Brže od pregledniku!
15 odnosi: Dalmacija, Hrvatska, Jerko Rukavina, Jovići, Juraj Baraković, Krneza, Ljubač, Ljubač (Ražanac), Radovin, Rtina, Velebitski kanal, Vjekoslav Maštrović, Vladislav Cvitanović, Zadar, Zadarska županija.
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ražanac i Dalmacija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ražanac i Hrvatska · Vidi više »
Jerko Rukavina
Jerko Rukavina (*1699.) je bio knez ražanački.
Novi!!: Ražanac i Jerko Rukavina · Vidi više »
Jovići
Jovići su naselje u sastavu Općine Ražanac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Ražanac i Jovići · Vidi više »
Juraj Baraković
Zadru Juraj Baraković (Plemići, Rtina kraj Zadra, 1548. – Rim, 1. kolovoza 1628.) hrvatski je renesansni pjesnik iz Zadra.
Novi!!: Ražanac i Juraj Baraković · Vidi više »
Krneza
Krneza je naselje u sastavu Općine Ražanca, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Ražanac i Krneza · Vidi više »
Ljubač
Hrvatska.
Novi!!: Ražanac i Ljubač · Vidi više »
Ljubač (Ražanac)
Ljubač je naselje u južnom dijelu općine Ražanac u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Ražanac i Ljubač (Ražanac) · Vidi više »
Radovin
Panorama Radovina Radovin, je selo u općini Ražanac, Zadarske Županije.
Novi!!: Ražanac i Radovin · Vidi više »
Rtina
Rtina je selo u Zadarskoj županiji u općini Ražancu.
Novi!!: Ražanac i Rtina · Vidi više »
Velebitski kanal
Sjeverni dio Velebitskog kanala. Velebitski kanal je tjesnac u Jadranskom moru duljine oko 90 km.
Novi!!: Ražanac i Velebitski kanal · Vidi više »
Vjekoslav Maštrović
Vjekoslav Maštrović (Zadar, 18. listopada 1913. Zadar, 17. prosinca 1986.) je bio hrvatski povjesničar i kulturni radnik.
Novi!!: Ražanac i Vjekoslav Maštrović · Vidi više »
Vladislav Cvitanović
Vladislav Cvitanović, (Veli Iž, 15. veljače 1894. – Zadar, 6. siječnja 1973.), bio je hrvatski glagoljaš i svećenik.
Novi!!: Ražanac i Vladislav Cvitanović · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Ražanac i Zadar · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Ražanac i Zadarska županija · Vidi više »
