Brže od pregledniku!
36 odnosi: Anđeo, Arkanđeo, Bazilika Navještenja, Biblija, Božić, Bog, Crkva Gospe Trsatske, Dan svetosti života, Duh Sveti, Gabriel, Hrvatska, Isus, Italija, Korizma, Kršćanstvo, Latinski jezik, Loreto, Marija (majka Isusova), Molitva, Nazaret, Oplodnja, Papa, Staroslavenski jezik, Sveti Josip, Sveti Luka, Trsat, Urban V., Utjelovljenje, 10. prosinca, 10. svibnja, 1291., 1294., 13. stoljeće, 1367., 1575., 25. ožujka.
Anđeo
gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.
Novi!!: Blagovijest i Anđeo · Vidi više »
Arkanđeo
Sveti Mihovil, Rafael i Gabrijel, Francesco Botticini, 1470. Arkanđeo (starogrčkog ἄρχω archo – vladati, upravljati i άγγελος ángelos – glasnik) u judeo-kršćanskoj tradiciji, označava anđela višeg reda koji za Boga obavlja posebne zadatke.
Novi!!: Blagovijest i Arkanđeo · Vidi više »
Bazilika Navještenja
Bazilika Navještenja u Nazaretu Unutrašnjost oko 1925. godine. Bazilika Navještenja je rimokatolička bazilika u Nazaretu u Izraelu iz 1969. godine.
Novi!!: Blagovijest i Bazilika Navještenja · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Blagovijest i Biblija · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Blagovijest i Božić · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Blagovijest i Bog · Vidi više »
Crkva Gospe Trsatske
Crkva Gospe Trsatske jedno je od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta.
Novi!!: Blagovijest i Crkva Gospe Trsatske · Vidi više »
Dan svetosti života
Papa Ivan Pavao II. u poljskome parlamentu Sejmu. Dan svetosti života slavi se u Poljskoj 25. ožujka (također i u nekim drugim zemljama svijeta), kao podsjetnik na vrijednosti ljudskoga života.
Novi!!: Blagovijest i Dan svetosti života · Vidi više »
Duh Sveti
Bazilici sv. Petra u Vatikanu, Bernini. Duh Sveti je treća božanska osoba u kršćanstvu, a koja zajedno s Ocem i Sinom čini Presveto Trojstvo.
Novi!!: Blagovijest i Duh Sveti · Vidi više »
Gabriel
Arkanđeo Gabrijel pred Djevicom Marijom Gabrijel ili Gabriel (heb. Gavriʼel; lat. Gabriel; grč. Γαβριήλ; arap. جبريل Jibrīl, Džibril, a znači "moja je moć Bog", "moj je ratnik Bog"), u judeo-kršćanskoj i islamskoj tradiciji, ime je jednoga od arkanđela.
Novi!!: Blagovijest i Gabriel · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Blagovijest i Hrvatska · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Blagovijest i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Blagovijest i Italija · Vidi više »
Korizma
nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.
Novi!!: Blagovijest i Korizma · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Blagovijest i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Blagovijest i Latinski jezik · Vidi više »
Loreto
Loreto se nalazi u središnjoj Italiji, točnije u provinciji Ancone, regija Marke.
Novi!!: Blagovijest i Loreto · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Blagovijest i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Molitva
Isus moli na Maslinskoj gori, 1664. Molitva je religiozni čin izgovaranja određenog teksta, u kojem se vjernici obraćaju Bogu.
Novi!!: Blagovijest i Molitva · Vidi više »
Nazaret
Nazaret (arapski الناصرة an-Nāṣira; hebrejski נָצְרַת, Standardni hebrejski Náẓərat) grad je na sjeveru Izraela.
Novi!!: Blagovijest i Nazaret · Vidi više »
Oplodnja
Trenutak prije oplodnje Oplodnja je stapanje muških i ženskih spolnih stanica (spermija i jajnih stanica).
Novi!!: Blagovijest i Oplodnja · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Blagovijest i Papa · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Blagovijest i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Sveti Josip
Sveti Josip, tesar iz Galileje, zaručnik Marijin i Isusov poočim i hranitelj, glava Svete obitelji.
Novi!!: Blagovijest i Sveti Josip · Vidi više »
Sveti Luka
Sveti Luka (Antiohija, ? - Beocija, oko 84.), evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te po predaji autor prve ikone.
Novi!!: Blagovijest i Sveti Luka · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Blagovijest i Trsat · Vidi više »
Urban V.
Urban V., rođen kao Guillaume de Grimoard (Grisac, Francuska, oko 1310. – Avignon, 19. prosinca 1370.), šesti avinjonski papa.
Novi!!: Blagovijest i Urban V. · Vidi više »
Utjelovljenje
Utjelovljenje (lat. incarnatio, grč. ϭάρκοϭις) kao izraz prvi put upotrebljava sv.
Novi!!: Blagovijest i Utjelovljenje · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Blagovijest i 10. prosinca · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Blagovijest i 10. svibnja · Vidi više »
1291.
Bez opisa.
Novi!!: Blagovijest i 1291. · Vidi više »
1294.
Bez opisa.
Novi!!: Blagovijest i 1294. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Blagovijest i 13. stoljeće · Vidi više »
1367.
Bez opisa.
Novi!!: Blagovijest i 1367. · Vidi više »
1575.
Bez opisa.
Novi!!: Blagovijest i 1575. · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Blagovijest i 25. ožujka · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Gospa od Blagovijesti, Navještenje, Navještenje Gospodinovo.
