Sličnosti između Bjelovarsko-križevačka županija i Županija
Bjelovarsko-križevačka županija i Županija imaju 25 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Đurđevac, Čazma, Bjelovar, Garešnica, Grubišno Polje, Hrvatska, Koprivnica, Kotar, Kraljevina Jugoslavija, Križevačka županija, Križevci, Kutina, Latinski jezik, Mađarska, Mađarski jezik, Osječka oblast, Požeška županija, Varaždin, Varaždinska županija (1850. – 1924.), Virovitička županija, Vojna krajina, Zagrebačka županija (1201. – 1924.), Zagrebačka oblast, Zemlje Krune sv. Stjepana, 1886..
Đurđevac
Središte Đurđevca Središte Đurđevca Središte Đurđevca Đurđevac (kajk.: Đurđevec, mađ.: Szentgyörgyvár) je grad u Hrvatskoj.
Bjelovarsko-križevačka županija i Đurđevac · Đurđevac i Županija ·
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Bjelovarsko-križevačka županija i Čazma · Čazma i Županija ·
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Bjelovar i Bjelovarsko-križevačka županija · Bjelovar i Županija ·
Garešnica
Garešnica (mađarski: Gerzence) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Bjelovarsko-križevačka županija i Garešnica · Garešnica i Županija ·
Grubišno Polje
Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Bjelovarsko-križevačka županija i Grubišno Polje · Grubišno Polje i Županija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bjelovarsko-križevačka županija i Hrvatska · Hrvatska i Županija ·
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Bjelovarsko-križevačka županija i Koprivnica · Koprivnica i Županija ·
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Bjelovarsko-križevačka županija i Kotar · Kotar i Županija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Bjelovarsko-križevačka županija i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Županija ·
Križevačka županija
Križevačka županija (povijesni naziv: Comitatus Crisiensis) osnovana je 1102.
Bjelovarsko-križevačka županija i Križevačka županija · Križevačka županija i Županija ·
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Bjelovarsko-križevačka županija i Križevci · Križevci i Županija ·
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Bjelovarsko-križevačka županija i Kutina · Kutina i Županija ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Bjelovarsko-križevačka županija i Latinski jezik · Latinski jezik i Županija ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Bjelovarsko-križevačka županija i Mađarska · Mađarska i Županija ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Bjelovarsko-križevačka županija i Mađarski jezik · Mađarski jezik i Županija ·
Osječka oblast
Osječka oblast obojena ljubičastom. Osječka oblast je bila oblast u Kraljevini SHS.
Bjelovarsko-križevačka županija i Osječka oblast · Osječka oblast i Županija ·
Požeška županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Požeškoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Bjelovarsko-križevačka županija i Požeška županija · Požeška županija i Županija ·
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Bjelovarsko-križevačka županija i Varaždin · Varaždin i Županija ·
Varaždinska županija (1850. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Varaždinskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Bjelovarsko-križevačka županija i Varaždinska županija (1850. – 1924.) · Varaždinska županija (1850. – 1924.) i Županija ·
Virovitička županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Virovitičkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Bjelovarsko-križevačka županija i Virovitička županija · Virovitička županija i Županija ·
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Bjelovarsko-križevačka županija i Vojna krajina · Vojna krajina i Županija ·
Zagrebačka županija (1201. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Zagrebačkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Hrvatske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Bjelovarsko-križevačka županija i Zagrebačka županija (1201. – 1924.) · Zagrebačka županija (1201. – 1924.) i Županija ·
Zagrebačka oblast
Zagrebačka oblast obojena crvenom. Zagrebačka oblast je bila oblast u Kraljevini SHS.
Bjelovarsko-križevačka županija i Zagrebačka oblast · Zagrebačka oblast i Županija ·
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Bjelovarsko-križevačka županija i Zemlje Krune sv. Stjepana · Zemlje Krune sv. Stjepana i Županija ·
1886.
Bez opisa.
1886. i Bjelovarsko-križevačka županija · 1886. i Županija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bjelovarsko-križevačka županija i Županija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bjelovarsko-križevačka županija i Županija
Usporedba između Bjelovarsko-križevačka županija i Županija
Bjelovarsko-križevačka županija ima 51 odnose, a Županija ima 181. Kao što im je zajedničko 25, Jaccard indeks 10.78% = 25 / (51 + 181).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bjelovarsko-križevačka županija i Županija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: