Brže od pregledniku!
24 odnosi: Bužim, Bunjevci, Dujam Kovačević, Gospić, Hrvatska, Ive Mažuran, Jerko Rukavina, Karlobag, Ličko-senjska županija, Lika, Paleontologija, Ražanac, Smiljan, Spomenik prirode, Trnovac, Velnačka glavica, Vinjerac, 1683., 1686., 1932., 2001., 2011., 6. rujna, 7. rujna.
Bužim
*Bužim (Gospić), naselje u sastavu grada Gospića.
Novi!!: Brušane i Bužim · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Brušane i Bunjevci · Vidi više »
Dujam Kovačević
Dujam Kovačević je bio knez vinjerački.
Novi!!: Brušane i Dujam Kovačević · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Brušane i Gospić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Brušane i Hrvatska · Vidi više »
Ive Mažuran
Ive Mažuran (Brušane, 23. studenoga 1928. Zagreb, 16. prosinca 2016.),, preuzeto 21.
Novi!!: Brušane i Ive Mažuran · Vidi više »
Jerko Rukavina
Jerko Rukavina (*1699.) je bio knez ražanački.
Novi!!: Brušane i Jerko Rukavina · Vidi više »
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Brušane i Karlobag · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Brušane i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Brušane i Lika · Vidi više »
Paleontologija
Paleontologija je znanost o razvoju života na Zemlji, drevnih biljaka i životinja zasnovana na fosilima, svjedočanstvima njihovog postojanja sačuvanim u stijenama.
Novi!!: Brušane i Paleontologija · Vidi više »
Ražanac
Ražanac je općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Brušane i Ražanac · Vidi više »
Smiljan
Smiljan je selo koje se nalazi sedam km sjeverozapadno od Gospića (Ličko-senjska županija) i petnaest km od ceste Split – Zagreb.
Novi!!: Brušane i Smiljan · Vidi više »
Spomenik prirode
Spomenik prirode: Cono de Arita (Salta, Argentina) Plitvička jezera Spomenik prirode ili prirodna baština je element prirode koji je nekim aktom države stavljen pod zaštitu kako bi se očuvale njegove izvorne prirodne vrijednosti.
Novi!!: Brušane i Spomenik prirode · Vidi više »
Trnovac
Hrvatska.
Novi!!: Brušane i Trnovac · Vidi više »
Velnačka glavica
Velnačka glavica je zaštićeno područje unutar parka prirode Velebit.
Novi!!: Brušane i Velnačka glavica · Vidi više »
Vinjerac
Vinjerac je naselje u sustavu Općine Posedarje, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Brušane i Vinjerac · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Brušane i 1683. · Vidi više »
1686.
1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.
Novi!!: Brušane i 1686. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Brušane i 1932. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Brušane i 2001. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Brušane i 2011. · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Brušane i 6. rujna · Vidi više »
7. rujna
7.
Novi!!: Brušane i 7. rujna · Vidi više »
