Brže od pregledniku!
98 odnosi: Afganistan, Ana Politkovskaja, Austro-Ugarska, Španjolska, Balkan, Banski dvori, Bernardo Brixy, Bitka kod Lepanta, Bolivija, Desmond Tutu, Dida (vratar), Diego Costa, Drugi svjetski rat, Dubrovačka biskupija, Edgar Allan Poe, Francuska, Franjo Ksaver Pejačević, Gérard de Vaucouleurs, Genova, Grčka, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Ivan Banjavčić, Ivica Belošević, Ivo Gregurević, Ivo Horvat (botaničar), Jugoslavenska narodna armija, Ljudmila Turiščeva, Maksimir, Malta, Marko, papa, Mletačka Republika, Nenad Šegvić, Niels Bohr, Njemačka, Osmansko Carstvo, Predsjednik, Predsjednik Republike Hrvatske, Prijestupna godina, Radmila Matejčić, Raketiranje Banskih dvora, Rat protiv terorizma, Rusija, Savoja, Sjedinjene Američke Države, Slobodan Milošević, Srđ i Bah, Srbija i Crna Gora, Stanislav Zolkievski, Stefania Łącka, ..., Sveta Stolica, Teatro Verdi, Vojislav Koštunica, Yo-Yo Ma, Zadar, Zvonimir Boban, 1547., 1571., 1620., 1707., 1791., 1809., 1843., 1849., 1865., 1879., 1882., 1885., 1897., 1909., 1913., 1914., 1918., 1922., 1931., 1936., 1946., 1952., 1955., 1962., 1963., 1970., 1973., 1976., 1985., 1987., 1988., 1990., 1991., 1995., 2000., 2001., 2002., 2006., 2019., 2021., 336., 9. rujna. Proširite indeks (48 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 7. listopada i Afganistan · Vidi više »
Ana Politkovskaja
Ana Politkovskaja 2005. Ana Politkovskaja (Анна Степановна Политковская) (New York, 30. kolovoza 1958. – Moskva, 7. listopada, 2006.) utjecajna ruska novinarka, dopisnica Novaje Gazete, borac za ljudska prava.
Novi!!: 7. listopada i Ana Politkovskaja · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: 7. listopada i Austro-Ugarska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: 7. listopada i Španjolska · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: 7. listopada i Balkan · Vidi više »
Banski dvori
Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine.
Novi!!: 7. listopada i Banski dvori · Vidi više »
Bernardo Brixy
Eduard Ante (Slavoljub) Brixy (Bernardo) (Ogulin, 7. listopada 1882. - Zemun, 28. listopada 1946.), hrvatski franjevac, prirodoslovac, tehničar i crkveni glazbenik, predvodnik rendgenske kristalografije u Hrvatskoj i popularizator prirodoslovlja.
Novi!!: 7. listopada i Bernardo Brixy · Vidi više »
Bitka kod Lepanta
»Bitka kod Lepanta«, Fernando Bertelli (Venecija 1572.) Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570. – 1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga Carstva sukobile s flotom tzv.
Novi!!: 7. listopada i Bitka kod Lepanta · Vidi više »
Bolivija
Bolivija je država u Južnoj Americi. Graniči s Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem i Argentinom na jugu, te Čileom i Peruom na zapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda, a istočni nizinski pripada amazonskom slivu pokrivenom kišnim šumama.
Novi!!: 7. listopada i Bolivija · Vidi više »
Desmond Tutu
Desmond Mpilo Tutu (Klerksdorp, 7. listopada 1931. – Cape Town, 26. prosinca 2021.) bio je južnoafrički aktivist i umirovljeni anglikanski nadbiskup koji je postao poznat tijekom 1980-ih godina kao protivnik apartheida.
Novi!!: 7. listopada i Desmond Tutu · Vidi više »
Dida (vratar)
Nelson de Jesus Silva, poznatiji kao Dida (Irará, 7. listopada 1973.), je brazilski umirovljeni nogometaš.
Novi!!: 7. listopada i Dida (vratar) · Vidi više »
Diego Costa
Diego da Silva Costa (Lagarto, 7. listopada 1988.), poznatiji kao Diego Costa, je brazilski-španjolski nogometaš, koji trenutačno igra za Botafogo.
Novi!!: 7. listopada i Diego Costa · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 7. listopada i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Novi!!: 7. listopada i Dubrovačka biskupija · Vidi više »
Edgar Allan Poe
Edgar Allan Poe (Boston, Massachusetts, SAD, 19. siječnja 1809. – Baltimore, Maryland, SAD, 7. listopada 1849.), rođen kao Edgar Poe, bio je američki pisac, pjesnik, urednik i književni kritičar iz doba američkog romantizma.
Novi!!: 7. listopada i Edgar Allan Poe · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 7. listopada i Francuska · Vidi više »
Franjo Ksaver Pejačević
Franjo Ksaver Pejačević (Osijek, 15. srpnja 1707. ‒ Požega, 7. listopada 1781.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, teolog i povjesničar.
Novi!!: 7. listopada i Franjo Ksaver Pejačević · Vidi više »
Gérard de Vaucouleurs
Gérard Henri de Vaucouleurs (Pariz, 25. travnja 1918. –, 7. listopada 1995.), francuski astronom.
Novi!!: 7. listopada i Gérard de Vaucouleurs · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: 7. listopada i Genova · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: 7. listopada i Grčka · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 7. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 7. listopada i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Banjavčić
Ivan Banjavčić (Barilović, 29. svibnja 1843. – Heidelberg, 7. listopada 1913.), hrvatski političar i dobrotvor.
Novi!!: 7. listopada i Ivan Banjavčić · Vidi više »
Ivica Belošević
Ivica Belošević (Sušak, 12. rujna 1909. – Rijeka, 7. listopada 1987.), bio je hrvatski nogometaš i nogometni trener.
Novi!!: 7. listopada i Ivica Belošević · Vidi više »
Ivo Gregurević
Ivo Gregurević (Donja Mahala, 7. listopada 1952. – Zagreb, 1. siječnja 2019.), bio je hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac.
Novi!!: 7. listopada i Ivo Gregurević · Vidi više »
Ivo Horvat (botaničar)
Ivo Horvat (Čazma, 7. listopada 1897. – Zagreb, 23. travnja 1963.), hrvatski botaničar.
Novi!!: 7. listopada i Ivo Horvat (botaničar) · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: 7. listopada i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Ljudmila Turiščeva
Ljudmila Turiščeva Ljudmila Ivanovna Turiščeva (rus. Людми́ла Ива́новна Тури́щева; Grozni, 7. listopada 1952.) – Sovjetska i ukrajinska gimnastičarka, olimpijska, svjetska i europska prvakinja.
Novi!!: 7. listopada i Ljudmila Turiščeva · Vidi više »
Maksimir
Maksimir je tradicionalni dio grada i gradska četvrt Grada Zagreba u kojoj se nalaze istoimena park-šuma po kojoj je četvrt dobila ime, i Stadion Maksimir (poznat po nastupima GNK Dinamo).
Novi!!: 7. listopada i Maksimir · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: 7. listopada i Malta · Vidi više »
Marko, papa
Marko, papa od 18. siječnja 336. do 7. listopada 336.
Novi!!: 7. listopada i Marko, papa · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: 7. listopada i Mletačka Republika · Vidi više »
Nenad Šegvić
Nenad Šegvić (Split, 7. listopada 1936. – Rijeka, 11. srpnja 2021.) bio je hrvatski kazališni glumac.
Novi!!: 7. listopada i Nenad Šegvić · Vidi više »
Niels Bohr
Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.
Novi!!: 7. listopada i Niels Bohr · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 7. listopada i Njemačka · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: 7. listopada i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Predsjednik
Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.
Novi!!: 7. listopada i Predsjednik · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: 7. listopada i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 7. listopada i Prijestupna godina · Vidi više »
Radmila Matejčić
Radmila Matejčić (Banja Luka, 7. listopada 1922. – Rijeka, 20. kolovoza 1990.), hrvatska povjesničarka umjetnosti i arheologinja.
Novi!!: 7. listopada i Radmila Matejčić · Vidi više »
Raketiranje Banskih dvora
Raketiranje Banskih dvora označava zračni napad Jugoslavenske narodne armije na Banske dvore, službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu, 7. listopada 1991. godine tijekom Domovinskoga rata.
Novi!!: 7. listopada i Raketiranje Banskih dvora · Vidi više »
Rat protiv terorizma
Rat protiv terorizma (eng. War on Terror) je krilatica za rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države protiv globalne terorističke mreže Al Qaide i protu-američkih država i organizacija u svijetu, nakon terorističkih napada u američkim gradovima New Yorku i Washingtonu 11. rujna 2001. godine.
Novi!!: 7. listopada i Rat protiv terorizma · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: 7. listopada i Rusija · Vidi više »
Savoja
Zastava Savoje Savoja (franc. Savoie, tal. Savoia, engl. Savoy), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj.
Novi!!: 7. listopada i Savoja · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 7. listopada i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: 7. listopada i Slobodan Milošević · Vidi više »
Srđ i Bah
Sveti Srđ i Bah, rimski vojnici, kršćanski sveci i mučenici.
Novi!!: 7. listopada i Srđ i Bah · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: 7. listopada i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Stanislav Zolkievski
Stanislav Zolkievski Stanislav Zolkievski (1547. – 1620.) je bio general Poljske i de facto vladar Rusije između srpnja i rujna 1610.
Novi!!: 7. listopada i Stanislav Zolkievski · Vidi više »
Stefania Łącka
Stefania Łącka (Wola Żelichowska, 6. siječnja 1914. – Kraków, 7. listopada 1946.), poljska novinarka, učiteljica, suradnica poljskog pokreta otpora i zatočenica Auschwitza.
Novi!!: 7. listopada i Stefania Łącka · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: 7. listopada i Sveta Stolica · Vidi više »
Teatro Verdi
Teatro Verdi na razglednici iz 1913. godine Novo kazalište – Teatro Verdi bilo je kazalište u Zadru osnovano 1865. godine.
Novi!!: 7. listopada i Teatro Verdi · Vidi više »
Vojislav Koštunica
Vojislav Koštunica Dr.
Novi!!: 7. listopada i Vojislav Koštunica · Vidi više »
Yo-Yo Ma
Yo-Yo Ma (Pariz, 7. listopada 1955.) američki je violončelist kineskog porijekla.
Novi!!: 7. listopada i Yo-Yo Ma · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: 7. listopada i Zadar · Vidi više »
Zvonimir Boban
Zvonimir Boban (Imotski, 8. listopada 1968.) bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.
Novi!!: 7. listopada i Zvonimir Boban · Vidi više »
1547.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1547. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1571. · Vidi više »
1620.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1620. · Vidi više »
1707.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1707. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1791. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1809. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1843. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1849. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1865. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1879. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1882. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1885. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1897. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1909. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 7. listopada i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1918. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1922. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1931. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1936. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 7. listopada i 1946. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1952. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1955. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 7. listopada i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1963. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1970. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1973. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1976. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1988. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 1995. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 7. listopada i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 7. listopada i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 7. listopada i 2002. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 7. listopada i 2006. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 7. listopada i 2019. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 7. listopada i 2021. · Vidi više »
336.
Bez opisa.
Novi!!: 7. listopada i 336. · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: 7. listopada i 9. rujna · Vidi više »
