Brže od pregledniku!
28 odnosi: Andzabeg, Autocesta, Autocesta A5, Baranjska županija, Beli Manastir, Bila županija, Boja, Boja (Mohačka mikroregija, Mađarska), Budimpešta, Dunav, Europski pravac E73, Hrvatska, Ivándárda, Jug, Mađarska, Mađarski jezik, Metar, Pečuh, Peštanska županija, Pentela, Szekszárd, Tolnanska županija, 11. lipnja, 2006., 2008., 2010., 22. rujna, 31. ožujka.
Andzabeg
Andzabeg (mađ. Érd, njem. Hanselbeck) je grad s okružnim pravima u Mađarskoj.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Andzabeg · Vidi više »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Autocesta · Vidi više »
Autocesta A5
Autocesta A5 ("Slavonska autocesta" ili "Slavonika"), autocesta je na istoku Hrvatske, u Slavoniji, te je dio europskog pravca E73.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Autocesta A5 · Vidi više »
Baranjska županija
Baranjska županija Baranjska županija (mađ. Baranya megye, nje. Branau) je županija u Mađarskoj.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Baranjska županija · Vidi više »
Beli Manastir
Trg slobode Beli Manastir Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Beli Manastir · Vidi više »
Bila županija
Bila županija. Bila županija ili Fejerska županija (mađarski: Fejér megye) jedna je od 19 mađarskih županija.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Bila županija · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Boja · Vidi više »
Boja (Mohačka mikroregija, Mađarska)
Mauzolej Batthyány-Montenuovo u Boji Boja (mađ. Bóly, nje. Deutschbohl) je gradić u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Boja (Mohačka mikroregija, Mađarska) · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Budimpešta · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Dunav · Vidi više »
Europski pravac E73
Europski pravac E73, znan i kao Koridor 5c je dio paneuropskog transportnog koridora 5.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Europski pravac E73 · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Hrvatska · Vidi više »
Ivándárda
Ivándárda je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Ivándárda · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Jug · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Mađarski jezik · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Metar · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Pečuh · Vidi više »
Peštanska županija
Peštanska županija. Peštanska županija (mađarski: Pest megye) jedna je od 19 mađarskih županija.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Peštanska županija · Vidi više »
Pentela
Pentela, Pantelja, Pantelija, Pantela, Pantelin, Pentalja Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Dunaújváros, nekad Dunapentele, 1951. – 1961. Sztálinváros) je grad u Mađarskoj, u Srednjem Podunavlju, u Biloj županiji.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Pentela · Vidi više »
Szekszárd
Szekszárd (hrv.: Seksar) je grad u mađarskoj regiji Južno Zadunavlje.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Szekszárd · Vidi više »
Tolnanska županija
Tolnanska županija. Tolnanska županija (mađarski: Tolna megye) jedna je od 19 mađarskih županija.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i Tolnanska županija · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i 11. lipnja · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i 2010. · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i 22. rujna · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Autocesta M6 (Mađarska) i 31. ožujka · Vidi više »
