Boja i Vermilion

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Boja i Vermilion

Boja vs. Vermilion

Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja. Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. toplinskom obradom minerala cinabarita. "Uznesenje Djevice"). Kineska kutija obojena vermilionom iz dinastije Qing (1736. – 1795.) (Nacionalni muzej Kine, Peking). Pompeja. Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden iz u prah usitnjenog minerala cinabarita; također je i naziv za boju koja nastaje upotrebom istog pigmenta.

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Boja i Kvarc · Kvarc i Vermilion · Vidi više »

Optika

Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.

Boja i Optika · Optika i Vermilion · Vidi više »

Pigment

Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.

Boja i Pigment · Pigment i Vermilion · Vidi više »

Refleksija

ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).

Boja i Refleksija · Refleksija i Vermilion · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Boja i Sunčeva svjetlost · Sunčeva svjetlost i Vermilion · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Boja i Temperatura · Temperatura i Vermilion · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Boja i Voda · Vermilion i Voda · Vidi više »