Brže od pregledniku!
15 odnosi: Bjelovar, Bjelovarski sajam, Bjelovarsko-bilogorska županija, Gudison Park, Gudovačka Gradina, Hrvatska, Kajkavsko narječje, Mađarski jezik, Pokolj u Gudovcu, RK Bjelovar, Spomen područje Gudovac, Večernjakova ruža 2018., 1941., 2021., 28. travnja.
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Gudovac i Bjelovar · Vidi više »
Bjelovarski sajam
Prizor s Bjelovarskog sajma Bjelovarski sajam sajamska je priredba, koja se održava na sajamskom prostoru u Gudovcu kraj Bjelovara.
Novi!!: Gudovac i Bjelovarski sajam · Vidi više »
Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Gudovac i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »
Gudison Park
Gudison Park je nogometno igralište nogomentnog kluba NK Lasta, nalazi se unutar prigradskog naselja Gudovac.
Novi!!: Gudovac i Gudison Park · Vidi više »
Gudovačka Gradina
Gudovačka Gradina kroz povijest znana kao Gwdoch i Gwodowcz srednjovjekovni je kaštel u današnjem bjelovarskom predgradskom naselju Gudovac s prvim zapisom o kaštelu iz 1452.
Novi!!: Gudovac i Gudovačka Gradina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gudovac i Hrvatska · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Gudovac i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Gudovac i Mađarski jezik · Vidi više »
Pokolj u Gudovcu
Pokolj u Gudovcu bio je ubojstvo iz osvete otprilike 190 Srba od ustaša u Gudovcu kraj Bjelovara, 28. travnja 1941., tijekom Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Gudovac i Pokolj u Gudovcu · Vidi više »
RK Bjelovar
Rukometni klub "Bjelovar" je rukometni klub iz Bjelovara.
Novi!!: Gudovac i RK Bjelovar · Vidi više »
Spomen područje Gudovac
Grobnica na spomen području. Spomen područje Gudovac je spomen područje iz razdoblja Drugog svjetskoga rata za 184 – 196 pripadnika srpskog naroda iz prigradskih naselja: Gudovac, Veliko Korenovo, Malo Korenovo Prgomelje, Klokočevac, Stančići i Breza te Bolč u sadašnjoj općini Farkaševac i Tuk u općini Rovišće koji su ubijeni u prvom činu masovnog ubojstva u NDH.
Novi!!: Gudovac i Spomen područje Gudovac · Vidi više »
Večernjakova ruža 2018.
Večernjakova ruža 2018. je 25.
Novi!!: Gudovac i Večernjakova ruža 2018. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Gudovac i 1941. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Gudovac i 2021. · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Gudovac i 28. travnja · Vidi više »
