Brže od pregledniku!
286 odnosi: Alaj-barjak, Albanija, Aleksandrija, Ana Marija Marović, Ancona, Andrija Kačić Miošić, Antun Grubaš, Augustinski heremiti, Austrija, Avari, Škaljari, Španjolska, Švedska, Barok, Bečki kongres, Bitka kod Leipziga, Bokelji, Bokeljska mornarica, Bosna i Hercegovina, Branko Sbutega, Bratislava, Brik, Brod, Budva, Bugarštica, Carigrad, Crkva, Crna Gora, Crno more, Crnogorci, Crnogorski jezik, Crnogorsko primorje, Crvena Hrvatska, Dalmacija, Danska, Demokratska stranka, Dobrota, Dolina, Drač, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Duhan, Dukljansko Kraljevstvo, Egejsko more, Ekonomija, Engleska, Erozija, Europa, Fliš, Francuzi, ..., Franjevci, Galija (brod), Genova, Geologija, Gospa od Škrpjela, Goti, Gracija Kotorski, Grčka, Grbalj, Grožđe, Gusari, Habsburška Monarhija, Hajreddin Barbarossa, Herceg Novi, Hrana, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska pučka stranka, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska stranka prava, Hrvatski narodni preporod, Iliri, Indijski ocean, Italija, Ivan Skilica, Ivan Visin, Jadransko more, Jarbol, Jonsko more, Kandijski rat, Karavela, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kavijar, Klima, Koža, Kopno, Kotor, Kotorska biskupija, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Jugoslavija, Krš, Kumbor, Kvarnerski zaljev, Ladislav Napuljski, Latinski jezik, Led, Ledeno doba, Leopold Mandić, Limun, Ljeto, Lovćen, Ludovik I. Anžuvinac, Malta, Marko Martinović, Maslina, Matija Rukavina, Matija Zmajević, Meso, Metar, Mihailo, Mletačka Republika, Mongolija, More, Morinj, Muo, Napoleon Bonaparte, Narodna radikalna stranka, Narona, Nava, Nezavisna Država Hrvatska, Nizozemska, Obitelj, Orjen, Ozana Kotorska, Paštrovići, Palmovke, Pamuk, Parobrod, Pepeo, Perast, Perzija (razdvojba), Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar IV. Zrinski, Pirati, Pleistocen, Pomorstvo, Pop Dukljanin, Povijest, Pravoslavlje, Prevlaka, Promet, Proso, Pruska, Prvi svjetski rat, Prvo Francusko Carstvo, Ratarstvo, Renesansa, Riža, Ribe, Rim, Rimljani, Risan, Roman, Rujan, Rusi, Rusija, Samostalna demokratska stranka, Saraceni, Savezna Republika Jugoslavija, Sicilija, Sjeverno more, Slatka naranča, Slaveni, Smola, Snijeg, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Soli, Srbi, Srbija, Srbija i Crna Gora, Srećko Vulović, Srednji vijek, Sredozemlje, Sredozemno more, Stablo, Stečaj, Stefan Nemanja, Stjepan Vukčić Kosača, Stočarstvo, Sveti Eustahije, Sveti Matej, Sveti Nikola, Sveti Petar Cetinjski, Svijet, Svjetska baština, Talijani, Talijanski jezik, Teuta, Tivat, Tjesnac, Tona, Top, Toskana, Travanj, Trgovina, Turci, Tvrtko I. Kotromanić, Ulja, UNESCO, Usta, Utvrdno graditeljstvo, Vapnenac, Venecija, Vino, Vinova loza, Vis, Vjera, Vjetar, Voda, Vrijeme (meteorologija), Vuna, Zadar, Zaljev, Zastava, Zastava Republike Hrvatske, Zetska banovina, Zima, Zrak, 10. stoljeće, 1143., 1180., 12. kolovoza, 12. stoljeće, 13. stoljeće, 1371., 1378., 1381., 1382., 1385., 1395., 1403., 1409., 1420., 1463., 1472., 1497., 15. stoljeće, 1538., 1580., 16. stoljeće, 1661., 1663., 168., 1687., 1698., 17. stoljeće, 1713., 1716., 1725., 1728., 1797., 18. stoljeće, 1800., 1805., 1806., 1807., 1813., 1814., 1815., 1840., 1850., 1852., 1859., 1870., 19. stoljeće, 1918., 1920., 1922., 1927., 1928., 1929., 1931., 1934., 1941., 1943., 1979., 1991., 1992., 1997., 2003., 2006., 29. listopada, 4. ožujka, 4. siječnja, 7. stoljeće. Proširite indeks (236 više) »
Alaj-barjak
Crnogorska državna i glavna vojna zastava Crnogorci kreću u rat s Alaj-barjakom na čelu (Kolašin, 1912. goodine) Alaj-barjak na tvrđavi u Skadru (1913.) Alaj-barjak na crnogor. ćirlil. Алај-барјак je naziv državne i glavne vojne zastave Crne Gore do 1918. godine.
Novi!!: Boka kotorska i Alaj-barjak · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Boka kotorska i Albanija · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Boka kotorska i Aleksandrija · Vidi više »
Ana Marija Marović
Službenica Božja s. Ana Marija Marović (Venecija, 7. veljače 1815. – Venecija, 3. listopada 1887.) talijansko-hrvatska redovnica i utemeljiteljica redovničke družbe.
Novi!!: Boka kotorska i Ana Marija Marović · Vidi više »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Boka kotorska i Ancona · Vidi više »
Andrija Kačić Miošić
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.
Novi!!: Boka kotorska i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »
Antun Grubaš
Antun Grubaš (Antonio Grubas), (Perast, pol. 18. st. – Mleci, 19. st.), hrvatski kartograf, hidrograf, Proleksis enciklopedija, LZMK i kapetan,, Hrvatska enciklopedija, LZMK podrijetlom iz peraške obitelji Grubaš.
Novi!!: Boka kotorska i Antun Grubaš · Vidi više »
Augustinski heremiti
AugustinciKrpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv.
Novi!!: Boka kotorska i Augustinski heremiti · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Boka kotorska i Austrija · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Boka kotorska i Avari · Vidi više »
Škaljari
Škaljari su naselje u Boki kotorskoj, u općini Kotor.
Novi!!: Boka kotorska i Škaljari · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Boka kotorska i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Boka kotorska i Švedska · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Boka kotorska i Barok · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Boka kotorska i Bečki kongres · Vidi više »
Bitka kod Leipziga
Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se od 16. do 19. listopada 1813. kod Leipziga, Saska, i u njoj su snage VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo i Kraljevina Švedska) predvođene Aleksandrom I. i Karlom Filipom, odlučno porazile Napoleona I., cara Prvog Francuskog Carstva.
Novi!!: Boka kotorska i Bitka kod Leipziga · Vidi više »
Bokelji
Bokelji su stanovnici područja Boke u Crnoj Gori.
Novi!!: Boka kotorska i Bokelji · Vidi više »
Bokeljska mornarica
Bokeljska mornarica je zadruga, koja ima pisani statut iz 1463.
Novi!!: Boka kotorska i Bokeljska mornarica · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Boka kotorska i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branko Sbutega
Branko Sbutega (Kotor, 8. travnja 1952. - Kotor, 27. travnja 2006.), bio je katolički svećenik iz Boke kotorske, autor i suautor značajnih književnih djela, 1990-ih utjecajni pripadnik pokreta za neovisnost Crne Gore, humanist i borac za manjinska prava Hrvata Boke kotorske, župnik župe svetog Eustahija u Dobroti.
Novi!!: Boka kotorska i Branko Sbutega · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Boka kotorska i Bratislava · Vidi više »
Brik
Brik ''Phoenix'' Brik (eng. brig, fra. brick i brig, njem. brigg) je naziv za jedrenjak srednje veličine s dva jarbola s križnim jedrima, te jednim sošnim jedrom na krmenom jarbolu.
Novi!!: Boka kotorska i Brik · Vidi više »
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Novi!!: Boka kotorska i Brod · Vidi više »
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Novi!!: Boka kotorska i Budva · Vidi više »
Bugarštica
n1 Bugarštica ili bugaršćica vrsta je najstarije zapisane hrvatske usmenoknjiževne pripovjedne pjesme koji teži baladnomu uobličenju.
Novi!!: Boka kotorska i Bugarštica · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Boka kotorska i Carigrad · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Boka kotorska i Crkva · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Boka kotorska i Crna Gora · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Boka kotorska i Crno more · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Boka kotorska i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Boka kotorska i Crnogorski jezik · Vidi više »
Crnogorsko primorje
'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.
Novi!!: Boka kotorska i Crnogorsko primorje · Vidi više »
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Novi!!: Boka kotorska i Crvena Hrvatska · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Boka kotorska i Dalmacija · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Boka kotorska i Danska · Vidi više »
Demokratska stranka
* Demokratska stranka (Italija), stranka u Italiji.
Novi!!: Boka kotorska i Demokratska stranka · Vidi više »
Dobrota
Dobrota je grad u općini Kotor u Crnoj Gori.
Novi!!: Boka kotorska i Dobrota · Vidi više »
Dolina
Dolina je izduženo udubljenje na Zemljinoj kori koje je uvijek otvoreno u pravcu otjecanja rijeke.
Novi!!: Boka kotorska i Dolina · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Boka kotorska i Drač · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Boka kotorska i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Boka kotorska i Dubrovnik · Vidi više »
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Boka kotorska i Duhan · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Boka kotorska i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Novi!!: Boka kotorska i Egejsko more · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Boka kotorska i Ekonomija · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Boka kotorska i Engleska · Vidi više »
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Novi!!: Boka kotorska i Erozija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Boka kotorska i Europa · Vidi više »
Fliš
Vardarske zone, Srbija Fliš je serija sedimentnih stijena u kojima se najčešće smjenjuju lapori, pješčenjaci, glineni škriljci i vapnenci.
Novi!!: Boka kotorska i Fliš · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Boka kotorska i Francuzi · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Boka kotorska i Franjevci · Vidi više »
Galija (brod)
17. stoljeću Galija (grčki γαλέα - galea) antički je brod kojeg su pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.
Novi!!: Boka kotorska i Galija (brod) · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Boka kotorska i Genova · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Boka kotorska i Geologija · Vidi više »
Gospa od Škrpjela
Gospa od Škrpjela je umjetni otočić pred mjestom Perastom u Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Boka kotorska i Gospa od Škrpjela · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Boka kotorska i Goti · Vidi više »
Gracija Kotorski
Rijeci Gracija Kotorski (Muo, Boka kotorska, 27. studenog 1438. – Venecija, 9. studenog 1508.), katolički blaženik, redovnik augustinac, ribar i pomorac.
Novi!!: Boka kotorska i Gracija Kotorski · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Boka kotorska i Grčka · Vidi više »
Grbalj
Grbalj u srednjovjekovnoj Donjoj Zeti (naselja koncem 15. stoljeća) Župe Grbalj (Gripuli) i Kukovo (Cuceva) Grbalj je mikroregija u Crnoj Gori, južno od Kotora.
Novi!!: Boka kotorska i Grbalj · Vidi više »
Grožđe
Grožđe, plod vinove loze Grožđe je plod vinove loze.
Novi!!: Boka kotorska i Grožđe · Vidi više »
Gusari
Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.
Novi!!: Boka kotorska i Gusari · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Boka kotorska i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hajreddin Barbarossa
Khair ad-Din, poznatiji kao Barbarossa-Crvenobradi Hajreddin Barbarossa (o. 1470. – 1546.), bio je najuspješniji pomorac osmanske mornarice.
Novi!!: Boka kotorska i Hajreddin Barbarossa · Vidi više »
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Boka kotorska i Herceg Novi · Vidi više »
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Novi!!: Boka kotorska i Hrana · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Boka kotorska i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska pučka stranka
* Hrvatska pučka stranka (1919.) – povijesna hrvatska politička stranka, djelovala od 1919.
Novi!!: Boka kotorska i Hrvatska pučka stranka · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Boka kotorska i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Boka kotorska i Hrvatska stranka prava · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Boka kotorska i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Boka kotorska i Iliri · Vidi više »
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Novi!!: Boka kotorska i Indijski ocean · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Boka kotorska i Italija · Vidi više »
Ivan Skilica
Ivan Skilica (Ivan Skilices) (grč. Ιωάννης Σκυλίτζης, lat. Ioannes Scylitzes) (Mala Azija, nakon 1045. – ?, prije 1125.), bizantski kroničar, pravnik i službenik na carskom dvoru u Konstantinopolu.
Novi!!: Boka kotorska i Ivan Skilica · Vidi više »
Ivan Visin
Portret Iva Visina Visinovo poprsje u Prčanju Ivan (Ivo) Visin (nekad i Ivo Vizin) (Prčanj, Boka kotorska, danas Crna Gora, 3. studenog 1806. – 17. kolovoza 1868.), hrvatski pomorac i istraživač.
Novi!!: Boka kotorska i Ivan Visin · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Boka kotorska i Jadransko more · Vidi više »
Jarbol
* jarbol (pomorstvo), stup na brodu za podizanje jedara, zastava i signala.
Novi!!: Boka kotorska i Jarbol · Vidi više »
Jonsko more
Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.
Novi!!: Boka kotorska i Jonsko more · Vidi više »
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Novi!!: Boka kotorska i Kandijski rat · Vidi više »
Karavela
Portugalska karavela. Ovo je model kakav se obično koristio u istraživanjima. Mogla je primiti oko 20 mornara.Bilješka u Musée de la Marine. Karavela (portugalski: caravela) je mali, vrlo pokretljiv jedrenjak razvijen u Portugal u 15.
Novi!!: Boka kotorska i Karavela · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Boka kotorska i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Boka kotorska i Katolička Crkva · Vidi više »
Kavijar
Kavijar (iz perz. خاویار; havjar) je jedno od karakterističnih jela iz kaspijskog i crnomorskog priobalja koje se služi u kuhinji kao predjelo za kojim slijede druga jela i za doručak na kruhu premazanom maslacem.
Novi!!: Boka kotorska i Kavijar · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Boka kotorska i Klima · Vidi više »
Koža
slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.
Novi!!: Boka kotorska i Koža · Vidi više »
Kopno
Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.
Novi!!: Boka kotorska i Kopno · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Boka kotorska i Kotor · Vidi više »
Kotorska biskupija
Kotorska biskupija je biskupija čije se sjedište nalazi u Kotoru u Crnoj Gori.
Novi!!: Boka kotorska i Kotorska biskupija · Vidi više »
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Novi!!: Boka kotorska i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Boka kotorska i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Boka kotorska i Krš · Vidi više »
Kumbor
Kumbor je primorsko mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Boka kotorska i Kumbor · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Boka kotorska i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Novi!!: Boka kotorska i Ladislav Napuljski · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Boka kotorska i Latinski jezik · Vidi više »
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Novi!!: Boka kotorska i Led · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Boka kotorska i Ledeno doba · Vidi više »
Leopold Mandić
Leopold Bogdan Mandić OFMCap (Herceg Novi, 12. svibnja 1866. – Padova, 30. srpnja 1942.) bio je hrvatski katolički svećenik, kapucin i poznati ispovjednik.
Novi!!: Boka kotorska i Leopold Mandić · Vidi više »
Limun
Limun (lat. Citrus ×limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae) i njegov plod.
Novi!!: Boka kotorska i Limun · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Boka kotorska i Ljeto · Vidi više »
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Novi!!: Boka kotorska i Lovćen · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Boka kotorska i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: Boka kotorska i Malta · Vidi više »
Marko Martinović
Marko Martinović - Car (Polje kod Travnika, 8. ožujka 1933. – 23. listopada 2003.) bio je hrvatski pjesnik i pisac iz BiH.
Novi!!: Boka kotorska i Marko Martinović · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Boka kotorska i Maslina · Vidi više »
Matija Rukavina
Matija ili Mate Rukavina barun Bojnogradski (Trnovac (Gospić), 1737. - Beč, 3. svibnja 1817.), hrvatski general Habsburške vojske.
Novi!!: Boka kotorska i Matija Rukavina · Vidi više »
Matija Zmajević
Matija Zmajević Matija Zmajević (Perast, 6. siječnja 1680. – Tavrov na Donu, Rusija, 18. kolovoza 1735.), bio je hrvatski pomorac, Bokelj, admiral pomorske flote Carske Rusije.
Novi!!: Boka kotorska i Matija Zmajević · Vidi više »
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Novi!!: Boka kotorska i Meso · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Boka kotorska i Metar · Vidi više »
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Novi!!: Boka kotorska i Mihailo · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Boka kotorska i Mletačka Republika · Vidi više »
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Novi!!: Boka kotorska i Mongolija · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Boka kotorska i More · Vidi više »
Morinj
*Donji Morinj.
Novi!!: Boka kotorska i Morinj · Vidi više »
Muo
Muo je naselje u Boki kotorskoj, u općini Kotor.
Novi!!: Boka kotorska i Muo · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Boka kotorska i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Novi!!: Boka kotorska i Narodna radikalna stranka · Vidi više »
Narona
Rekonstrukcija Augusteuma u Naroni, Arheološki muzej Narona (kipovi carske obitelj (slijeva): Lucije Cezar, Gaj Cezar, Julija Starija, Marko Vipsanije Agripa, Antonija Mlađa, Oktavija Mlađa, Livija, August, Tiberije, Germanik, Druz Stariji, Klaudije, Agripina Mlađa, Agripina Starija, Vespazijan) Narona je bila rimski grad na području današnjeg sela Vid kod Metkovića.
Novi!!: Boka kotorska i Narona · Vidi više »
Nava
U slavenskoj mitologiji Nava predstavlja nerealan, nematerijalan, zagrobni, nevidljiv, hipotetičan svijet, uključujući lažnu hipostaziju bića.
Novi!!: Boka kotorska i Nava · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Boka kotorska i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Boka kotorska i Nizozemska · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Boka kotorska i Obitelj · Vidi više »
Orjen
Orjen je planina na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore, sjeverozapadno od Boke kotorske.
Novi!!: Boka kotorska i Orjen · Vidi više »
Ozana Kotorska
Ozana (Hozana) Kotorska (Relezi, Crna Gora, 25. studenog 1493. – Kotor, 27. travnja 1565.), blaženica Rimokatoličke Crkve.
Novi!!: Boka kotorska i Ozana Kotorska · Vidi više »
Paštrovići
Paštrovići su crnogorsko pleme nastanjeno na Crnogorskom primorju između Kufina i Babinog Vira koji se pod ovim imenom prvi puta spominju 1355. godine u arhivima iz 14.
Novi!!: Boka kotorska i Paštrovići · Vidi više »
Palmovke
Palmovke ili palme (prije Palmae) predstavljaju biljnu porodicu jednosupnica (Monocotyledones), kojoj pripada oko 2800 vrsta, i jedini je predstavnik u redu palmolike (Arecales).
Novi!!: Boka kotorska i Palmovke · Vidi više »
Pamuk
pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.
Novi!!: Boka kotorska i Pamuk · Vidi više »
Parobrod
Finski parobrod S/S Ukkopekka Parobrod je brod pogonjen uz pomoć vodene pare.
Novi!!: Boka kotorska i Parobrod · Vidi više »
Pepeo
Pepeo nastajući izgaranjem drveta. Pepeo ili lug fini je prah koji ostaje nakon izgaranja neke tvari.
Novi!!: Boka kotorska i Pepeo · Vidi više »
Perast
Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.
Novi!!: Boka kotorska i Perast · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Boka kotorska i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Boka kotorska i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Boka kotorska i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Pirati
John Taylor. Pirati (grč., pirat) su pljačkaši koji vrše razbojstva na moru, ponekad i na obali.
Novi!!: Boka kotorska i Pirati · Vidi više »
Pleistocen
Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.
Novi!!: Boka kotorska i Pleistocen · Vidi više »
Pomorstvo
Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.
Novi!!: Boka kotorska i Pomorstvo · Vidi više »
Pop Dukljanin
Baru Ljetopis popa Dukljanina, u prijepisu ''Presbyter Diocleatis Regnum Slavorum'' hrvatskoga povjesnika Ivana Lučića iz 1666. godine Pop Dukljanin (Presbyter Diocleas, Presbyter Diocleates, Anonymus Dyocleates), povijesni pisac (?, oko 1100. – ?, druga pol. XII. st.). Tim su imenom pisci od Ludovika Crijevića Tuberona, Ivana Lučića i Danielea Farlatija nazivali, a poslije se to uobičajilo, anonimnog autora historiografskoga zapisa poznatog pod najčešćim imenom Ljetopis popa Dukljanina.
Novi!!: Boka kotorska i Pop Dukljanin · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Boka kotorska i Povijest · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Boka kotorska i Pravoslavlje · Vidi više »
Prevlaka
right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.
Novi!!: Boka kotorska i Prevlaka · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Boka kotorska i Promet · Vidi više »
Proso
Proso (lat. Panicum), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae) kojemu pripada preko 270 vrsta.
Novi!!: Boka kotorska i Proso · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Boka kotorska i Pruska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Boka kotorska i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Prvo Francusko Carstvo
Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.
Novi!!: Boka kotorska i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »
Ratarstvo
Nekadašnja metoda oranja. Međimurju. Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja.
Novi!!: Boka kotorska i Ratarstvo · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Boka kotorska i Renesansa · Vidi više »
Riža
Riža dolazi u mnogo vrsta Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširena pretežno po tropskim i suptropskim predjelima Azije i Afrike.
Novi!!: Boka kotorska i Riža · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Boka kotorska i Ribe · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Boka kotorska i Rim · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Boka kotorska i Rimljani · Vidi više »
Risan
Risan je primorsko mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Boka kotorska i Risan · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Boka kotorska i Roman · Vidi više »
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Boka kotorska i Rujan · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Boka kotorska i Rusi · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Boka kotorska i Rusija · Vidi više »
Samostalna demokratska stranka
Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.
Novi!!: Boka kotorska i Samostalna demokratska stranka · Vidi više »
Saraceni
Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.
Novi!!: Boka kotorska i Saraceni · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Boka kotorska i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Boka kotorska i Sicilija · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Boka kotorska i Sjeverno more · Vidi više »
Slatka naranča
Slatka naranča (lat. Citrus ×aurantium f. aurantium; sin. Citrus ×sinensis) je biljka iz porodice Rutaceae.
Novi!!: Boka kotorska i Slatka naranča · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Boka kotorska i Slaveni · Vidi više »
Smola
Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.
Novi!!: Boka kotorska i Smola · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Boka kotorska i Snijeg · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Boka kotorska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Boka kotorska i Soli · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Boka kotorska i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Boka kotorska i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Boka kotorska i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Srećko Vulović
Srećko Vulović (Perast, 15. kolovoza 1840. – Kotor, 8. studenoga 1900.) je bio hrvatski katolički svećenik, književnik, skupljač narodnog blaga i zavičajni povjesničar.
Novi!!: Boka kotorska i Srećko Vulović · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Boka kotorska i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Boka kotorska i Sredozemlje · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Boka kotorska i Sredozemno more · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Boka kotorska i Stablo · Vidi više »
Stečaj
Stečaj (engl. bankruptcy, njem. Konkurs).
Novi!!: Boka kotorska i Stečaj · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Boka kotorska i Stefan Nemanja · Vidi više »
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Novi!!: Boka kotorska i Stjepan Vukčić Kosača · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Boka kotorska i Stočarstvo · Vidi više »
Sveti Eustahije
Sveti Eustahije († 118.) - kršćanski svetac, rimski vojskovođa u vrijeme careva Tita i Trajana.
Novi!!: Boka kotorska i Sveti Eustahije · Vidi više »
Sveti Matej
Sveti Matej, apostol i evanđelist, kršćanski svetac, pisac Evanđelja po Mateju, propovjednik.
Novi!!: Boka kotorska i Sveti Matej · Vidi više »
Sveti Nikola
Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.
Novi!!: Boka kotorska i Sveti Nikola · Vidi više »
Sveti Petar Cetinjski
Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.
Novi!!: Boka kotorska i Sveti Petar Cetinjski · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Boka kotorska i Svijet · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Boka kotorska i Svjetska baština · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Boka kotorska i Talijani · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Boka kotorska i Talijanski jezik · Vidi više »
Teuta
Teuta (starogrč. Τεύτα) bila je ilirska kraljica koja je vladala od 231. pr. Kr. do 227. pr. Kr.
Novi!!: Boka kotorska i Teuta · Vidi više »
Tivat
Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Boka kotorska i Tivat · Vidi više »
Tjesnac
Engleski kanal Tjesnac, morski prolaz, morski kanal ili morska vrata su mjesta u morima na kojima se dvije veće kopnene mase približavaju i tvore negdje širok a negdje vrlo uzak morski prolaz.
Novi!!: Boka kotorska i Tjesnac · Vidi više »
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Novi!!: Boka kotorska i Tona · Vidi više »
Top
250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.
Novi!!: Boka kotorska i Top · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Boka kotorska i Toskana · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Boka kotorska i Travanj · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Boka kotorska i Trgovina · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Boka kotorska i Turci · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Boka kotorska i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
Ulja
Maslinovo ulje Motorno ulje Ulja su skupina neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tekućina koje se ne miješaju s vodom.
Novi!!: Boka kotorska i Ulja · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Boka kotorska i UNESCO · Vidi više »
Usta
Nosna i '''usna šupljina''' te jednjak Usta (također se nazivaju i usna šupljina) su otvor kroz koji živa bića uzimaju hranu i vodu.
Novi!!: Boka kotorska i Usta · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Boka kotorska i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Boka kotorska i Vapnenac · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Boka kotorska i Venecija · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Boka kotorska i Vino · Vidi više »
Vinova loza
Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.
Novi!!: Boka kotorska i Vinova loza · Vidi više »
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Novi!!: Boka kotorska i Vis · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Boka kotorska i Vjera · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Boka kotorska i Vjetar · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Boka kotorska i Voda · Vidi više »
Vrijeme (meteorologija)
Oblaci - kumulusi Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.
Novi!!: Boka kotorska i Vrijeme (meteorologija) · Vidi više »
Vuna
14. stoljeću Nazivom vuna se opisuju mekane dlake krzna pojedinih sisavaca (za razliku od pokrovnih dlaka), posebno ovaca (ovčja vuna).
Novi!!: Boka kotorska i Vuna · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Boka kotorska i Zadar · Vidi više »
Zaljev
Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.
Novi!!: Boka kotorska i Zaljev · Vidi više »
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Novi!!: Boka kotorska i Zastava · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Boka kotorska i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
Zetska banovina
Zetska banovina Zetska banovina je bila banovina (pokrajina, regija) u Kraljevini Jugoslaviji od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Boka kotorska i Zetska banovina · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Boka kotorska i Zima · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Boka kotorska i Zrak · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 10. stoljeće · Vidi više »
1143.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1143. · Vidi više »
1180.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1180. · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Boka kotorska i 12. kolovoza · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 12. stoljeće · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 13. stoljeće · Vidi više »
1371.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1371. · Vidi više »
1378.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1378. · Vidi više »
1381.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1381. · Vidi više »
1382.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1382. · Vidi više »
1385.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1385. · Vidi više »
1395.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1395. · Vidi više »
1403.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1403. · Vidi više »
1409.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1409. · Vidi više »
1420.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1420. · Vidi više »
1463.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1463. · Vidi više »
1472.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1472. · Vidi više »
1497.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1497. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 15. stoljeće · Vidi više »
1538.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1538. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1580. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 16. stoljeće · Vidi više »
1661.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1661. · Vidi više »
1663.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1663. · Vidi više »
168.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 168. · Vidi više »
1687.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1687. · Vidi više »
1698.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1698. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 17. stoljeće · Vidi više »
1713.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1713. · Vidi više »
1716.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1716. · Vidi više »
1725.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1725. · Vidi više »
1728.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1728. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1797. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 18. stoljeće · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1800. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1805. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1806. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1807. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1813. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1814. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1815. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1840. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1850. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1852. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1859. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1870. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 19. stoljeće · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1920. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1922. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Boka kotorska i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Boka kotorska i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1931. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Boka kotorska i 1934. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1943. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1979. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Boka kotorska i 1992. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Boka kotorska i 1997. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Boka kotorska i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Boka kotorska i 2006. · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Boka kotorska i 29. listopada · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Boka kotorska i 4. ožujka · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: Boka kotorska i 4. siječnja · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Boka kotorska i 7. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Bokokotorski zaljev, Zaljev hrvatskih svetaca.
