Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Bliskoistočni sukob i Zapadna obala

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Bliskoistočni sukob i Zapadna obala

Bliskoistočni sukob vs. Zapadna obala

Bliskoistočni sukob, neprestani politički i vojni sukob na području Bliskog (Srednjeg) Istoka od stvaranja države Izrael (1948.). Iako je prošlo preko 70 godina od osnutka hebrejske države, sukob traje još i danas zbog težnje Arapa da stvore palestinsku državu na području Gaze i Zapadne obale. Zapadna Obala Zapadna obala (arapski: الضفة الغربية ad-Diffa al-Gharbiyya, hebrejski: יו״ש ili הגדה המערבית, engleski: West Bank) je naziv za teritorij s desne strane rijeke Jordan, na Arapskom poluotoku, koji je danas pod vojnim nadzorom Izraela i uz Pojas Gaze dio je Palestine (u političko-administrativnim poslovima).

Sličnosti između Bliskoistočni sukob i Zapadna obala

Bliskoistočni sukob i Zapadna obala imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Arapsko-izraelski rat 1948., Šestodnevni rat, Židovi, Intifada, Izrael, Jordan, Jordan (rijeka), Nablus, Osmansko Carstvo, Palestina, Pojas Gaze, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1948., 1967., 1993..

Arapsko-izraelski rat 1948.

Arapsko-izraelski rat 1948., znan i kao Izraelski rat za neovisnost (hebrejski מלחמת העצמאות or מלחמת הקוממיות‎, Milhemet HaAtzma'ut; arapski حرب 1948, rat iz 1948.) je bio prvi u nizu ratova između Izraela i arapskih država u sklopu Bliskoistočnog sukoba.

Arapsko-izraelski rat 1948. i Bliskoistočni sukob · Arapsko-izraelski rat 1948. i Zapadna obala · Vidi više »

Šestodnevni rat

Šestodnevni rat (hebrejski: מלחמת ששת הימים, arapski: حرب الأيامالستة), naziv za oružani sukob između države Izrael s jedne strane i Egipta, Jordana, Sirije i Iraka s druge strane.

Šestodnevni rat i Bliskoistočni sukob · Šestodnevni rat i Zapadna obala · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Bliskoistočni sukob i Židovi · Zapadna obala i Židovi · Vidi više »

Intifada

Qassam raketa ispaljena iz Gaze pogodila je izraelski grad Ashkelon Izraelski vojnici upravljaju vozilima Palestinska djeca u Zapadnoj obali drže znak protesta Intifada (arap. انتفاضة.

Bliskoistočni sukob i Intifada · Intifada i Zapadna obala · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Bliskoistočni sukob i Izrael · Izrael i Zapadna obala · Vidi više »

Jordan

Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.

Bliskoistočni sukob i Jordan · Jordan i Zapadna obala · Vidi više »

Jordan (rijeka)

Maleni vodopad u rijeci Jordan, blizu Sede Nehemya, gornja Galileja Jordan (hebrejski: נהר הירדן nehar hayarden, arapski: نهر الأردن nahr al-urdun) je oko 300 kilometara duga rijeka na Arapskom poluotoku koja teče kroz Izrael, Palestinu i Jordan.

Bliskoistočni sukob i Jordan (rijeka) · Jordan (rijeka) i Zapadna obala · Vidi više »

Nablus

Stari grad Nablus s planinom Gerizim u pozadini Nablus (arapski: نابلس‎ Nāblus IPA), povijesni hebrejski naziv שכם‎ Šəḵem) je grad na Zapadnoj obali. Ima preko 100.000 stanovnika. Jedan je od najvećih gradova Palestinaca. Osnovan od strane rimskog cara Vespazijana godine 72. kao Flavia Neapolis, Nablusom su vladala mnoga carstvas tijekom njegove gotovo 2.000 godina duge povijesti. U 5. i 6. stoljeća, sukob između gradskih kršćana i Samaritanaca doživio je vrhunac u nizu samaritanskih pobuna protiv bizantske vladavine, prije njihova nasilnog gušenja godine 529. drastično smanjio broj Samaritanaca u gradu. Godine 636., Neapolis, zajedno s većinom Palestine, došao je pod vlast islamskog arapskog kalifata od Umara ibn el-Hattaba, a njegovo ime arabizirano u Nablus. Godine 1099., križari su preuzeli kontrolu nad gradom, za manje od jednog stoljeća, ostavivši njegovo mješovito muslimansko, kršćansko i samaritansko stanovništvo relativno nesmetano. Nakon što su Saladinove je Ajubidske snage preuzele kontrolu nad unutrašnjosti u Palestini 1187., islamska vladavina je ponovno uspostavljena, i nastavila se pod mamelučkim i kasnije osmanskim carstvom. Nakon njegovog uklapanja u Osmansko Carstvo godine 1517., Nablus je bio određen glavni grad okruga Jabal Nablus ("Planina Nablus"). Godine 1657., nakon niza preokreta, dio arapskih plemena iz sjevernog i istočnog Levanta je otpremljen u grad da potvrdi osmansku vlast, a lojalnost iz redova tih klanova odbijala je regionalne suparnike carstva u regiji je, kao što je Dhaher al-Omar u 18. stoljeću, i Muhamed Ali-koji je kratko vladao Nablusom, u 19. stoljeću. Kada je osmanska vlast ponovno čvrsto uspostavljena godine 1841, Nablusa je napredovao kao središte trgovine. Nakon gubitka grada i njegove predaje britanskim snagama tijekom Prvog svjetskog rata, Nablus je uključen u Britanski mandat Palestinu godine 1922., a kasnije je određeno da se formira dio Arapske države u Palestini pod UN-om planu podjele iz 1947. Danas, stanovništvo je pretežno muslimansko, s malim kršćanskim i samaritanskim manjinama. Od 1995, gradom vlada palestinskinacionalnog saveza. U Starom Gradu, postoje brojna nalazišta arheološkog značaja, u rasponu od 1. do 15. stoljeća.Grad je poznat po svojoj kanafeh, popularnom slatkišu diljem Bliskog istoka, i industriji sapuna. Nezaposlenost je 60%. Lokacija Nablusa se povezuje s biblijskim Šekemom, gradom manašeova plemena i prijestolnicom kralja Šaula i ujedno prvom prijestolnicom drevnog Izraela. Kategorija:Gradovi u Palestini Kategorija:Palestinska samouprava.

Bliskoistočni sukob i Nablus · Nablus i Zapadna obala · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Bliskoistočni sukob i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Zapadna obala · Vidi više »

Palestina

Palestina može značiti.

Bliskoistočni sukob i Palestina · Palestina i Zapadna obala · Vidi više »

Pojas Gaze

Pojas Gaze (arap. قطاع غزّة, Qitāʿ Ghazza, hebr. רצועת עזה, Retzuat Azza) naziv je za obalni pojas uza Sredozemno more, na Bliskom istoku, koji je trenutačno pod nadzorom Hamasa.

Bliskoistočni sukob i Pojas Gaze · Pojas Gaze i Zapadna obala · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Bliskoistočni sukob i Ujedinjeni narodi · Ujedinjeni narodi i Zapadna obala · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Bliskoistočni sukob i Ujedinjeno Kraljevstvo · Ujedinjeno Kraljevstvo i Zapadna obala · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

1948. i Bliskoistočni sukob · 1948. i Zapadna obala · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

1967. i Bliskoistočni sukob · 1967. i Zapadna obala · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

1993. i Bliskoistočni sukob · 1993. i Zapadna obala · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Bliskoistočni sukob i Zapadna obala

Bliskoistočni sukob ima 193 odnose, a Zapadna obala ima 36. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 6.99% = 16 / (193 + 36).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Bliskoistočni sukob i Zapadna obala. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »