Brže od pregledniku!
253 odnosi: Arhitektura, Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu, Asklepije, Atena, Šibenik, Škrljevo, Španjolska, Čazma, Čiovo, Bagdad, Bazilika, Beč, Berlin, Biskup, Bizant, Bjelovar, Bolest, Bratislava, Budizam, Crkva, Damask, Država, Drevni Egipat, Dubrovnik, Duga Resa, Duhan, Dunav, Engleska, Epidaur, Epidemija, Erfurt, Europa, Farmacija, Francuska, Frankapani, Grad, Gradec (Zagreb), Grčka, Gripa, Guba, Hamburg, Hidroterapija, Higijena, Hipokrat, Hodočašće, Hram, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Ilica, Indija, ..., Inocent III., Islam, Istok, Italija, Izida, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Jug, Juraj Haulik, Kairo, Kalif, Kaptol, Karantena, Karlovac, KBC Sestre milosrdnice, Kirurgija, Klara Asiška, Klima, Klinika za psihijatriju Vrapče, Kolera, Konavle, Koprivnica, Kos, Kotor, Kraljevica, Kršćanstvo, Krov, Kućna njega, Kuga, Latinski jezik, Lazar iz Betanije, Liječnik, Ljekarna, Ljekarnik, Los Angeles, Maksimilijan Vrhovac, Masaža, Mérida, Medicina, Medicinska sestra, Metar, Milosrdna braća, Misa, Misijska družba, Mletačka Republika, Montpellier, More, Napoleonski ratovi, New York (razdvojba), Nin, Njemačka, Njemački jezik, Nova Gradiška, Objedinjeni hitni bolnički prijam, Oftalmologija, Ogulin, Oltar, Ortopedija, Osijek, Pacijent, Pakrac, Palermo, Palestina, Papa, Pariz, Petrinja, Požega, Pokrštavanje, Pompeji, Pruska, Putnik, Rak (bolest), Reljef, Rijeka, Rim, Robovlasništvo, Samostan, Serapis, Sestre milosrdnice, Siena, Sifilis, Siksto IV., Sisak, Sjedinjene Američke Države, Sjever, Slavonski Brod, Soba, Socijalna zaštita, Split, Srednja Europa, Stara Grčka, Ston, Sunce, Sveučilište u Zagrebu, Talijanski jezik, Tehnika, Templari, Tirol, Tjelovježba, Travnik, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trijem, Trogir, Tunel, Ulm, Umjetnost, Varaždin, Vinko Paulski, Vinkovci, Voda, Vojnik, Zadar, Zagreb, Zapad, Zaraza, Zürich, Zdravstvo, Znanost, 1. siječnja, 1183., 1186., 1195., 12. stoljeće, 1218., 1225., 13. stoljeće, 1320., 1347., 1357., 1372., 1374., 1393., 14. stoljeće, 1407., 1420., 1435., 1463., 1473., 1476., 1540., 1571., 1591., 1625., 1635., 1666., 1721., 1742., 1779., 1784., 1791., 1794., 18. stoljeće, 1800., 1803., 1804., 1806., 1811., 1814., 1816., 1835., 1836., 1839., 1841., 1844., 1846., 1848., 1852., 1853., 1856., 1858., 1860., 1864., 1868., 1873., 1874., 1876., 1878., 1882., 1883., 1888., 1891., 1897., 1898., 19. stoljeće, 1904., 1930., 1936., 1941., 20. stoljeće, 21. siječnja, 23. kolovoza, 26. veljače, 325., 4. stoljeće pr. Kr., 400., 460. pr. Kr., 5. stoljeće pr. Kr., 573., 606., 7. stoljeće, 707., 8. stoljeće, 816., 9. stoljeće. Proširite indeks (203 više) »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Bolnica i Arhitektura · Vidi više »
Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu
Kardinal Richelieu Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. – Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.
Novi!!: Bolnica i Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu · Vidi više »
Asklepije
4. st. pr. Kr. Asklepije (grč. Ἀσκληπιός, Asklēpiós; lat. Aesculapius) u grčkoj mitologiji bog je liječništva, sin Apolona i nimfe Koronide.
Novi!!: Bolnica i Asklepije · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Bolnica i Atena · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Bolnica i Šibenik · Vidi više »
Škrljevo
Škrljevo je mjesto u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Bolnica i Škrljevo · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Bolnica i Španjolska · Vidi više »
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bolnica i Čazma · Vidi više »
Čiovo
Čiovo je otok u srednjoj Dalmaciji, s površinom od 28,8 km² i 6.071 stanovnikom (1991.). Pruža se u smjeru istok – zapad i zatvara Kaštelanski zaljev.
Novi!!: Bolnica i Čiovo · Vidi više »
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Novi!!: Bolnica i Bagdad · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Bolnica i Bazilika · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Bolnica i Beč · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Bolnica i Berlin · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Bolnica i Biskup · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Bolnica i Bizant · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Bolnica i Bjelovar · Vidi više »
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Bolnica i Bolest · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Bolnica i Bratislava · Vidi više »
Budizam
Budizam je jedna od pet velikih svjetskih religija.
Novi!!: Bolnica i Budizam · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Bolnica i Crkva · Vidi više »
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Novi!!: Bolnica i Damask · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Bolnica i Država · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Bolnica i Drevni Egipat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Bolnica i Dubrovnik · Vidi više »
Duga Resa
Duga Resa je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Bolnica i Duga Resa · Vidi više »
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Bolnica i Duhan · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Bolnica i Dunav · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Bolnica i Engleska · Vidi više »
Epidaur
* Epidaur (Hrvatska), grčko i rimsko naselje na mjestu današnjeg Cavtata.
Novi!!: Bolnica i Epidaur · Vidi više »
Epidemija
Španjolske gripe" Epidemija (grčki: επι (epi)-"nad, iznad" i δεμος (demos)-"narod, ljudi") je iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji u određenom prostoru, koje bitno prerasta očekivan broj slučajeva (incidenciju) u istoj populaciji.
Novi!!: Bolnica i Epidemija · Vidi više »
Erfurt
Erfurt je glavni grad pokrajine Tiringije, u središnjem dijelu Njemačke.
Novi!!: Bolnica i Erfurt · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Bolnica i Europa · Vidi više »
Farmacija
Farmacija (ljekarništvo ili apotekarstvo; od grčki φάρμακον.
Novi!!: Bolnica i Farmacija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Bolnica i Francuska · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Bolnica i Frankapani · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Bolnica i Grad · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: Bolnica i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Bolnica i Grčka · Vidi više »
Gripa
Gripa je zarazna bolest primarno dišnog sustava uzrokovana virusom koji se prenosi kapljicama u zraku nastalim kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe.
Novi!!: Bolnica i Gripa · Vidi više »
Guba
G. A. Hansen je 1873. otkrio ''Mycobacterium leprae'', uzročnika lepre. Guba, lepra ili Hansenova bolest (grčki λέπι.
Novi!!: Bolnica i Guba · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Bolnica i Hamburg · Vidi više »
Hidroterapija
Hidroterapija (grč. hydro – voda, therapeia – liječenje) podrazumijeva terapijsku primjenu vode u svrhu liječenja izvana ili iznutra u bilo kojem obliku (para, krutina, tekućina).
Novi!!: Bolnica i Hidroterapija · Vidi više »
Higijena
infektivnih bolesti. Higijena obuhvaća praktične postupke koji osiguravaju dobro zdravlje i čistoću.
Novi!!: Bolnica i Higijena · Vidi više »
Hipokrat
Hipokrat; gravura iz 19. stoljeća s prikazom poprsja u uobičajenom rimskom portretu Prikaz Hipokrata na vazi izloženoj u Kneževu dvoru u Dubrovniku Hipokrat s Kosa (o. 460. pr. Kr. – 370. pr. Kr.) bio je najpoznatiji antički grčki liječnik.
Novi!!: Bolnica i Hipokrat · Vidi više »
Hodočašće
kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.
Novi!!: Bolnica i Hodočašće · Vidi više »
Hram
Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.
Novi!!: Bolnica i Hram · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bolnica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Bolnica i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Ilica
Stambeno trgovački niz na Ilici u Zagrebu Ilica je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u Zagrebu.
Novi!!: Bolnica i Ilica · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Bolnica i Indija · Vidi više »
Inocent III.
Inocent III. (22. veljače 1161. – 16. srpnja 1216.), papa od 8. siječnja 1198. do smrti.
Novi!!: Bolnica i Inocent III. · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Bolnica i Islam · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Bolnica i Istok · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Bolnica i Italija · Vidi više »
Izida
Izida, s hijeroglifskim znakom za prijestolje Izida je u egipatskoj mitologiji božica plodnosti, ljubavi i magije i medicine.
Novi!!: Bolnica i Izida · Vidi više »
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Novi!!: Bolnica i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Bolnica i Jug · Vidi više »
Juraj Haulik
Zagrebačkoj katedrali. Spomen ploča u Trnavi Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. – Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Bolnica i Juraj Haulik · Vidi više »
Kairo
Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.
Novi!!: Bolnica i Kairo · Vidi više »
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Novi!!: Bolnica i Kalif · Vidi više »
Kaptol
Kaptol (lat. ''capitulum'') naziv je za zbor kanonika u Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: Bolnica i Kaptol · Vidi više »
Karantena
Kad je ova zastava izvješena na brodu, onda je cijeli brod u karanteni Karantena je međunarodni sustav protuepidemijskih mjera koje se provode na određeno vrijeme i u određenom mjestu na ljudima, životinjama, biljkama, predmetima, hrani i transportnim sredstvima za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva ili su već zaraženi nekim uzročnicima bolesti visokog letaliteta i brza širenja (kugom, kolerom, tifusom i dr.). U karanteni se provodi odvajanje (stroga izolacija), nadzor, dezinfekcija ili dezinsekcija i liječenje.
Novi!!: Bolnica i Karantena · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Bolnica i Karlovac · Vidi više »
KBC Sestre milosrdnice
'''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''', glavni ulaz '''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''' u 19. stoljeću Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice je jedan od dva zagrebačka klinička bolnička centra.
Novi!!: Bolnica i KBC Sestre milosrdnice · Vidi više »
Kirurgija
Kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.
Novi!!: Bolnica i Kirurgija · Vidi više »
Klara Asiška
Sveta Klara Asiška (Assisi, 16. srpnja 1194. – Assisi, 11. kolovoza 1253.), utemeljiteljica franjevačkog reda Sestara klarisa i svetica; kći blažene Ortolane i sestra Agneze Asiške.
Novi!!: Bolnica i Klara Asiška · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Bolnica i Klima · Vidi više »
Klinika za psihijatriju Vrapče
Klinika za psihijatriju Vrapče Klinika za psihijatriju Vrapče je klinika u Zagrebu, na predjelu Vrapču.
Novi!!: Bolnica i Klinika za psihijatriju Vrapče · Vidi više »
Kolera
Kolera je akutna infekcija koju uzrokuje Vibrio cholerae i koja zahvaća cijelo tanko crijevo, a karakterizirana profuznim vodenastim proljevom, povraćanjem, grčevima u mišićima, dehidracijom, oligurijom i kolapsom.
Novi!!: Bolnica i Kolera · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Bolnica i Konavle · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Bolnica i Koprivnica · Vidi više »
Kos
Kos (lat. Turdus merula) je ptica iz porodice Turdidae, reda vrapčarki.
Novi!!: Bolnica i Kos · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Bolnica i Kotor · Vidi više »
Kraljevica
Kraljevica je grad u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bolnica i Kraljevica · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Bolnica i Kršćanstvo · Vidi više »
Krov
Krov s crijepom iz Dubrovnika. Kini. Krov je gornji, završni dio građevine, koji je štiti od atmosferskih utjecaja; arhitekturi je jedan od elemenata konstrukcije koji spada u terete.
Novi!!: Bolnica i Krov · Vidi više »
Kućna njega
Kućna njega, vrsta zdravstvene njege.
Novi!!: Bolnica i Kućna njega · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Bolnica i Kuga · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Bolnica i Latinski jezik · Vidi više »
Lazar iz Betanije
Lazar iz Betanije, poznat i kao Sveti Lazar ili Lazar od četiri dana, sudionik je u istaknutom Isusovom čudu, gdje ga Isus vraća u život, četiri dana nakon Lazarove smrti.
Novi!!: Bolnica i Lazar iz Betanije · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Bolnica i Liječnik · Vidi više »
Ljekarna
Ljekarna Ljekarna ili apoteka je zdravstveni objekt, u kojem se obavljaju farmaceutske usluge.
Novi!!: Bolnica i Ljekarna · Vidi više »
Ljekarnik
Ljekarnik izrađuje lijek Ljekarnik ili farmaceut zdravstveni je djelatnik, koji posjeduje znanje i stručnost o lijekovima i medicinskim sredstvima, i koji u okviru farmaceutske zdravstvene zaštite obavlja različite poslove u distribuciji i izradi lijekova u cilju postizanja optimalnih rezultata liječenja pacijenata.
Novi!!: Bolnica i Ljekarnik · Vidi više »
Los Angeles
Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.
Novi!!: Bolnica i Los Angeles · Vidi više »
Maksimilijan Vrhovac
Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.
Novi!!: Bolnica i Maksimilijan Vrhovac · Vidi više »
Masaža
Masaža Masaža je primjena sustavne manipulacije mekih tkiva u terapijske svrhe.
Novi!!: Bolnica i Masaža · Vidi više »
Mérida
* Mérida (Španjolska), glavni grad španjolske autonomne zajednice Ekstremadure.
Novi!!: Bolnica i Mérida · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Bolnica i Medicina · Vidi više »
Medicinska sestra
Medicinska sestra / medicinski tehničar radi na području zdravstva, s ciljem zaštite zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva.
Novi!!: Bolnica i Medicinska sestra · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Bolnica i Metar · Vidi više »
Milosrdna braća
Bolnički red Milosrdne braće sv.
Novi!!: Bolnica i Milosrdna braća · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Bolnica i Misa · Vidi više »
Misijska družba
Lazaristi, punim imenom Misijska družba sv.
Novi!!: Bolnica i Misijska družba · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Bolnica i Mletačka Republika · Vidi više »
Montpellier
Montpellier (okcitanski: Montpelhièr) je grad na jugu Francuske.
Novi!!: Bolnica i Montpellier · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Bolnica i More · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Bolnica i Napoleonski ratovi · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Bolnica i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Bolnica i Nin · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Bolnica i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Bolnica i Njemački jezik · Vidi više »
Nova Gradiška
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Bolnica i Nova Gradiška · Vidi više »
Objedinjeni hitni bolnički prijam
Objedinjeni hitni bolnički prijam (OHBP) je bolnički odjel koji je središnje mjesto u bolnici za prijam, obradu i zbrinjavanje hitnih bolesnika bez obzira na uputnu dijagnozu, nastao integracijom hitnih bolničkih službi na jednom mjestu.
Novi!!: Bolnica i Objedinjeni hitni bolnički prijam · Vidi više »
Oftalmologija
Biomikroskopija Oftalmologija ili okulistika je grana medicine koja se bavi proučavanjem građe i funkcije oka u zdravom i bolesnom stanju.
Novi!!: Bolnica i Oftalmologija · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Bolnica i Ogulin · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Bolnica i Oltar · Vidi više »
Ortopedija
Ortopedija (fra. orthopédie) ili ortopedska kirurgija je grana kirurgije koja se bavi bolestima i liječenjem mišićno-koštanog sustava.
Novi!!: Bolnica i Ortopedija · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bolnica i Osijek · Vidi više »
Pacijent
thumb Pacijent (iz latinske riječi patiens strpljenje, patnja) je osoba koja je iz različitih razloga primljena na zdravstvenu skrb.
Novi!!: Bolnica i Pacijent · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Bolnica i Pakrac · Vidi više »
Palermo
Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.
Novi!!: Bolnica i Palermo · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Bolnica i Palestina · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Bolnica i Papa · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Bolnica i Pariz · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Bolnica i Petrinja · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Bolnica i Požega · Vidi više »
Pokrštavanje
Pokrštavanje Poljaka Pokrštavanje je izraz kojim se opisuje konverzija ili preobraćenje pojedinca ili većeg broja osoba na kršćanstvo.
Novi!!: Bolnica i Pokrštavanje · Vidi više »
Pompeji
Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci.
Novi!!: Bolnica i Pompeji · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Bolnica i Pruska · Vidi više »
Putnik
Abraham Solomon: Putnici prve klase. Putnik je osoba koja putuje u vozilu, ali njime ne upravlja, nego se samo vozi.
Novi!!: Bolnica i Putnik · Vidi više »
Rak (bolest)
Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).
Novi!!: Bolnica i Rak (bolest) · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Bolnica i Reljef · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Bolnica i Rijeka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Bolnica i Rim · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Bolnica i Robovlasništvo · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Bolnica i Samostan · Vidi više »
Serapis
Rimska uljanica s prikazom Serapisa, 2. st., British Museum Serapis je grčko-egipataski bog, izmišljen početkom 3.
Novi!!: Bolnica i Serapis · Vidi više »
Sestre milosrdnice
Sestre milosrdnice su rimokatolički ženski crkveni red.
Novi!!: Bolnica i Sestre milosrdnice · Vidi više »
Siena
Siena je grad i sjedište istoimene provincije u talijanskoj regiji Toskani (tal. Toscana) u središnjoj Italiji.
Novi!!: Bolnica i Siena · Vidi više »
Sifilis
Spiroheta ''Treponema pallidum'' koja izaziva sifilis Sifilis je spolno prenosiva bolest uzrokovana spirohetom Treponema pallidum podvrste pallidum.
Novi!!: Bolnica i Sifilis · Vidi više »
Siksto IV.
Siksto IV. (21. srpnja 1414. – 12. kolovoza 1484.), pravim imenom Francesco della Rovere, papa od 1471. do 1484. godine.
Novi!!: Bolnica i Siksto IV. · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Bolnica i Sisak · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Bolnica i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Bolnica i Sjever · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Bolnica i Slavonski Brod · Vidi više »
Soba
Soba (Sova; pl. Sobas, Sovas), jedno od plemena Piman Indijanaca iz sjeverozapadnog Meksika.
Novi!!: Bolnica i Soba · Vidi više »
Socijalna zaštita
Socijalna zaštita ili socijalna skrb je pojam koji se odnosi na novčane ili druge doprinose zajednice kako bi se osiguralo ostvarivanje osnovnih potreba ljudskog postojanja; također i na administrativnu, stručnu i drugu pomoć osobama koje nisu posve u stanju da vode brigu o svojim interesima i osigurati si zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.
Novi!!: Bolnica i Socijalna zaštita · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Bolnica i Split · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Bolnica i Srednja Europa · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Bolnica i Stara Grčka · Vidi više »
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Bolnica i Ston · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Bolnica i Sunce · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Bolnica i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Bolnica i Talijanski jezik · Vidi više »
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Novi!!: Bolnica i Tehnika · Vidi više »
Templari
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118.
Novi!!: Bolnica i Templari · Vidi više »
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Novi!!: Bolnica i Tirol · Vidi više »
Tjelovježba
Tjelovježba Tjelovježba svaka je tjelesna aktivnost koja poboljšava ili održava tjelesnu kondiciju te opće zdravlje i dobrobit.
Novi!!: Bolnica i Tjelovježba · Vidi više »
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bolnica i Travnik · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Bolnica i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Trijem
Palače Sponza, DubrovnikTrijem u arhitekturi označava nadkriven otvoreni prostor, s jedne strane naslonjen na zgradu ili na zid; njegova krovna konstrukcija najčešće počiva na stupovima ili stupcima.
Novi!!: Bolnica i Trijem · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Bolnica i Trogir · Vidi više »
Tunel
Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.
Novi!!: Bolnica i Tunel · Vidi više »
Ulm
Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.
Novi!!: Bolnica i Ulm · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Bolnica i Umjetnost · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Bolnica i Varaždin · Vidi više »
Vinko Paulski
Vinko Paulski (lat. Vincentius a Paulo; St. Vincent de Paul, 24. travnja 1581. – Pariz, 27. rujna 1660.), francuski svećenik, osnivač katoličkih redova lazarista i Družbe milosrdnih sestara, katolički svetac.
Novi!!: Bolnica i Vinko Paulski · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bolnica i Vinkovci · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Bolnica i Voda · Vidi više »
Vojnik
Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.
Novi!!: Bolnica i Vojnik · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Bolnica i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Bolnica i Zagreb · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Bolnica i Zapad · Vidi više »
Zaraza
Zaraza ili infekcija (iz latinskog infectio) pojam je koji označava aktivni ili pasivni upad patogenih mikroorganizama u tijelo makro-organizma.
Novi!!: Bolnica i Zaraza · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Bolnica i Zürich · Vidi više »
Zdravstvo
Zdravstvo ili javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bavi se opasnostima za opće zdravlje zajednice na temelju zdravstvenih analiza stanovništva.
Novi!!: Bolnica i Zdravstvo · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Bolnica i Znanost · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Bolnica i 1. siječnja · Vidi više »
1183.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1183. · Vidi više »
1186.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1186. · Vidi više »
1195.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1195. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 12. stoljeće · Vidi više »
1218.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1218. · Vidi više »
1225.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1225. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 13. stoljeće · Vidi više »
1320.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1320. · Vidi više »
1347.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1347. · Vidi više »
1357.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1357. · Vidi više »
1372.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1372. · Vidi više »
1374.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1374. · Vidi više »
1393.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1393. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 14. stoljeće · Vidi više »
1407.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1407. · Vidi više »
1420.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1420. · Vidi više »
1435.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1435. · Vidi više »
1463.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1463. · Vidi više »
1473.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1473. · Vidi više »
1476.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1476. · Vidi više »
1540.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1540. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1571. · Vidi više »
1591.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1591. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1625. · Vidi više »
1635.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1635. · Vidi više »
1666.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1666. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1721. · Vidi više »
1742.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1742. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1779. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1784. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1791. · Vidi više »
1794.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1794. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 18. stoljeće · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1800. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1803. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1804. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1806. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1811. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1814. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1816. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1835. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1836. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1839. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1841. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1844. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1846. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1848. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1852. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1853. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1856. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1858. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1860. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1864. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1868. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1873. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1874. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1876. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1878. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1882. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1883. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1888. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1891. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1897. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1898. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 19. stoljeće · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1904. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1930. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1936. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 1941. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 20. stoljeće · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Bolnica i 21. siječnja · Vidi više »
23. kolovoza
23.
Novi!!: Bolnica i 23. kolovoza · Vidi više »
26. veljače
26.
Novi!!: Bolnica i 26. veljače · Vidi više »
325.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 325. · Vidi više »
4. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
400.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 400. · Vidi više »
460. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 460. pr. Kr. · Vidi više »
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
573.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 573. · Vidi više »
606.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 606. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 7. stoljeće · Vidi više »
707.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 707. · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 8. stoljeće · Vidi više »
816.
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 816. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bolnica i 9. stoljeće · Vidi više »
