Brže od pregledniku!
31 odnosi: Arnulf Karantanski, Čedadsko evanđelje, Blatonski Koštel, Donja Austrija, Drava, Hrvatski knezovi, Italija, Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva, Karpati, Knez, Kocelj, Kralj, Kralj Tomislav, Mađari, Panonska Hrvatska (kneževina), Panonska nizina, Primorska Hrvatska (kneževina), Ratimir, Sava, Sisak, Velikomoravska Kneževina, 10. stoljeće, 829., 838., 880., 884., 887., 896., 897., 898., 9. stoljeće.
Arnulf Karantanski
'''Arnulf Karantanski''', portret iz 19. st. Arnulf Karantanski ili Arnulf Koruški (njemački Arnulf von Kärnten)) (850. – 8. prosinca 899.) je bio kralj Istočne Franačke (Njemačke) 887. – 899., njemačko-rimski car i kralj Italije 896. – 899. godine.
Novi!!: Braslav i Arnulf Karantanski · Vidi više »
Čedadsko evanđelje
'''Čedadsko evanđelje''' Čedadsko evanđelje (latinski Codex Aquileiensis), još znano i kao Čedadski evanđelistar odnosno Čedadski evangelijar (nazvan prema slovenskom liku imena za furlanski grad Cividale del Friuli) ili Čedadski rukopis, rukopisni kodeks s tekstom evanđelja pisan uncijalom V. ili VI. st. i latinskim jezikom.
Novi!!: Braslav i Čedadsko evanđelje · Vidi više »
Blatonski Koštel
Panonska država za vladavine Kocelja Blatonski Koštel (ponekad i "Bijela Hrvatska") je kratkotrajna politička tvorevina iz 9.stoljeća.
Novi!!: Braslav i Blatonski Koštel · Vidi više »
Donja Austrija
Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna zemlja.
Novi!!: Braslav i Donja Austrija · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Braslav i Drava · Vidi više »
Hrvatski knezovi
U ranom srednjem vijeku Hrvatska bješe podijeljena na Panonsku i Primorsku Hrvatsku Knezovi Panonske Hrvatske Knezovi Primorske Hrvatske Ime Vladavina Napomene Vojnomir 791.
Novi!!: Braslav i Hrvatski knezovi · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Braslav i Italija · Vidi više »
Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo III.
Novi!!: Braslav i Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Braslav i Karpati · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Braslav i Knez · Vidi više »
Kocelj
Koceljeva država Koceljeva država Kocelj, knez (?, prva pol. 9. st. — ?, prije 880.), vladar državnih tvorevina na području Panonske nizine.
Novi!!: Braslav i Kocelj · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Braslav i Kralj · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Braslav i Kralj Tomislav · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Braslav i Mađari · Vidi više »
Panonska Hrvatska (kneževina)
Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.
Novi!!: Braslav i Panonska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Novi!!: Braslav i Panonska nizina · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Braslav i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Ratimir
Ratimir je bio knez Panonske Hrvatske u prvoj polovici 9. stoljeća.
Novi!!: Braslav i Ratimir · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Braslav i Sava · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Braslav i Sisak · Vidi više »
Velikomoravska Kneževina
Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.
Novi!!: Braslav i Velikomoravska Kneževina · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Braslav i 10. stoljeće · Vidi više »
829.
Bez opisa.
Novi!!: Braslav i 829. · Vidi više »
838.
Bez opisa.
Novi!!: Braslav i 838. · Vidi više »
880.
Bez opisa.
Novi!!: Braslav i 880. · Vidi više »
884.
Bez opisa.
Novi!!: Braslav i 884. · Vidi više »
887.
Bez opisa.
Novi!!: Braslav i 887. · Vidi više »
896.
Bez opisa.
Novi!!: Braslav i 896. · Vidi više »
897.
Bez opisa.
Novi!!: Braslav i 897. · Vidi više »
898.
Bez opisa.
Novi!!: Braslav i 898. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Braslav i 9. stoljeće · Vidi više »
