Brže od pregledniku!
45 odnosi: Auguste Marmont, Barlete, Beč, Beli orlovi, Bitka kod Bilaja, Bitka za Gospić, Dalmacija, Gospić, Gračac, Hrvatska, Ivan Butković (aktivist Hrvatske bratske zajednice), Ivan Karlović, Križari (gerila), Ličko-senjska županija, Lika, Osmansko Carstvo, Petar Talovac, Rijeka, Robert Frangeš Mihanović, Srpska dobrovoljačka garda, Zagreb, 1451., 1509., 1528., 1689., 1809., 1848., 1857., 1869., 1880., 1890., 1900., 1910., 1921., 1931., 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., 2001., 2011., 22. svibnja, 29. kolovoza.
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Novi!!: Bilaj i Auguste Marmont · Vidi više »
Barlete
Barlete su gradsko naselje Gospića, u Ličko-senjskoj županiji, 8 km udaljeno od Gospića.
Novi!!: Bilaj i Barlete · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Bilaj i Beč · Vidi više »
Beli orlovi
Amblem Belih orlova Beli orlovi (srp. Бели oрлови), poznati još i kao šešeljevci ili osvetnici, bili su četnička paravojna formacija koja je sudjelovala u oružanim sukobima na teritorijima Hrvatske i BiH za vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bilaj i Beli orlovi · Vidi više »
Bitka kod Bilaja
Bitka kod Bilaja dogodila se 21.
Novi!!: Bilaj i Bitka kod Bilaja · Vidi više »
Bitka za Gospić
Bitka za Gospić je bila jedna od bitaka za strateški važni gradić Gospić koji se nalazio na važnoj cestovnoj i željezničkoj prometnici koja je povezivala hrvatski sjever i jug.
Novi!!: Bilaj i Bitka za Gospić · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Bilaj i Dalmacija · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Bilaj i Gospić · Vidi više »
Gračac
Gračac je općina u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Bilaj i Gračac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bilaj i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Butković (aktivist Hrvatske bratske zajednice)
Ivan Butković (Bilaj kraj Gospića, 19. rujna/29. rujna 1890. Pueblo, Colorado, SAD, 10. travnja 1980.), hrvatski iseljenički djelatnik.
Novi!!: Bilaj i Ivan Butković (aktivist Hrvatske bratske zajednice) · Vidi više »
Ivan Karlović
Ivan IV.
Novi!!: Bilaj i Ivan Karlović · Vidi više »
Križari (gerila)
Križari poznati i kao "škripari", "špiljari", te "ustaški zeleni kadar" je naziv za gerilske grupe koje su preostale u Hrvatskoj nakon razbijanja vojnih postrojbi NDH, a koje su još neko vrijeme izolirano djelovale od 1945. do 1950. godine.
Novi!!: Bilaj i Križari (gerila) · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Bilaj i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Bilaj i Lika · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Bilaj i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Petar Talovac
Petar Talovac, u izvorima i Perko (? – ?, 1453.), hrvatski velikaš iz obitelji Talovaca i ban Hrvatske i Dalmacije (1438. – 1453.). Bio je upravitelj Zagrebačke biskupije, a potom ban Hrvatske i Dalmacije.
Novi!!: Bilaj i Petar Talovac · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Bilaj i Rijeka · Vidi više »
Robert Frangeš Mihanović
Robert Frangeš-Mihanović, '''Kralj Tomislav''', 1928. – 1938., bronca, Trg kralja Tomislava, Zagreb. Robert Frangeš Mihanović (Srijemska Mitrovica, 2. listopada 1872. - Zagreb, 12. siječnja 1940.), hrvatski kipar.
Novi!!: Bilaj i Robert Frangeš Mihanović · Vidi više »
Srpska dobrovoljačka garda
Zastava Srpske dobrovoljačke garde Srpska dobrovoljačka garda (srp. Српска добровољачка гарда), neformalno: Tigrovi, Arkanovi tigrovi ili jednostavno Arkanovci (srp. Аркановци), neki su od naziva pod kojom su oružane operacije u Hrvatskoj i BiH vodili specijalci Odjela državne sigurnosti Republike Srbije (srp. ćir. Ресор државне безбедности, srp. lat. Resor državne bezbednosti, RDB).
Novi!!: Bilaj i Srpska dobrovoljačka garda · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Bilaj i Zagreb · Vidi više »
1451.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1451. · Vidi više »
1509.
1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Bilaj i 1509. · Vidi više »
1528.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1528. · Vidi više »
1689.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1689. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1809. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1848. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1857. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1869. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1880. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1890. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Bilaj i 1900. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1910. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1921. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1931. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1948. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1953. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1961. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 1991. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Bilaj i 2001. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Bilaj i 2011. · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Bilaj i 22. svibnja · Vidi više »
29. kolovoza
29.
Novi!!: Bilaj i 29. kolovoza · Vidi više »
