Sličnosti između Boka kotorska i Savka Dabčević-Kučar
Boka kotorska i Savka Dabčević-Kučar imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Dalmacija, Dobrota, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Europa, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Povijest, Rujan, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Talijanski jezik, Zadar, 1934., 1941., 1943., 1991., 1992., 1997..
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Boka kotorska i Dalmacija · Dalmacija i Savka Dabčević-Kučar ·
Dobrota
Dobrota je grad u općini Kotor u Crnoj Gori.
Boka kotorska i Dobrota · Dobrota i Savka Dabčević-Kučar ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Boka kotorska i Drugi svjetski rat · Drugi svjetski rat i Savka Dabčević-Kučar ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Boka kotorska i Dubrovnik · Dubrovnik i Savka Dabčević-Kučar ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Boka kotorska i Europa · Europa i Savka Dabčević-Kučar ·
Hrvati
Bez opisa.
Boka kotorska i Hrvati · Hrvati i Savka Dabčević-Kučar ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Boka kotorska i Hrvatska · Hrvatska i Savka Dabčević-Kučar ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Boka kotorska i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Savka Dabčević-Kučar ·
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Boka kotorska i Povijest · Povijest i Savka Dabčević-Kučar ·
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Boka kotorska i Rujan · Rujan i Savka Dabčević-Kučar ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Boka kotorska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Savka Dabčević-Kučar i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Boka kotorska i Talijanski jezik · Savka Dabčević-Kučar i Talijanski jezik ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Boka kotorska i Zadar · Savka Dabčević-Kučar i Zadar ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i Boka kotorska · 1934. i Savka Dabčević-Kučar ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Boka kotorska · 1941. i Savka Dabčević-Kučar ·
1943.
Bez opisa.
1943. i Boka kotorska · 1943. i Savka Dabčević-Kučar ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Boka kotorska · 1991. i Savka Dabčević-Kučar ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Boka kotorska · 1992. i Savka Dabčević-Kučar ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Boka kotorska i Savka Dabčević-Kučar imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Boka kotorska i Savka Dabčević-Kučar
Usporedba između Boka kotorska i Savka Dabčević-Kučar
Boka kotorska ima 286 odnose, a Savka Dabčević-Kučar ima 122. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 4.66% = 19 / (286 + 122).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Boka kotorska i Savka Dabčević-Kučar. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: