. svibnja) · Vidi više »

Darja Domračeva

Darja Vladimirovna Domračeva (rus. Да́рья Влади́мировна До́мрачева, blr. Дар’я Уладзіміраўна Домрачава), (Minsk, 3. kolovoza 1986.) je bjeloruska biatlonka, olimpijska pobjednica.

Novi!!: Bjelorusija i Darja Domračeva · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Bjelorusija i Demokracija · Vidi više »

Devalvacija

Devalvacija je službena promjena pariteta neke nacionalne valute utvrđivanjem njezine niže vrijednosti u odnosu na neku stabilnu valutu ili u odnosu na neko drugo mjerilo.

Novi!!: Bjelorusija i Devalvacija · Vidi više »

Diktator

Diktatori često spominjani kao vođe totalitarnih režima. S lijeva na desno, odozgo prema dolje: Josif Staljin, Adolf Hitler, Augusto Pinochet, Mao Ce Tung, Benito Mussolini, Kim Il-Sung Diktator je osoba koja ima ili sebi prisvaja apsolutnu vlast i vlada neograničenom vlašću nekom zemljom.

Novi!!: Bjelorusija i Diktator · Vidi više »

Dizanje utega

Dizač utega na treningu. Dizanje utega (ponekad znano kao olimpijska dizanja od engl. olympic weightlifting) vrsta je sporta u kojem natjecatelj ima zadatak podići što veću težinu utega.

Novi!!: Bjelorusija i Dizanje utega · Vidi više »

Dječji vrtić

Djeca u dječjem vrtiću. Dječji vrtić ustanova je za odgoj, čuvanje i obrazovanje predškolske djece.

Novi!!: Bjelorusija i Dječji vrtić · Vidi više »

Djelatnost

Djelatnost ili rad označava aktivni čin čovjeka.

Novi!!: Bjelorusija i Djelatnost · Vidi više »

Dnjepar

Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.

Novi!!: Bjelorusija i Dnjepar · Vidi više »

Dolomit

Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.

Novi!!: Bjelorusija i Dolomit · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Bjelorusija i Država · Vidi više »

Dregoviči

Položaj Dregoviča među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Dregoviči ili Drigaviči (bje. Дрыгавічы); istočnoslavensko pleme, preci bjeloruske nacije.

Novi!!: Bjelorusija i Dregoviči · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Bjelorusija i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dvorac Mir

Dvorac Mir (bjeloruski: Мірскі замак) u Bjelorusiji (Hrodna voblast) je izvrstan primjer srednjoeuropskog dvorca, što se vidi u njegovom nacrtu i gradnji u više stilova (gotika, renesansa i barok) koji su se savršeno uklopili stvorivši znamenit spomenik povijesti regije.

Novi!!: Bjelorusija i Dvorac Mir · Vidi više »

Dzeržinska gora

Dzeržinska gora (bjeloruski: Гара Дзяржынская) je najviša točka u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Dzeržinska gora · Vidi više »

Efrosinija Polocka

Efrosinija Polocka Sveta Efrosinija Polocka (* 1110. – † Jeruzalem 1173.) bila je kneginja iz bjeloruskog grada Polocka, kćer poločkog kneza Vseslava.

Novi!!: Bjelorusija i Efrosinija Polocka · Vidi više »

Ekonomija

* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.

Novi!!: Bjelorusija i Ekonomija · Vidi više »

Ekonomski rast

Pod ekonomskim (gospodarskim) rastom se podrazumijeva porast proizvodnje, proizvodnih kapaciteta i svih drugih sastavnica jednog gospodarstva.

Novi!!: Bjelorusija i Ekonomski rast · Vidi više »

El Lissitzky

El Lissitsky (rus. Эль Лисицкий), punim imenom Lazar Markovič Lisickij (rus. Лазарь Маркович Лисицкий; (Počinok, 23. studenog 1890. – Moskva, 30. prosinca 1941.) - ruski slikar, arhitekt, grafičar, tipograf i fotograf. Pripadao je među najvažnije pripadnike ruske avangarde s početka 20. stoljeća i zajedno sa svojim učiteljem Kazimirom Maljevičem osnovao je umjetnički pravac suprematizam, kako je sam Maljevič nazivao konstruktivizam. Poslije djetinjstva i mladosti u Smolensku, htio je studirati na akademiji u Petrogradu, ali ga nisu primili te odlazi na studij u tehničku školu u Darmstadtu. Tu je završio studij, da bi se početkom Prvog svjetskog rata vratio u Rusiju i od 1917. godine poučavao zajedno s Kazimirom Maljevičom na umjetničkoj školi u Vitebsku u Bjelorusiji, gdje je direktor bio Marc Chagall. Kasnije je 1921. godine predavao na moskovskoj akademiji. Od 1922. do 1928. bio je u Njemačkoj i predavao na Bauhausu i surađivao s umjetničkom grupom De Stijl. Od 1928. godine živio je u Moskvi gdje je radio kao projektant. Na međunarodnim izložbama za Rusiju je radio dekoracije za njihove paviljone. Album "Pobjeda nad suncem" 1923. godine Arhitektonsko djelo El Lissytskog se najviše odrazili na utopističkim projektima kojima je trebalo radikalno izmijeniti izgled Moskve. Plan je bio, da se neboderi uzdižu iznad zemlje s minimalnim potpornom površinom. Ove čelične konstrukcije nije bilo moguće realizirati. Posvetio se i slikarstvu, reklamnoj grafici, knjižnoj umjetnosti i izlaganju. Kategorija:Ruski slikari Kategorija:Moderni arhitekti Kategorija:Fotografi Kategorija:Grafičari.

Novi!!: Bjelorusija i El Lissitzky · Vidi više »

Eliezer Ben-Yehuda

Eliezer Ben-Yehuda sa svojom suprugom Hemdom. Eliezer Ben-Yehuda rođen kao Eliezer Yitzhak Perelman (hebrejski: אֱלִיעֶזֶר בֶּן - יְהוּדָה) (Luzki, 7. siječnja 1858. - Jeruzalem, 16. prosinca 1922.) - židovski jezikoslovac.

Novi!!: Bjelorusija i Eliezer Ben-Yehuda · Vidi više »

Etnografija

Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.

Novi!!: Bjelorusija i Etnografija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Bjelorusija i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Bjelorusija i Europska unija · Vidi više »

Europski bizon

Europski bizon (lat. Bison bonasus) vrsta iz porodice šupljorožaca (Bovidae).

Novi!!: Bjelorusija i Europski bizon · Vidi više »

Fakultet

Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.

Novi!!: Bjelorusija i Fakultet · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Bjelorusija i Francuska · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Bjelorusija i Francuzi · Vidi više »

Francysk Skaryna

Francysk Skaryna Francysk Skaryna (bjeloruski: Францішак Скарына) (Polock, oko 1490. – Prag, oko 1551.) - bjeloruski učenjak, liječnik, jedan od prvih prevoditelja Biblije u istočnoj Europi i na ćirilici, pionir u izdavaštvu, utemeljitelj je bjeloruskog književnog jezika i bjeloruske kulture.

Novi!!: Bjelorusija i Francysk Skaryna · Vidi više »

Genocid

Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.

Novi!!: Bjelorusija i Genocid · Vidi više »

Gimnastika

Gimnastika u Londonu 1908. Gimnastička dvorana Gimnastika je sport koji uključuje serije pokreta koji zahtijevaju fizičku snagu, pokretljivost i osjećaj za tijelo u prostoru.

Novi!!: Bjelorusija i Gimnastika · Vidi više »

Gimnazija

Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Novi!!: Bjelorusija i Gimnazija · Vidi više »

Ginijev koeficijent

Grafički prikaz Ginijevog koeficijenta Ginijev koeficijent (u %) dohodovnih nejednakosti (Svjetska banka 2014.) Ginijev koeficijent statistička je mjera koju je razvio talijanski statističar Corrado Gini za prikazivanje dohodovnih nejednakosti.

Novi!!: Bjelorusija i Ginijev koeficijent · Vidi više »

Glina (tlo)

Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.

Novi!!: Bjelorusija i Glina (tlo) · Vidi više »

Gljive

Sunčanice Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Bjelorusija i Gljive · Vidi više »

Gnojivo

Salitra (natrijev nitrat) Gnojivo je smjesa tvari koja se koristi u poljoprivredi ili vrtlarstvu za poboljšanje rasta biljki.

Novi!!: Bjelorusija i Gnojivo · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Bjelorusija i Godina · Vidi više »

Gomel

Gomel (bjeloruski: Гомель) je grad u jugoistočnoj Bjelorusiji blizu granice s Rusijom i Ukrajinom, upravno je središte Gomelske oblasti.

Novi!!: Bjelorusija i Gomel · Vidi više »

Gomelska oblast

Gomelska oblast (bjeloruski: Го́мельская во́бласць, ruski: Го́мельская о́бласть) je jedna od sedam oblasti u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Gomelska oblast · Vidi više »

Goriva

Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.

Novi!!: Bjelorusija i Goriva · Vidi više »

Govedarstvo

Boškarin. Govedarstvo je najvažnija grana stočarstva.

Novi!!: Bjelorusija i Govedarstvo · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Bjelorusija i Grad · Vidi više »

Granit

rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.

Novi!!: Bjelorusija i Granit · Vidi više »

Grb

Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.

Novi!!: Bjelorusija i Grb · Vidi više »

Grb Bjelorusije

mini Grb Bjelorusije (zapravo amblem) usvojen je 1995. godine na istom referendumu kada i bjeloruska zastava.

Novi!!: Bjelorusija i Grb Bjelorusije · Vidi više »

Grkokatolička Crkva

Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.

Novi!!: Bjelorusija i Grkokatolička Crkva · Vidi više »

Grodnenska oblast

Grodnenska oblast (bjeloruski: Гродзенская вобласць, ruski: Гродненская область, poljski: Obwód grodzieński) je jedna od šest oblasti u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Grodnenska oblast · Vidi više »

Guillaume Apollinaire

Guillaume Apollinaire (lijevo) i André Rouveyre, 1914. Guillaume Apollinaire (Rim, 26. kolovoza 1880. – Pariz, 9. studenog 1918.), francusko-poljski pisac i dramatičar.

Novi!!: Bjelorusija i Guillaume Apollinaire · Vidi više »

HDI

HDI ili Human Development Index (hrv. ljudski razvojni indeks) početkom devedesetih godina 20.

Novi!!: Bjelorusija i HDI · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.

Novi!!: Bjelorusija i Hebrejski jezik · Vidi više »

Helsinki

Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.

Novi!!: Bjelorusija i Helsinki · Vidi više »

Hlače

Germanske hlače iz 4. stoljeća Sankilot odjeven hlačama Hlače su dio odjeće, kojom se prekriva donji dio tijela.

Novi!!: Bjelorusija i Hlače · Vidi više »

Hokej na ledu

Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.

Novi!!: Bjelorusija i Hokej na ledu · Vidi više »

Holodomor

Umjetnički plakat u spomen na žrtve Holodomora 1932/1933, autor: Leonid Denisenko Obilježavanje Holodomora na ulicama Kijeva, 2006. Holodomor, poznat i kao Gladomor; (prema ukr.: Голодомор, голод (holod) – glad i морити (moryty) - umoriti; Holodomor (Gladomor) - umorstvo umjetno izazvanom glađu); umjetno stvorena glad koja je obuhvatila stanovništvo sovjetske Ukrajine, sjevernog Kavkaza te područje oko donjeg toka rijeke Volge između 1932. – 1933. godine.

Novi!!: Bjelorusija i Holodomor · Vidi više »

Holokaust

Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה‎, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.

Novi!!: Bjelorusija i Holokaust · Vidi više »

Hrana

Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.

Novi!!: Bjelorusija i Hrana · Vidi više »

Hrast

Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.

Novi!!: Bjelorusija i Hrast · Vidi više »

Hrodna

Hrodna ili Grodno (bjeloruski: Гро́дна, litavski: Gardinas, njemački: Garten) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u blizini granice s Poljskom i Litvom, upravno je središte Grodnenske oblast.

Novi!!: Bjelorusija i Hrodna · Vidi više »

Hrvanje

Hrvanje je borilačka vještina, ali i standardni olimpijski sport.

Novi!!: Bjelorusija i Hrvanje · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Bjelorusija i Hrvatska · Vidi više »

Human Rights Watch

Logotip HRW-a Human Rights Watch (skr. HRW) je nevladina organizacija koja se zauzima za zaštitu i promicanje ljudskih prava.

Novi!!: Bjelorusija i Human Rights Watch · Vidi više »

Igor Železovski

Igor Železovski (bjeloruski: Ігар Мікалаевіч Жалязоўскі, Orša, Bjelorusija, 7. srpnja 1963. – 12. lipnja 2021.) je bivši sovjetski i bjeloruski brzi klizač.

Novi!!: Bjelorusija i Igor Železovski · Vidi više »

Ikona

''Sveti Juraj'', novgorodska ikona iz 15. stoljeća, tempera na dasci, 58.4x41.8x3.5, Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg. Ikona (grčki eikon.

Novi!!: Bjelorusija i Ikona · Vidi više »

Imovina

Imovina je ukupna vrijednost resursa, odnosno izvora potencijalne imovine, kojima poduzetnik raspolaže i njima se koristi kako bi ostvario gospodarsku aktivnost.

Novi!!: Bjelorusija i Imovina · Vidi više »

Impresionizam

Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.

Novi!!: Bjelorusija i Impresionizam · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Bjelorusija i Industrija · Vidi više »

Industrijalizacija

Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.

Novi!!: Bjelorusija i Industrijalizacija · Vidi više »

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Novi!!: Bjelorusija i Inflacija · Vidi više »

Internet

Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.

Novi!!: Bjelorusija i Internet · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Bjelorusija i Iran · Vidi više »

Irving Berlin

Irving Berlin (Tjumen, 11. svibnja 1888. – New York, 22. rujna 1989.) je bio američki skladatelj i stihopisac židovskog porijekla, te jedan od najčudesnijih američkih stvaratelja pjesama u povijesti.

Novi!!: Bjelorusija i Irving Berlin · Vidi više »

Isaac Asimov

Isaac Asimov (rus. Айзек Азимов, Petroviči, 2. siječnja 1920. – New York, 6. travnja 1992.), američki je pisac fantastike i biokemičar.

Novi!!: Bjelorusija i Isaac Asimov · Vidi više »

Iseljeništvo

Austro-Ugarske u Trstu početkom 20. stolječa Iseljeništvo ili latinizam emigracija (iz lat. ex migrare: seliti se), proces je odseljavanja stanovništva s nekoga prostora uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo odbojnim čimbenicima, ili - češće - jačim privlačnim čimbenicima nekoga drugoga prostora, u koji se stanovništvo seli.

Novi!!: Bjelorusija i Iseljeništvo · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Bjelorusija i Islam · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Bjelorusija i Istočna Europa · Vidi više »

Istočni Slaveni

Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.

Novi!!: Bjelorusija i Istočni Slaveni · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Novi!!: Bjelorusija i Istok · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Bjelorusija i Italija · Vidi više »

Ivan Zlatousti

11. stoljeća, Louvre (Pariz) Muzeju grada Zagreba 18.stoljeća. Ivan Zlatousti (grčki Ἰωάννης ὁ Χρυσόστομος) ili Ivan Antiohijski (Antiohija, oko 349. – Komana, 14. rujna 407.), svetac Katoličke i Pravoslavne Crkve, te čašćen u Koptskoj Crkvi.

Novi!!: Bjelorusija i Ivan Zlatousti · Vidi više »

Izvoz

Izvoz (ili export) označava količinu robe, dobara, usluge, tehnologije, licenca i autorskih prava, koje je država u stanju proizvesti i izvoziti u inozemstvo.

Novi!!: Bjelorusija i Izvoz · Vidi više »

Jagoda

Jagoda (Fragaria) je rod biljaka iz porodice ružovki s desetak vrsta, od koje su gotovo sve rasprostranjene u sjevernom umjerenom pojasu, a samo jedna u Čileu.

Novi!!: Bjelorusija i Jagoda · Vidi više »

Jakub Kolas

Jakub Kolas, također i Jakub Kołas, (bjeloruski: Яку́б Ко́лас), (Akinčyci, Stovbci, Minska oblast, 3. studenog 1882. po st. računanju vremena – 13. kolovoza 1956.), pravog imena Kanstancin Mihajlavič Mickevič (bjeloruski izvornik: Міцке́віч Канстанці́н Міха́йлавіч) je bio bjeloruski pisac, "narodni pjesnik Bjeloruske SSR" (1926.) te član (1928.) i dopredsjednik (od 1929.) Bjeloruske akademije znanosti.

Novi!!: Bjelorusija i Jakub Kolas · Vidi više »

Janka Kupala

Janka Kupala Janka Kupala (Viazynka kraj Minska, 7. srpnja 1882. – Moskva, 28. lipnja 1942.) - bjeloruski pjesnik i pisac.

Novi!!: Bjelorusija i Janka Kupala · Vidi više »

Ječam

Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Bjelorusija i Ječam · Vidi više »

Jehuda Pen

Jehuda Pen 1905. Jehuda Pen (jidiš: יודל פּען - Yudl Pen, Zarasai, 1854. – Vitebsk, 1937.) bio je židovsko-bjeloruski umjetnik - slikar, učitelj i izvanredan lik židovske renesanse u ruskoj i bjeloruskoj umjetnosti početkom 20.

Novi!!: Bjelorusija i Jehuda Pen · Vidi više »

Jezera

Jezera su mjesto u Općini Tisno Šibensko-kninskoe županije.

Novi!!: Bjelorusija i Jezera · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Bjelorusija i Jezero · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Bjelorusija i Jezik · Vidi više »

Jidiš

Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.

Novi!!: Bjelorusija i Jidiš · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Bjelorusija i Josif Staljin · Vidi više »

Jug

Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.

Novi!!: Bjelorusija i Jug · Vidi više »

Juha

Juha je obično topla tekuća hrana, koja se može pripremiti od povrća, mesa, kostiju, ribe, rakova, školjaka, masti, začina, soli i drugih sastojaka kuhanih u vodi ili odgovarajućem temeljcu.

Novi!!: Bjelorusija i Juha · Vidi više »

Kamion

Nekoliko kamiona raznih namjena i oblika. Kamion prilikom istovara. Kamion s poluprikolicom za prijevoz automobila. Kamion ili teretno vozilo je motorno vozilo veće od kombija, a služi za prijevoz većih količina tereta u cestovnom prometu.

Novi!!: Bjelorusija i Kamion · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Bjelorusija i Kanada · Vidi više »

Kansas

je savezna država SAD-a. Glavni grad je Topeka, a njegov najveći grad je Wichita.

Novi!!: Bjelorusija i Kansas · Vidi više »

Kaput

Kaput Kaput je odjevni predmet.

Novi!!: Bjelorusija i Kaput · Vidi više »

Katedrala Djevice Marije u Minsku

Katedrala Imena Marijina (bjeloruski: Aрхікатэдральны касцёл Імя Найсвяцейшай Панны Марыі), rimokatolička je barokna katedrala u Minsku.

Novi!!: Bjelorusija i Katedrala Djevice Marije u Minsku · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Bjelorusija i Katolička Crkva · Vidi više »

Katolička Crkva u Bjelorusiji

Katedrala Djevice Marije u Minsku Katolička Crkva u Bjelorusiji je vjerska zajednica u Bjelorusiji u punom zajedništvu s papom, tenutno Franjom.

Novi!!: Bjelorusija i Katolička Crkva u Bjelorusiji · Vidi više »

Kazimir Maljevič

Kazimir Severinovič Maljevič (ukr. Малевич Казимир Северинович, rus. Казимир Северинович Малевич, Kijev, 23. veljače 1879. – Sankt-Peterburg, 15. svibnja 1935.) je bio ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ukrajinskeDo kada će se u Hrvatskoj pisati pogrešno o Kazimiru Maljeviču? - Književna Rijeka - časopis za književnost i književne prosudbe br.3., god.VII., Rijeka, jesen 2002., str.

Novi!!: Bjelorusija i Kazimir Maljevič · Vidi više »

Kemijska industrija

Rijeke - primjer kemijske industrije. Kemijska industrija grana je industrije, koja kemijskim putem prerađuje biljne, životinjske i mineralne sirovine, kao i razne otpatke.

Novi!!: Bjelorusija i Kemijska industrija · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Bjelorusija i Kijev · Vidi više »

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Novi!!: Bjelorusija i Kijevska Rus' · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Bjelorusija i Kina · Vidi više »

Kirk Douglas

Kirk Douglas (9. prosinca 1916. – Beverly Hills, Kalifornija, SAD, 5. veljače 2020.) je bio legendarni američki glumac, scenarist, i producent.

Novi!!: Bjelorusija i Kirk Douglas · Vidi više »

Kiseli kupus

Kiseli kupus Kiseli kupus s mesom u jelu bigos. Kiseli kupus, odnosno kiselo zelje, je prirodno ukiseljeni kupus koji se dobiva fermentacijom uz pomoć više vrsta bakterija, među kojima su Leuconostoc, Lactobacillus, Streptococcus i Pediococcus.

Novi!!: Bjelorusija i Kiseli kupus · Vidi više »

Klasična glazba

Gudački kvartet ''Rusquartet'' Klasična glazba je naziv za vrstu glazbe koja potječe iz razdoblja klasicizma.

Novi!!: Bjelorusija i Klasična glazba · Vidi više »

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Novi!!: Bjelorusija i Klima · Vidi više »

Knjiga

Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.

Novi!!: Bjelorusija i Knjiga · Vidi više »

Košulja

Košulja Košulja je odjevni predmet.

Novi!!: Bjelorusija i Košulja · Vidi više »

Kolektivizacija

Kolektivizacija (latinski preko ruskog), prijenos privatne imovine (nekretnina i sredstava za rad) u kolektive, kolektivna gospodarstva, zadruge.

Novi!!: Bjelorusija i Kolektivizacija · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Bjelorusija i Komunizam · Vidi više »

Konoplja

Konoplja (uzgojena konoplja, lat. Cannabis) je rod biljaka, s jedinom vrstom Cannabis sativa, koja ima 3 podvrste, i pripada porodici konopljovki.

Novi!!: Bjelorusija i Konoplja · Vidi više »

Kontinentska klima

južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.

Novi!!: Bjelorusija i Kontinentska klima · Vidi više »

Kontrast

Kontrast je uspoređivanje po suprotnosti.

Novi!!: Bjelorusija i Kontrast · Vidi više »

Kopnena vojska

Kopnena vojska je grana oružanih snaga kojoj je glavna zadaća djelovanje na kopnu, samostalno ili u suradnji s nekim drugim granama oružanih snaga.

Novi!!: Bjelorusija i Kopnena vojska · Vidi više »

Kopno

Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.

Novi!!: Bjelorusija i Kopno · Vidi više »

Krastavac

Krastavac (ugorak, kukumar, lat. Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae).

Novi!!: Bjelorusija i Krastavac · Vidi više »

Kreda (tvar)

Kreda za pisanje. Umjetnik s kredom (Firenca, Italija). Kreda (mletački tal. creda od lat. creta, po grčkom otoku Kreti) je sedimentna stijena, zemljasti prirodni najčešće sitnozrni kalcit (kalcijev karbonat; CaCO3).

Novi!!: Bjelorusija i Kreda (tvar) · Vidi više »

Križ sv. Efrosinije

Križ sv. Efrosinije Križ sv.

Novi!!: Bjelorusija i Križ sv. Efrosinije · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Bjelorusija i Krim · Vidi više »

Kruh

Kruh je proizvod koji se dobiva miješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.

Novi!!: Bjelorusija i Kruh · Vidi više »

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Novi!!: Bjelorusija i Krumpir · Vidi više »

Krzno

Dabar Krzno je pokrov od dlaka na koži sisavaca.

Novi!!: Bjelorusija i Krzno · Vidi više »

Kuća

Šokačke kuće u Dražu Kuća je građevina namijenjena smještaju ljudi.

Novi!!: Bjelorusija i Kuća · Vidi više »

Kuhinja

Moderna kuhinja Stari kuhinjski štednjak iz 19. stoljeća, zajedno s pripadajućim posuđem Kuhinja je prostor u stanu ili ugostiteljskom obrtu koji se uglavnom rabi za pripremu jela, a dijelom za skladištenje hrane.

Novi!!: Bjelorusija i Kuhinja · Vidi više »

Kune

Kune (Mustelidae) su porodica psolikih zvijeri, dio je natporodice Musteloidea.

Novi!!: Bjelorusija i Kune · Vidi više »

Kupus

Divlji kupus (kupus divlji;, još poznato kao zelje), biljna vrsta porodice kupusnjača ili krstašica koja raste na kamenitim obalama Europe, od Sredozemne obale do Irske i još od prethistorijskog doba su ga prastanovnici europskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani.

Novi!!: Bjelorusija i Kupus · Vidi više »

Kurapaty

Grobovi u Kurapatyju Kurapaty (bjel. Курапаты) je pošumljena oblast u Bjelorusiji nedaleko Minska, u kojoj je ubijen veliki broj ljudi od strane sovjetske tajne policije NKVDa, između 1937.

Novi!!: Bjelorusija i Kurapaty · Vidi više »

Kurlandija

Kurlandija ili Kurzeme (latinski: Curonia ili Couronia, latvijski: Kurzeme, litavski: Kuršas, livonski: Kurāmō, njemački: Kurland, poljski: Kurlandia, ruski: Курляндия) jedna je od povijesnih i kulturnih regija Latvije.

Novi!!: Bjelorusija i Kurlandija · Vidi više »

Kvas (piće)

mini Kvas (staroslavenski: квасъ, kvasъ sa značenjem: kvasac) hladni je napitak s niskim sadržajem alkohola (oko 1 %) dobiven fermentacijom mješavine raži ili mljevenog ječma, raženog brašna i šećera.

Novi!!: Bjelorusija i Kvas (piće) · Vidi više »

Lan

Lan (lat. Linum), biljni rod u porodici lanovki (Linaceae).

Novi!!: Bjelorusija i Lan · Vidi više »

Lapor

Lapor Lopar na Rabu je građen od od eocenskih lapora i pješčenjaka. Lapor (ili tupina, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 24. listopada 2014.) je siva ili žućkasta sitnozrnata sedimentna stijena koja se sastoji od kalcita i gline u različitim omjerima.

Novi!!: Bjelorusija i Lapor · Vidi više »

Larry King

Larry King 2010 Lawrence Harvey "Larry" King (Brooklyn, New York, 19. studenog 1933. – Los Angeles, 23. siječnja 2021.) bio je američki radijski i televizijski voditelj, koji je 1970-ih postao jedan od najslušanijih radio-voditelja u SAD.

Novi!!: Bjelorusija i Larry King · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Bjelorusija i Latvija · Vidi više »

Lauren Bacall

Lauren Bacall, rođena kao Betty Joan Perske (Bronx, New York City, 16. rujna 1924. – New York, 12. kolovoza 2014.) bila je američka filmska i kazališna glumica i manekenka, poznata po svojem izraženom duboku glasu i prodornim pogledima.

Novi!!: Bjelorusija i Lauren Bacall · Vidi više »

Leća (optika)

Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).

Novi!!: Bjelorusija i Leća (optika) · Vidi više »

Leonid Kravčuk

Leonid Makarovyč Kravčuk (ukr. Леоні́д Мака́рович Кравчу́к), (Veliki Žitin, 10. siječnja 1934. – 10. svibnja 2022.) bio je prvi predsjednik neovisne Ukrajine.

Novi!!: Bjelorusija i Leonid Kravčuk · Vidi više »

Lida

Lida (bjeloruski: Лі́да, ruski: Ли́да) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u Grodnenskoj oblasti.

Novi!!: Bjelorusija i Lida · Vidi više »

Likud

Likud (hebr. ליכוד; doslovno "Ujedinjenje", službeno Likud - Nacionalni liberalni pokret) je najveća politička stranka desnoga centra u Izraelu.

Novi!!: Bjelorusija i Likud · Vidi više »

Lipanj

Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Bjelorusija i Lipanj · Vidi više »

Lisa Kudrow

Lisa Valerie Kudrow (30. srpnja 1963.), američka glumica.

Novi!!: Bjelorusija i Lisa Kudrow · Vidi više »

Lisica

Lisica (Vulpini), jedan od tribusa potporodice Caninae.

Novi!!: Bjelorusija i Lisica · Vidi više »

Litavci

''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.

Novi!!: Bjelorusija i Litavci · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Bjelorusija i Litva · Vidi više »

Livonija

Livonija (let. i lit. Livonija, est. Liivimaa) je povijesna država na Baltiku čiji se teritorij danas nalazi na područjima država Estonije i Latvije.

Novi!!: Bjelorusija i Livonija · Vidi više »

Ljapis Trubeckoj

Ljapis Trubeckoj (bjeloruski: Ляпіс Трубяцкой; ruski: Ляпис Трубецкой) - bjeloruska rock grupa.

Novi!!: Bjelorusija i Ljapis Trubeckoj · Vidi više »

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Novi!!: Bjelorusija i Ljeto · Vidi više »

Lobiranje

Lobiranje (eng. lobbying) označava način zastupanja interesu politici, u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti te utjecaj kroz osobne kontakte na javno mnijenje preko medija.

Novi!!: Bjelorusija i Lobiranje · Vidi više »

M

Datoteka:Latin alphabet Mm.png M je 18.

Novi!!: Bjelorusija i M · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Bjelorusija i Mađarska · Vidi više »

Mahiloŭ

Mahiloŭ(bjeloruski: Магілёў, ruski: Могилёв, čit Mogiljov) je grad u istočnoj Bjelorusiji blizu granice s Rusijom upravno središte Mogilevske oblasti.

Novi!!: Bjelorusija i Mahiloŭ · Vidi više »

Maksim Bahdanovič

Maksim Bahdanovič Njemu posvećen muzej u Minsku. Maksim Bahdanovič (bjeloruski: Максім Багдановіч, Minsk, 9. prosinca 1891. – Jalta, 25. svibnja 1917.) - bjeloruski pjesnik, novinar i književni kritičar.

Novi!!: Bjelorusija i Maksim Bahdanovič · Vidi više »

Maksim Mirny

Maksim Mirny (bjeloruski: Максім Мірны, Maksim Mirny) (Minsk, 6. srpnja 1977.) - bjeloruski tenisač Najbolje rezultate postigao je u igri parova, ali je također bio uspješan u pojedinačnoj karijeri, završivši sedam uzastopnih godina među 50 najboljih tenisača.

Novi!!: Bjelorusija i Maksim Mirny · Vidi više »

Mandat (politika)

Mandat (iz lat. ex manu datum „dati iz ruke“) označava u svezi demokratskog političkog poredka funkciju ili ovlasti koju glasovanjem biračko tijelo dodjeljuje članu zakonodavnog tijela.

Novi!!: Bjelorusija i Mandat (politika) · Vidi više »

Marc Chagall

Mojša Zaharavič Šahałaŭ (bje. ćirilicom Мойша (Марк) Захаравіч Шагал, rus. Мойша Захаравіч Шагалаў), znan kao Marc Chagall (rus. Марк Шага́л) (Vitebsk, Bjelorusija 7. srpnja 1887. – Saint-Paul-de-Vence, 29. ožujka 1985.), bjeloruski slikar židovskog podrijetla.

Novi!!: Bjelorusija i Marc Chagall · Vidi više »

Marija Šarapova

Marija Jurjevna Šarapova (rus. Мария Юрьевна Шарапова, Njaganj, 19. travnja 1987.) umirovljena je ruska tenisačica.

Novi!!: Bjelorusija i Marija Šarapova · Vidi više »

Marinko Antolović

Marinko Antolović (Zenica, 27. siječnja 1976.) hrvatski je svećenik, biblijski teolog i diplomat u službi Svete Stolice.

Novi!!: Bjelorusija i Marinko Antolović · Vidi više »

Martin Vidović

Mons.

Novi!!: Bjelorusija i Martin Vidović · Vidi više »

Mazir

Mazir (blr. Mazyr; rus. Mozyr) - grad u Bjelorusiji, središte istoimenog rejona u Gomeljskoj oblasti.

Novi!!: Bjelorusija i Mazir · Vidi više »

Međunarodni monetarni fond

Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.

Novi!!: Bjelorusija i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »

Međunarodni praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Novi!!: Bjelorusija i Međunarodni praznik rada · Vidi više »

Mediji

Sredstva društvenog priopćavanja odnosno mediji, također i priopćajnice je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva.

Novi!!: Bjelorusija i Mediji · Vidi više »

Medvjedi

Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).

Novi!!: Bjelorusija i Medvjedi · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Bjelorusija i Meksiko · Vidi više »

Menahem Begin

Menahem Wolfovich Begin (hebrejski מנחם בגין, Brest-Litovsk, 16. kolovoza 1913. – Tel Aviv, 9. ožujka 1992.) je bio vođa Irguna, političar i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978. godine.

Novi!!: Bjelorusija i Menahem Begin · Vidi više »

Meso

Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.

Novi!!: Bjelorusija i Meso · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Bjelorusija i Metar · Vidi više »

Mihail Gorbačov

Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.

Novi!!: Bjelorusija i Mihail Gorbačov · Vidi više »

Ministar

Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.

Novi!!: Bjelorusija i Ministar · Vidi više »

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova središnje je tijelo državne uprave nadležno za provedbu utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske, neposredno ili putem diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.

Novi!!: Bjelorusija i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »

Minsk

Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).

Novi!!: Bjelorusija i Minsk · Vidi više »

Minska oblast

Minska oblast (bjeloruski: Мі́нская во́бласць, ruski: Минская о́бласть) je jedna od sedam oblasti u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Minska oblast · Vidi više »

Močvara

Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.

Novi!!: Bjelorusija i Močvara · Vidi više »

Mobilni telefon

Razvoj mobilnih telefona Mobilni telefon ili jednostavno mobitel (žargonski: mob) prijenosni je elektronički uređaj za komunikaciju.

Novi!!: Bjelorusija i Mobilni telefon · Vidi više »

Mogilevska oblast

Mogilevska oblast (bjeloruski: Магілёўская во́бласць, ruski: Могилёвская о́бласть) je jedna od šest oblasti u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Mogilevska oblast · Vidi više »

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Novi!!: Bjelorusija i Mongoli · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Bjelorusija i Moskva · Vidi više »

Mossad

Mossad (heb: המוסד למודיעין ולתפקידים מיוחדים, Ha-Mossad le-Modiin ule-Tafkidim Meyuhadim, hrv.: Institut za obavještajne i specijalne zadatke) je obavještajna služba zadužena za obavještajna djelovanja u inozemstvu Države Izrael.

Novi!!: Bjelorusija i Mossad · Vidi više »

Muškarac

Muškarac Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.

Novi!!: Bjelorusija i Muškarac · Vidi više »

Muzej

Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.

Novi!!: Bjelorusija i Muzej · Vidi više »

My Belarusy

My, Belarusy (bjeloruski Мы, Беларусы i My, Biełarusy, hrv.: Mi, Bjelorusi), je neslužbeni naslov bjeloruske državne himne. Službeni je naziv "Državna himna Republike Bjelorusije". Glazbu je napisao Niescier Sakałoŭski, a stihove Mihas Klimkovič. Kao himnu je od 1955. do 1991. koristila Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika. Nakon raspada SSSR-a, kao državna himna Bjelorusije koristila se samo glazbena podloga. Inačicu s novim stihovima (koje je, uz Klimkoviča, napisao i Uladzimir Karyzny) odobrio je 2002. predsjednik Aleksandar Lukašenko.

Novi!!: Bjelorusija i My Belarusy · Vidi više »

Nacionalna manjina

Rumunjskoj. Nacionalna manjina je dio određenog naroda i/ili nacije koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već kao manjina u nekoj drugoj državi, zajedno s drugim narodima.

Novi!!: Bjelorusija i Nacionalna manjina · Vidi više »

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.

Novi!!: Bjelorusija i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Novi!!: Bjelorusija i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Nadbiskup

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.

Novi!!: Bjelorusija i Nadbiskup · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Bjelorusija i Nadmorska visina · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Bjelorusija i Nafta · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Bjelorusija i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Narač (jezero)

Narač, bjeloruski Нарач, ruski На́рочь; poljski Narocz; latvijski Narutis, je jezero na sjeverozapadu Bjelorusije u Minskoj oblasti, smješteno u bazenu rijeke Vilije.

Novi!!: Bjelorusija i Narač (jezero) · Vidi više »

Narodna glazba

Narodna glazba, često i samo folk, podvrsta je tradicijske i važna sastavnica folklorne glazbe koja objedinjuje ukupan glazbeni izričaj pojedinoga naroda.

Novi!!: Bjelorusija i Narodna glazba · Vidi više »

Narodna skupština Republike Bjelorusije

Zgrada Zastupničkoga doma Narodne skupštine Bjelorusije Narodna skupština Republike Bjelorusije je dvodomni parlament, koji upravlja Bjelorusijom.

Novi!!: Bjelorusija i Narodna skupština Republike Bjelorusije · Vidi više »

Nataša Zvereva

Nataša Zvereva (bje. Наталля Маратаўна Зверава, Minsk, 16. travnja 1971.) bjeloruska je tenisačica.

Novi!!: Bjelorusija i Nataša Zvereva · Vidi više »

National Hockey League

National Hockey League (NHL) ili Ligue nationale de hockey (LNH) profesionalno je hokejaško natjecanje koje obuhvaća 24 američkih i 7 kanadskih klubova.

Novi!!: Bjelorusija i National Hockey League · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Bjelorusija i NATO · Vidi više »

Navapolack

Navapolack (bjeloruski: Наваполацк, ruski: Новополоцк) - grad u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Navapolack · Vidi više »

NBC

NBC, odnosno National Broadcasting Company, američka je radijska i televizijska mreža u vlasništvu NBC Universala, podružnice tvrtke Comcast.

Novi!!: Bjelorusija i NBC · Vidi više »

Neobalne države

Kontinentalne zemlje Neobalne države, države koje nemaju obalu na moru ili oceanu.

Novi!!: Bjelorusija i Neobalne države · Vidi više »

Nesviški dvorac

Nesviški dvorac (bjeloruski: Нясвіжскі замак, Niasvižski zamak, ruski: Несвижский замок) plemićke obitelji Radziwilla u bjeloruskom gradu Njasvižu je izvrstan primjer srednjoeuropskog dvorca iz 17.

Novi!!: Bjelorusija i Nesviški dvorac · Vidi više »

Nezavisnost

Indije. Nezavisnost ili neovisnost stanje je nacije ili države, u kojoj njezini stanovnici samostalno donose odluke na području svog teritorija.

Novi!!: Bjelorusija i Nezavisnost · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Bjelorusija i Nijemci · Vidi više »

Nikita Hruščov

Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. – Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a. Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski komunistički vođa, generalni tajnik sovjetske komunističke stranke u razdoblju od 1953. do 1964. godine i premijer SSSR-a u razdoblju od 1958. do 1964.

Novi!!: Bjelorusija i Nikita Hruščov · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Bjelorusija i Njemačka · Vidi više »

Njemačka Demokratska Republika

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

Novi!!: Bjelorusija i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Bjelorusija i Njemački jezik · Vidi više »

Njemen

Njemen (lit. Nemunas, bje. Нёман) je rijeka u Istočnoj Europi, koja izvire u Bjelorusiji, protječe kroz Rusiju, a u Litvi se deltom ulijeva u Kurski zaljev, Baltičko more.

Novi!!: Bjelorusija i Njemen · Vidi više »

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

Novi!!: Bjelorusija i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.

Novi!!: Bjelorusija i Nova godina · Vidi više »

Novinar

Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.

Novi!!: Bjelorusija i Novinar · Vidi više »

Nuncij

Nuncij (lat. nuntius - glasnik, vjesnik), odnosno apostolski nuncij, papinski je poslanik pri nekoj vladi, odnosno stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice pri nekoj državi s kojom Sveta Stolica ima regularne diplomatske odnose.

Novi!!: Bjelorusija i Nuncij · Vidi više »

Običaj

Običaj je naziv za tradicijom utvrđeni oblik ponašanja i djelovanja pojedinca ili kolektiva u određenim prigodama unutar određene zajednice.

Novi!!: Bjelorusija i Običaj · Vidi više »

Obična breza

240px Obična breza (viseća breza), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.

Novi!!: Bjelorusija i Obična breza · Vidi više »

Obični bor

Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Bjelorusija i Obični bor · Vidi više »

Obični jelen

Like Jelen obični (crveni jelen, lat. Cervus elaphus) je vrsta šumske živortinje iz porodice jelena (Cervidae).

Novi!!: Bjelorusija i Obični jelen · Vidi više »

Oblasti Bjelorusije

Najveći stupanj upravne podjele Bjelorusije su oblasti (bje: voblastsi), Bjelorusija se sastoji od šest oblasti i grada Minsk koji ima specijalan status pošto je i središte Minske oblasti.

Novi!!: Bjelorusija i Oblasti Bjelorusije · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Bjelorusija i Oborina · Vidi više »

Obrazovanje

Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.

Novi!!: Bjelorusija i Obrazovanje · Vidi više »

Oceanska klima

Karta svijeta s područjima oceanske klime Oceanska klima je vrsta klima, koju karakterizira povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između godišnjih doba.

Novi!!: Bjelorusija i Oceanska klima · Vidi više »

Okupacija

Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.

Novi!!: Bjelorusija i Okupacija · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Bjelorusija i Olimpijske igre · Vidi više »

Onečišćenje

Automobilska olupina u moru. Odbačeni automobilski akumulator u prirodu. Onečišćenje zraka automobilskim ispušnim plinovima. Labud u gnijezdu od plastičnih boca. Novom Meksiku. naftom. Onečišćenje, onečišćavanje ili kontaminacija je prisutnost neke strane kemijske tvari (onečišćivala) u okolišu, u koncentraciji ili nepostojanom obliku koji u kraćem vremenu ne uzrokuje izravnu štetu za zdravlje ljudi ili drugih živih organizama.

Novi!!: Bjelorusija i Onečišćenje · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: Bjelorusija i Opera · Vidi više »

Operacija Barbarossa

Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.

Novi!!: Bjelorusija i Operacija Barbarossa · Vidi više »

Oporba

Oporba je izraz kojim se u politici označavaju pojedinci, skupine i organizacije koje su iz političkih ili ideoloških razloga suprotstavljene pojedincima, skupinama i organizacijama koje predstavljaju vlast u državi.

Novi!!: Bjelorusija i Oporba · Vidi više »

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Bjelorusija i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »

Osnovna škola

Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.

Novi!!: Bjelorusija i Osnovna škola · Vidi više »

Ossip Zadkine

Ossip Zadkine Skulptura "Uništeni grad" u Rotterdamu. Ossip Zadkine (ruski: Осип Цадкин, Vitebsk, 14. srpnja 1890. – Pariz, 25. studenoga 1967.) - bjeloruski umjetnik židovskoga porijekla, koji je živio u Francuskoj.

Novi!!: Bjelorusija i Ossip Zadkine · Vidi više »

Osveja (jezero)

Osveja (bjeloruski: Асвейскае возера ili Асьвейскае возера; ruski: озеро Освея ili Освейское озеро) je veliko slatkovodno jezero u Vitebskoj oblasti u sjevernoj Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Osveja (jezero) · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Bjelorusija i Pariz · Vidi više »

Park

Park Champ de Mars u Parizu Kraljevski park u Sydneyu Park kraljice Elizabete u Vancouveru Čakovcu Park je dio grada ili naselja u kojem se nalazi održavano zelenilo.

Novi!!: Bjelorusija i Park · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Bjelorusija i Parlament · Vidi više »

Partizan

Partizan može značiti.

Novi!!: Bjelorusija i Partizan · Vidi više »

Partnerstvo za mir

Zemlje koje teže priključenju Partnerstvu za mir Partnerstvo za mir je političko-vojni program NATO saveza usmjeren ka stvaranju povjerenja između zemalja članica NATO-a i drugih zemalja Europe i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, uspostavljanju međusobne vojne suradnje i regionalne stabilnosti.

Novi!!: Bjelorusija i Partnerstvo za mir · Vidi više »

Pšenica

Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.

Novi!!: Bjelorusija i Pšenica · Vidi više »

Peradarstvo

Uzgoj kokoši na otvorenom Peradarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem pernatih životinja s ciljem dobivanja mesa, perja i jaja.

Novi!!: Bjelorusija i Peradarstvo · Vidi više »

Perestrojka

SSSR poštanska marka iz 1988. Perestrojka (ruski: перестройка, ponovna izgradnja) je program reforme sovjetskog gospodarstva i politike kojega je lansirao Mihail Gorbačov 1987. godine.

Novi!!: Bjelorusija i Perestrojka · Vidi više »

Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.

Novi!!: Bjelorusija i Personalna unija · Vidi više »

Pesnjari

Pesnjari (bjeloruski: Песняры) je bjeloruska glazbena skupina, koju je osnovao Vladimir Muljavin u Minsku 1969. Bila je nadaleko poznata u bivšem Sovjetskom Savezu zbog pjesama: "Kasiu Jas Kaniushynu", "Belavežskaja pušća", "Bjelorusija", "Alesia" i dr.

Novi!!: Bjelorusija i Pesnjari · Vidi više »

Piće

Caipirinha s ledom Piće, pilo ili napitak, naziv je za sve tekućine koje ljudi unose oralno radi užitka ili da bi se zadovoljile tjelesne potrebe.

Novi!!: Bjelorusija i Piće · Vidi više »

Pijesak

Pijesak Pijesak Pijesak je prirodni granularni materijal sačinjen od fino razdijeljenih čestica stijena i minerala.

Novi!!: Bjelorusija i Pijesak · Vidi više »

Piletina

Piletina je naziv za meso dobiveno od domaćih kokoši.

Novi!!: Bjelorusija i Piletina · Vidi više »

Pinsk

Pinsk (blr. Пінск, polj. Pińsk) - grad u području Bresta na jugu Bjelorusije.

Novi!!: Bjelorusija i Pinsk · Vidi više »

Pinske močvare

Pinske močvare na slici Ivana Šiškina Pinske močvare ili Pripjatske močvare su niz močvara na jugu Bjelorusije i u sjeverozapadnoj Ukrajini.

Novi!!: Bjelorusija i Pinske močvare · Vidi više »

Pjesma Eurovizije

Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.

Novi!!: Bjelorusija i Pjesma Eurovizije · Vidi više »

Ples

Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.

Novi!!: Bjelorusija i Ples · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Bjelorusija i Plin · Vidi više »

Pluralizam (politika)

Pluralizam opisuje ideju mirnog suživota ljudi različitih interesa, vjeroispovjesti i načina života.

Novi!!: Bjelorusija i Pluralizam (politika) · Vidi više »

Podzemna željeznica

Podzemna željeznica '''New York subway''' Podzemna željeznica, poznata u svijetu i kao U-Bahn (Untergrundbahn) njem., metro franc., ili subway eng. je željeznički sustav zatvorenog tipa koji služi za masovi prijevoz ljudi u urbanim područjima velikih gradova odnosno u njihovoj regiji, a koja može obuhvaćati i manja mjesta i gradove u njihovoj okolici.

Novi!!: Bjelorusija i Podzemna željeznica · Vidi više »

Podzemna željeznica Minsk

Plan podzemne željeznice Minsk. Podzemna željeznica Minsk (na bjeloruskom jeziku „Мінскі метрапалітэн“ ćiriličnim pismom ili „Minski metrapaliten“ latiničnim pismom) sustav je podzemnog javnog prijevoza u glavnom gradu Bjelorusije Minsku.

Novi!!: Bjelorusija i Podzemna željeznica Minsk · Vidi više »

Pokret nesvrstanih

#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.

Novi!!: Bjelorusija i Pokret nesvrstanih · Vidi više »

Polissja

Prostor regije Polissja Poliški krajolik, autor: Ivan Šiškin (1884.) Polissja (ukr. Полісся, lat. Polesia) je povijesna ukrajinska etno-lingvistička regija koja se svojim središtem prostire u močvarno-šumskom predjelu sjeverne Ukrajine i južne Bjelorusije, zatim nešto manje u istočnoj Poljskoj i zapadnoj Rusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Polissja · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Bjelorusija i Politika · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Bjelorusija i Poljaci · Vidi više »

Polje

* ravno zemljište, ravnica U ratarstvu.

Novi!!: Bjelorusija i Polje · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Bjelorusija i Poljoprivreda · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Bjelorusija i Poljska · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Bjelorusija i Poljski jezik · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Novi!!: Bjelorusija i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Polock

sv. Efrosinije Polocke Polock (blr. По́лацк) je grad u Bjelorusije i administrativni centar istoimenog okruga.

Novi!!: Bjelorusija i Polock · Vidi više »

Popis mjesta svjetske baštine u Europi

popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Novi!!: Bjelorusija i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »

Populacija (biologija)

Populacija u biologiji je grupa jedinki iste vrste koja nastanjuje određeni prostor i može se međusobno razmnožavati i imati podmladak.

Novi!!: Bjelorusija i Populacija (biologija) · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Bjelorusija i Portugal · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Bjelorusija i Povijest · Vidi više »

Povijest Litve

lijevo lijevo Antički "Put jantara" Povijest Litve je povijest prostora današnje Republike Litve i naroda Litvanaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Bjelorusija i Povijest Litve · Vidi više »

Povrće

Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.

Novi!!: Bjelorusija i Povrće · Vidi više »

PPP

PPP (engl. Point-to-Point Protocol, hrv. Protokol za komunikaciju od točke do točke) koristi se za izravno povezivanje dvaju čvorova računalne mreže.

Novi!!: Bjelorusija i PPP · Vidi više »

Prašuma

Perućica Prašuma, što doslovno znači 'stara šuma', tip je vegetacije kojim se nazivaju one šume koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode.

Novi!!: Bjelorusija i Prašuma · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Bjelorusija i Prag · Vidi više »

Prava heljda

Prava heljda, svrstava se u žitarice jer ima rižino zrno i način korištenja, a po morfološkim i fiziološkim svojstvima se bitno razlikuje od drugih žitarica.

Novi!!: Bjelorusija i Prava heljda · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Bjelorusija i Pravoslavlje · Vidi više »

Predsjednički sustav

Predsjednički sustav ili sustav predsjedničke vlade je ustavno-politički sustav organizacije vlasti u kojem je načelno oštro izvršena dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku te je svaka samostalna u području koje joj je ustavom dodijeljeno.

Novi!!: Bjelorusija i Predsjednički sustav · Vidi više »

Predsjednik

Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.

Novi!!: Bjelorusija i Predsjednik · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Novi!!: Bjelorusija i Predsjednik vlade · Vidi više »

Pripjat

Pripjat (ukr. Прип'ять) napušteni je grad u sjevernoj Ukrajini, u Kijevskoj oblasti.

Novi!!: Bjelorusija i Pripjat · Vidi više »

Pripjat (rijeka)

Pripjat (ukrajinski: Прип'ять, bjeloruski: Прыпяць, ruski: Припять, poljski: Prypeć, litavski: Pripetė) je rijeka u južnoj Bjelorusiji i sjevernoj Ukrajini, najveći pritoka Dnjepra, dug 775 km.

Novi!!: Bjelorusija i Pripjat (rijeka) · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Novi!!: Bjelorusija i Prirodni plin · Vidi više »

Prizma

Prizma Prizma je poliedar određen s dva sukladna poligona koji leže u paralelnim ravninama i imaju paralelne odgovarajuće stranice.

Novi!!: Bjelorusija i Prizma · Vidi više »

Proizvod

Proizvod je konačni rezultat proizvodne djelatnosti koji, za razliku od usluge, postoji i nakon što je dovršen proces njegove proizvodnje.

Novi!!: Bjelorusija i Proizvod · Vidi više »

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.

Novi!!: Bjelorusija i Promet · Vidi više »

Prosinac

Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Bjelorusija i Prosinac · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Bjelorusija i Protestantizam · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Bjelorusija i Pruska · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Bjelorusija i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Psaltir

Psaltir (knjiga psalama) je dio časoslova koji sadrži psalme i druge pjesme za moljenje i pjevanje na misi.

Novi!!: Bjelorusija i Psaltir · Vidi više »

Ptič

Ptič je rijeka u Bjelorusiji i lijeva pritoka rijeke Pripjat.

Novi!!: Bjelorusija i Ptič · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Bjelorusija i Ptice · Vidi više »

Raž

Raž (lat. Secale), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae).

Novi!!: Bjelorusija i Raž · Vidi više »

Raženi kruh

Bijeli tipa raženog kruha Raženi kruh je vrsta kruha napravljena od brašna raži.

Novi!!: Bjelorusija i Raženi kruh · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Novi!!: Bjelorusija i Radijacija · Vidi više »

Radio

Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.

Novi!!: Bjelorusija i Radio · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Bjelorusija i Radioaktivnost · Vidi više »

Rajčica

Rajčica (česti nazivi paradajz, pomidor; Solanum lycopersicum) jednogodišnja biljka iz por.

Novi!!: Bjelorusija i Rajčica · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Bjelorusija i Rat · Vidi više »

Realizam (književnost)

Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.

Novi!!: Bjelorusija i Realizam (književnost) · Vidi više »

Religija

Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.

Novi!!: Bjelorusija i Religija · Vidi više »

Represija

Represija (lat.: re „natrag, povratak, „iznova; primere „tiskati“, „gurati“) je sinonim za ugnjetavanje, potiskavanje, tlačenje.

Novi!!: Bjelorusija i Represija · Vidi više »

Ribe

Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Bjelorusija i Ribe · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: Bjelorusija i Riga · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Bjelorusija i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Rock

Rock, skraćeno od rock and roll (često zapisano kao rock n' roll ili r'n'r), vrsta je popularne glazbe, najčešće s vokalima, električnim i bas-gitarama, te naglašenim, jakim ritmom; u nekim podžanrovima rocka pojavljuju se i drugi instrumenti, primjerice saksofon.

Novi!!: Bjelorusija i Rock · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Bjelorusija i Romantizam · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Bjelorusija i Rumunjska · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Bjelorusija i Rusi · Vidi više »

Rusifikacija

Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.

Novi!!: Bjelorusija i Rusifikacija · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Bjelorusija i Rusija · Vidi više »

Ruska pravoslavna Crkva

Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.

Novi!!: Bjelorusija i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Ruska revolucija

Ruska revolucija, ponekad nazvana Ruska revolucija 1917, naziv je za period političkih previranja u Rusiji godine 1917. koje su započele zbacivanjem monarhije na čelu s carem Nikolom II., a završile zbacivanjem privremene vlade i uspostavljanjem boljševičkog režima koji će kasnije prerasti u Sovjetski Savez.

Novi!!: Bjelorusija i Ruska revolucija · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Bjelorusija i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Bjelorusija i Rusko Carstvo · Vidi više »

Rutenija

Središnji teritoriji Rutenije (1199. – 1349.). Rutenija je latinski naziv za državu Kijevsku Rus' odnosno srednjovjekovnu Rus'.

Novi!!: Bjelorusija i Rutenija · Vidi više »

Ryhor Reles

Ryhor Reles (bjeloruski: Рыгор Рэлес, ruski:Гирш Релес) (Čašniki, Vitebska oblast, 23. travnja 1913. – 19. rujna 2004.) - bjeloruski-židovski pisac, jedan od zadnjih pisaca u Bjelorusiji koji je pisao na jidišu.

Novi!!: Bjelorusija i Ryhor Reles · Vidi više »

Salata

Pladanj sa salatom Salata je vrsta hrane, koja se obično jede kao prilog uz glavno jelo ili se rjeđe jede samostalno (npr. voćna salata).

Novi!!: Bjelorusija i Salata · Vidi više »

Savez Rusije i Bjelorusije

Savez Rusije i Bjelorusije Savez Rusije i Bjelorusije je naddržavni entitet koji se sastoji od Rusije i Bjelorusije, osnovan 1996.

Novi!!: Bjelorusija i Savez Rusije i Bjelorusije · Vidi više »

Selo

Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.

Novi!!: Bjelorusija i Selo · Vidi više »

Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.

Novi!!: Bjelorusija i Sibir · Vidi više »

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Bjelorusija i Siječanj · Vidi više »

Siromaštvo

Indoneziji. američkog dolara na dan. Siromaštvo je termin koji se najčešće koristi za nedostatak osnovnih uvjeta za život.

Novi!!: Bjelorusija i Siromaštvo · Vidi više »

Sirovine

Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.

Novi!!: Bjelorusija i Sirovine · Vidi više »

Sivi vuk

Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.

Novi!!: Bjelorusija i Sivi vuk · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Bjelorusija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverozapad

Sjeverozapad je jedna od sporednih strana svijeta.

Novi!!: Bjelorusija i Sjeverozapad · Vidi više »

Slama

Balirana slama Šešir od slame Slama u širem smislu predstavlja suhe stabljike svih ratarskih kultura a u strogom smislu samo osušene stabljike žitarica (pšenica, raž, ječam...). Sijeno se za razliku od slame proizvodi uglavnom od trava, ili i npr.

Novi!!: Bjelorusija i Slama · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Bjelorusija i Slaveni · Vidi više »

Slavjanski bazar

Toše Proeski pobijedio je na Slavjanskom bazaru 2000. godine. Kraljevi ulice nastupali su na Slavjanskom bazaru 2009. godine. Slavjanski bazar ili punim imenom Međunarodni festival umjetnosti Slavjanski bazar u Vitebsku (bjeloruski: Міжнародны фестываль мастацтваў Славянскі базар у Віцебску, ruski: Международный фестиваль искусств «Славянский базар в Витебске») je godišnji festival, koji se održava u Vitebsku u Bjelorusiji pod pokroviteljstvom bjeloruske vlade od 1992. Njegov glavni program posvećen je slavenskoj glazbi.

Novi!!: Bjelorusija i Slavjanski bazar · Vidi više »

Sloboda tiska

Indeks slobode medija prema nvo "reporteri bez granica" Sloboda tiska je sloboda medija za objavljivanje i širenje informacija ili mišljenja, bilo putem tiska ili elektronskih medija bez ikakve kontrole vlasti ili cenzure.

Novi!!: Bjelorusija i Sloboda tiska · Vidi više »

Sluck

Sluck (bjeloruski: Слуцк) je grad u Bjelorusiji udaljen oko 100 km južno od glavnog grada Minska.

Novi!!: Bjelorusija i Sluck · Vidi više »

Smreka

Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.

Novi!!: Bjelorusija i Smreka · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Novi!!: Bjelorusija i Snijeg · Vidi više »

Sož

Sož (ukrajinski: Сож, ruski: Сож) je rijeka u zapadnoj Rusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Sož · Vidi više »

Soli

Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.

Novi!!: Bjelorusija i Soli · Vidi više »

Sovjetski rubalj

Sovjetski rubalj iz 1961. Sovjetski rubalj (rus. рубль), ISO 4217: SUR je bio službeno sredstvo plaćanja u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: Bjelorusija i Sovjetski rubalj · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Bjelorusija i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Bjelorusija i Srbija · Vidi više »

Srednja škola

Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.

Novi!!: Bjelorusija i Srednja škola · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Bjelorusija i Srednji vijek · Vidi više »

Srna

Srna (obična srna, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.

Novi!!: Bjelorusija i Srna · Vidi više »

Srpanj

Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Bjelorusija i Srpanj · Vidi više »

Standard

pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Standard (engl.: mjera; pravilo; norma) je mjerilo ili uzorak za usporedbu.

Novi!!: Bjelorusija i Standard · Vidi više »

Stanislav Šuškevič

Stanislav Šuškevič Stanislav Stanislavovič Šuškevič (ruski: Станислав Станиславович Шушкевич) (Minsk, 15. prosinca 1934.) – bjeloruski političar i znanstvenik Bio je prvi poglavar samostalne Bjelorusije, tj.

Novi!!: Bjelorusija i Stanislav Šuškevič · Vidi više »

Stanovništvo

Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.

Novi!!: Bjelorusija i Stanovništvo · Vidi više »

Stil

Stil (lat. stilus od gr. stylos — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih; tj.

Novi!!: Bjelorusija i Stil · Vidi više »

Sud

Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.

Novi!!: Bjelorusija i Sud · Vidi više »

Suknja

Duga suknja Suknja je odjevni predmet, tj.

Novi!!: Bjelorusija i Suknja · Vidi više »

Suprematizam

Maljevič: ''Crni kvadrat'' (1913) Suprematizam je umjetnički avangardistički pokret nastao 1913. u Rusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Suprematizam · Vidi više »

Sveti Ćiril Turavski

'''Sv. Ćiril Turavski''' Sveti Ćiril Turavski (1130. – 1182.) (bjeloruski: Кіры́ла Ту́раўскі, Kiryla Turaŭski) je bio pravoslavni biskup i svetac u pravoslavnoj crkvi.

Novi!!: Bjelorusija i Sveti Ćiril Turavski · Vidi više »

Svetlana Boginskaja

Svetlana Boginskaja (bjeloruski: Святлана Леанідаўна Багінская, Minsk 9. veljače 1973.) sovjetska i bjeloruska gimnastičarka.

Novi!!: Bjelorusija i Svetlana Boginskaja · Vidi više »

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Novi!!: Bjelorusija i Sveučilište · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: Bjelorusija i Svijet · Vidi više »

Svila

12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.

Novi!!: Bjelorusija i Svila · Vidi više »

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo je grana stočarstva koja obuhvaća uzgoj i gospodarsko iskorištavanje svinja radi mesa, masti, kože, dlake i dr.

Novi!!: Bjelorusija i Svinjogojstvo · Vidi više »

Svislač (rijeka)

Svislač je rijeka u središnjoj Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Svislač (rijeka) · Vidi više »

Tatari

Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).

Novi!!: Bjelorusija i Tatari · Vidi više »

Tekstilna industrija

Proizvodna hala u tekstilnoj tvornici Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom prediva, pletiva, tkanina i gotovih proizvoda od tekstila, od prirodnih materijala poput vune, pamuka i svile, ili umjetnih materijala.

Novi!!: Bjelorusija i Tekstilna industrija · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Bjelorusija i Televizija · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Bjelorusija i Temperatura · Vidi više »

Tiranin

Tiranin označava vladara koji vlada samovoljno ili nasilnički.

Novi!!: Bjelorusija i Tiranin · Vidi više »

Tolerancija

Tolerancija ili snošljivost (lat. tolerare, što znači podnositi) označava uvažavanje tuđih ideja, stavova i načina života.

Novi!!: Bjelorusija i Tolerancija · Vidi više »

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Novi!!: Bjelorusija i Tona · Vidi više »

Tradicija

Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.

Novi!!: Bjelorusija i Tradicija · Vidi više »

Traktor

Moderni traktor Traktor je motorno vozilo konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi izmjenjiva oruđa, odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnih vozila.

Novi!!: Bjelorusija i Traktor · Vidi više »

Tranzicija

Tranzicija (latinski: transire prijeći, prelaziti) je višeznaċni pojam.

Novi!!: Bjelorusija i Tranzicija · Vidi više »

Tržište

Wet market u Singaporu Tržište prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja.

Novi!!: Bjelorusija i Tržište · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Bjelorusija i Treći Reich · Vidi više »

Treset

Treset na otoku Lewisu, Škotska Treset je tamnosmeđi do crni organski talog koji nastaje razgradnjom te raspadom mahovina, trave i stabala u vlažnim i močvarnim područjima, akumulacija je djelomično sagnjile vegetacije.

Novi!!: Bjelorusija i Treset · Vidi više »

Trgovanje ljudima

Trgovanje ljudima obuhvaća vrbovanje, prijevoz, pružanje utočišta i prihvat osoba pomoću prijetnje, uporabe sile ili drugih oblika prinude, otmice, prijevare, zlouporabe ovlasti ili položaja bespomoćnosti, davanja, primanja ili plaćanja sredstava da bi se postigla privola osobe koja ima nadzor nad drugom osobom, a u svrhu izrabljivanja.

Novi!!: Bjelorusija i Trgovanje ljudima · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Bjelorusija i Trgovina · Vidi više »

Tvornica traktora Minsk

Tvornica traktora Minsk (bjeloruski: Мінскі трактарны завод (MTZ)) je glavno industrijsko poduzeće u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije.

Novi!!: Bjelorusija i Tvornica traktora Minsk · Vidi više »

Tvrđava u Brestu

Tvrđava u Brestu Plan tvrđave, kako je izgledala 1941. Tvrđava u Brestu nalazi se u predgrađu grada Bresta, na ušću rijeke Muhavec u Zapadni Bug u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Tvrđava u Brestu · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Bjelorusija i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Bjelorusija i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Bjelorusija i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Bjelorusija i Ukrajinci · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Bjelorusija i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Uladzimir Samsonaǔ

Uladzimir Samsonaǔ 2013. Uladzimir Samsonaǔ odnosno prema ruskom Vladimir Samsonov (bje. Уладзімір Віктаравіч Самсонаў, rus. Владимир Викторович Самсонов) (Minsk, 17. travnja 1976.), je bivši sovjetski i sadašnji bjeloruski stolnotenisač s izvrsnim forhend servisima.

Novi!!: Bjelorusija i Uladzimir Samsonaǔ · Vidi više »

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.

Novi!!: Bjelorusija i Umjetni satelit · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Bjelorusija i Umjetnost · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Bjelorusija i UNESCO · Vidi više »

Urbanizam

Boulevard Haussmann u Parizu Urbanizam je znanstvena disciplina i djelatnost koja se bavi proučavanjem, uređivanjem gradova i planiranjem njihova razvoja (urbanističko planiranje).

Novi!!: Bjelorusija i Urbanizam · Vidi više »

US Open

Američka tenisačica Raveena Kingsley na US Openu 2015. US Open, punim nazivom The United States Open Tennis Championships (Otvoreno prvenstvo SAD-a), je dvotjedni godišnji teniski turnir na tvrdoj podlozi koji se održava potkraj kolovoza i početkom rujna, moderna inačica najstarijega teniskoga prvenstva na svijetu, Državnoga prvenstva Sjedinjenih Država, za čiju se titulu tenisači natječu još od 1881. godine.

Novi!!: Bjelorusija i US Open · Vidi više »

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Novi!!: Bjelorusija i Uskrs · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Bjelorusija i Ustav · Vidi više »

Valuta

Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).

Novi!!: Bjelorusija i Valuta · Vidi više »

Vanjska politika

Vanjska politika je politika koju jedna država vodi prema drugim državama, u cilju zaštite svojih interesa.

Novi!!: Bjelorusija i Vanjska politika · Vidi više »

Vanjski dug

Države svijeta prema ukupnom iznosu vanjskog duga 2005. Države svijeta prema iznosu vanjskog duga kao postotku BDP-a, 2011. Vanjski dug ili inozemni dug zbroj je svih dugova neke države i pravnih osoba te države prema inozemnim vjerovnicima.

Novi!!: Bjelorusija i Vanjski dug · Vidi više »

Varjazi

Ključni trgovački putevi Vikinga Putevi Varjaga i formiranje države u 9. stoljeću Pojam Varjazi (non. Væringjar, grk. Βάραγγοι / Varangoi, ukr./rus. варяги / varyagi / varyahy) podrazumijeva se kao naziv za srednjovjekovne germanske osvajače Vikinge na prostorima istočne Europe odnosno Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Bizanta.

Novi!!: Bjelorusija i Varjazi · Vidi više »

Veleposlanstvo

Ottawi, Kanada Veleposlanstvo ili ambasada (franc. ambassade, engl. embassy, španj. embajada, port. embaixada, njem. Botschaft), diplomatsko predstavništvo najvišeg ranga zemlje šiljateljice u zemlji primateljici.

Novi!!: Bjelorusija i Veleposlanstvo · Vidi više »

Velika Kneževina Litva

Velika Kneževina Litva ili Velika Kneževina Litve, Rusi i Samogitije (starobjelorus. Великое князство Литовъское, polj. Wielkie Księstwo Litewskie, lat. Magnus Ducatus Lituaniae), službeni je naziv srednjovjekovne višenarodne države koja je u doba svoje najveće teritorijalne rasprostranjenosti obuhvaćala ozemlje današnjih država Litve i Bjelorusije te dijelove Ukrajine, Ruske Federacije (odnosno nekadašnje Kijevske Rusi) i Poljske.

Novi!!: Bjelorusija i Velika Kneževina Litva · Vidi više »

Velika Kneževina Ruska

Mapa države Unija tri naroda (1658. – 1659.) Velika Kneževina Ruska (ukr. Велике князівство Руське, eng. Grand Duchy of Ruthenia) je naziv kratkotrajne ukrajinske države formirane u sklopu federativne zajednice s Poljskom i Litvom 16.

Novi!!: Bjelorusija i Velika Kneževina Ruska · Vidi više »

Veslanje

minijatura Dvojac bez kormilara. Veslač bliže krmi, na slici bliže, naziva se štroker i on daje tempo i količinu snage u zaveslaj. Veslanje je pojedinačni i grupni sport na vodi, u kojem osoba ili osobe koje se nalaze u čamcu pokreću čamac u kojem sjede snagom svojih mišića preko poluga koja se zovu veslima.

Novi!!: Bjelorusija i Veslanje · Vidi više »

Vicebsk

Vitebsk (bjeloruski: Ві́цебск) je grad u Bjelorusiji blizu granica s Rusijom i Latvijom.

Novi!!: Bjelorusija i Vicebsk · Vidi više »

Vidre

Vidre, slatkovodni ili morski sisavci; članovi porodice Mustelidae, u koju spadaju lasice, tvorovi, jazavci i drugo.

Novi!!: Bjelorusija i Vidre · Vidi više »

Vijeće Europe

Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Novi!!: Bjelorusija i Vijeće Europe · Vidi više »

Vijest

Vijest je obavijest kojom se javnost obavješćuje o nekom događaju, osobi ili pojavi.

Novi!!: Bjelorusija i Vijest · Vidi više »

Viktor Juščenko

Viktor Andrijovič Juščenko (ukr: Віктор Андрійович Ющенко); je treći ukrajinski predsjednik, trenutačno oporbeni političar u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi.

Novi!!: Bjelorusija i Viktor Juščenko · Vidi više »

Viktorija Azarenka

Viktorija "Vika" Azarenka (bje. Вікторыя Азаранка, Minsk, 31. srpnja 1989.) bjeloruska je tenisačica.

Novi!!: Bjelorusija i Viktorija Azarenka · Vidi više »

Vilnius

Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.

Novi!!: Bjelorusija i Vilnius · Vidi više »

Vitalj Ščerba

Vitalj Venjadziktavič Ščėrba (bje. Віталь Венядзіктавіч Шчэрба, u medijima često iskrivljeni ruski oblik Vitalij Šerbo, rus. Вита́лий Венеди́ктович Ще́рбо) (Minsk, 13. siječnja 1972.) - bjeloruski gimnastičar, višestruki osvajač olimpijskih medalja, najbolji olimpijac na OI 1992. u Barceloni.

Novi!!: Bjelorusija i Vitalj Ščerba · Vidi više »

Vitebska oblast

Vitebska oblast (bjeloruski: Ві́цебская во́бласць, ruski: Ви́тебская о́бласть) je jedna od šest oblasti u Bjelorusiji.

Novi!!: Bjelorusija i Vitebska oblast · Vidi više »

Vizni sustav

Vizni sustav je sustav izdavanja uvjetnih dozvola prelaska državne granice strancima za potrebe njihovog boravka na teritoriju određene države.

Novi!!: Bjelorusija i Vizni sustav · Vidi više »

Vjera

Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.

Novi!!: Bjelorusija i Vjera · Vidi više »

Vlada

Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.

Novi!!: Bjelorusija i Vlada · Vidi više »

Voće

Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.

Novi!!: Bjelorusija i Voće · Vidi više »

Vodotok

Rijeka Amazona u Brazilu. Vodotok je naziv za korito, kojim teku vode tekućice, preko čvrste podloge.

Novi!!: Bjelorusija i Vodotok · Vidi više »

Vojni rok

Bez podataka Vojni rok je razdoblje tijekom kojega su unovačeni pripadnici oružanih snaga, odnosno vojni obveznici, zakonski dužni služiti u oružanim snagama radi vojne obuke, kao i redovne popune stajaće vojske.

Novi!!: Bjelorusija i Vojni rok · Vidi više »

Vojnik

Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.

Novi!!: Bjelorusija i Vojnik · Vidi više »

Volga Korbut

Volga Valjancinaǔna Korbut odnosno prema ruskom Olga Valentintinovna Korbut (bjeloruski: Вольга Валянцінаўна Корбут; ruski: Ольга Валентиновна Корбут) (16. svibnja 1955.) je umirovljena gimnastičarka bjeloruskog podrijetla koja je svoje medalje osvajala pod zastavom SSSR-a. Korbut je bila prava zvijezda na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. godine kada je osvojila tri zlatne medalje.

Novi!!: Bjelorusija i Volga Korbut · Vidi više »

Votka

Muzej votke, Mandrogi, Rusija. Naddnjiprovlja, Perejaslav-Hmeljnickij, Ukrajina. Votka je žestoko alkoholno piće, najčešće bezbojno, nastalo destilacijom žitarica.

Novi!!: Bjelorusija i Votka · Vidi više »

Vršna domena

Svako računalo na Internetu ima svoju brojčanu adresu, koja se ovisno od standarda (IPv4 ili IPv6) sastoji od 4 ili 6 brojeva odvojenih točkama, no takav način označavanja nije primjeren ljudima, pa računala imaju i slovne adrese, u obliku: ime_servera.domena.nastavak Internetski nastavak može biti vršna domena neke zemlje, ili specifični nastavak koji nije vezan uz geografsku lokaciju.

Novi!!: Bjelorusija i Vršna domena · Vidi više »

Vrhovni sud

Vrhovnog suda Republike Hrvatske u Zagrebu Vrhovni sud najčešći je izraz za najviši sud ili organ koji se nalazi na vrhu hijerarhije pravosuđa u državi.

Novi!!: Bjelorusija i Vrhovni sud · Vidi više »

Vuna

14. stoljeću Nazivom vuna se opisuju mekane dlake krzna pojedinih sisavaca (za razliku od pokrovnih dlaka), posebno ovaca (ovčja vuna).

Novi!!: Bjelorusija i Vuna · Vidi više »

Washington

Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Bjelorusija i Washington · Vidi više »

Wayne Gretzky

Wayne Gretzky Wayne Douglas Gretzky (Brantford, Ontario, 26. siječnja 1961.) je bivši kanadski hokejaš.

Novi!!: Bjelorusija i Wayne Gretzky · Vidi više »

Woodstock

Woodstock Woodstock je naziv za koncert koji se dogodio 1969. godine i trajao 3 dana, a okupio je mnogobrojne hippyje.

Novi!!: Bjelorusija i Woodstock · Vidi više »

XIX. Zimske olimpijske igre – Salt Lake City 2002.

XIX.

Novi!!: Bjelorusija i XIX. Zimske olimpijske igre – Salt Lake City 2002. · Vidi više »

XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.

XV.

Novi!!: Bjelorusija i XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952. · Vidi više »

XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.

XVI.

Novi!!: Bjelorusija i XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956. · Vidi više »

XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994.

XVII.

Novi!!: Bjelorusija i XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994. · Vidi više »

XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.

XXV.

Novi!!: Bjelorusija i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Vidi više »

Yehudi Menuhin

Yehudi Menuhin 1931. Yehudi Menuhin (22. travnja 1916. – Berlin, 12. ožujka 1999.), bio je američko-švicarsko-britanski violinist, bjeloruskog podrijetla, hvaljen diljem svijeta.

Novi!!: Bjelorusija i Yehudi Menuhin · Vidi više »

Zajednica neovisnih država

Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.

Novi!!: Bjelorusija i Zajednica neovisnih država · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Bjelorusija i Zapad · Vidi više »

Zapadna Bjelorusija

Bjeloruska karikatura, iz 1921. godine, koja prikazuje "cijepanje" Bjelorusije Zapadna Bjelorusija je naziv koji se odnosi na područje suvremene Bjelorusije koje je pripadalo Drugoj Poljskoj Republici na temelju ugovora iz Rige koji je održan između poljsko-sovjetskog rata i Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Bjelorusija i Zapadna Bjelorusija · Vidi više »

Zapadna Dvina

Zapadna Dvina (bje. Заходняя Дзвіна/Zahodnjaja Dzvina, lat. Daugava, latg. Daugova, liv. Vēna, rus. Западная Двина, nje. Düna, polj. Dźwina) je rijeka u Europi koja prolazi kroz Bjelorusiju, Latviju i Rusiju.

Novi!!: Bjelorusija i Zapadna Dvina · Vidi više »

Zaporoški kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg samurajski status zaporoške čajke Vasiljom Jemecom banduru Zaporoški kozaci ili Zaporošci su pripadnici ranih vojničkih skupina ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjevernijih ukrajinskih krajeva sele i pojavljuju na južnim ukrajinskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu, kasnije Zaporošku republiku.

Novi!!: Bjelorusija i Zaporoški kozaci · Vidi više »

Zastava

Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.

Novi!!: Bjelorusija i Zastava · Vidi više »

Zastava Bjelorusije

20px Zastava Bjelorusije. Omjer 1:2 Zastava Bjelorusije formalno se promijenila 7. lipnja 1995. godine, nakon što su Bjelorusi glasali na referendumu mjesec dana ranije.

Novi!!: Bjelorusija i Zastava Bjelorusije · Vidi više »

Zečevi

Zečevi (lat. Leporidae), porodica sisavaca iz reda dvojezubaca.

Novi!!: Bjelorusija i Zečevi · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Bjelorusija i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zemljopisna dužina

Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.

Novi!!: Bjelorusija i Zemljopisna dužina · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Bjelorusija i Zima · Vidi više »

Zob

Zob (lat. Avena), biljni rod iz porodice pravih trava (Poaceae).

Novi!!: Bjelorusija i Zob · Vidi više »

.by

.by je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Bjelorusiju.

Novi!!: Bjelorusija i .by · Vidi više »

1. siječnja

Novi!!: Bjelorusija i 1. siječnja · Vidi više »

1. svibnja

Novi!!: Bjelorusija i 1. svibnja · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 11. stoljeće · Vidi više »

1161.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1161. · Vidi više »

1386.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1386. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 15. stoljeće · Vidi više »

1505.

1505. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Bjelorusija i 1505. · Vidi više »

1514.

1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Bjelorusija i 1514. · Vidi više »

1517.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1517. · Vidi više »

1569.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1569. · Vidi više »

1619.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1619. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1791. · Vidi više »

1795.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1795. · Vidi više »

1812.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1812. · Vidi više »

1838.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1838. · Vidi više »

1842.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1842. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1919. · Vidi više »

1920-ih

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1920-ih · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1922. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1941. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1945. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1953. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1960. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Bjelorusija i 1965. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1971. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Bjelorusija i 1974. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1986. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1988. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Bjelorusija i 1992. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 1996. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Bjelorusija i 1997. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Bjelorusija i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Bjelorusija i 1999. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 20. stoljeće · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Bjelorusija i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Bjelorusija i 2001. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Bjelorusija i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Bjelorusija i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Bjelorusija i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Bjelorusija i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Bjelorusija i 2008. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Bjelorusija i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Bjelorusija i 2012. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Bjelorusija i 2017. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Bjelorusija i 2019. · Vidi više »

25. kolovoza

25.

Novi!!: Bjelorusija i 25. kolovoza · Vidi više »

25. ožujka

25.

Novi!!: Bjelorusija i 25. ožujka · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Bjelorusija i 25. prosinca · Vidi više »

26. travnja

26.

Novi!!: Bjelorusija i 26. travnja · Vidi više »

27. srpnja

27.

Novi!!: Bjelorusija i 27. srpnja · Vidi više »

3. srpnja

Novi!!: Bjelorusija i 3. srpnja · Vidi više »

6. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 6. stoljeće · Vidi više »

7. siječnja

Novi!!: Bjelorusija i 7. siječnja · Vidi više »

7. studenoga

Novi!!: Bjelorusija i 7. studenoga · Vidi više »

8. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 8. stoljeće · Vidi više »

862.

Bez opisa.

Novi!!: Bjelorusija i 862. · Vidi više »

9. srpnja

Novi!!: Bjelorusija i 9. srpnja · Vidi više »

9. svibnja

Novi!!: Bjelorusija i 9. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Belarus, Bjelarus, Republika Bjelorusija.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana