Brže od pregledniku!
39 odnosi: Alija Izetbegović, Arapski jezik, Željko Komšić, Bengazi, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Breza (BiH), Centralizacija, Christian Schwarz-Schilling, Crna Gora, Daytonski sporazum, Dragan Čović, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica 1990, Islam, Milorad Dodik, Nebojša Radmanović, New York (razdvojba), Povijest, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Priština, Rat u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Savez nezavisnih socijaldemokrata, Sjedinjene Američke Države, Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Sulejman Tihić, Travanjski paket, Unitarizam, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, 1. rujna, 1945., 1990., 1993., 1996., 1997., 1998..
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Novi!!: Haris Silajdžić i Alija Izetbegović · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Haris Silajdžić i Arapski jezik · Vidi više »
Željko Komšić
Željko Komšić (Sarajevo, 20. siječnja 1964.), bosanskohercegovački političar, trenutni član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda koji je tu ulogu obnašao u periodu od 2006.
Novi!!: Haris Silajdžić i Željko Komšić · Vidi više »
Bengazi
Bengazi.
Novi!!: Haris Silajdžić i Bengazi · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Haris Silajdžić i Bošnjaci · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Haris Silajdžić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Breza (BiH)
Breza je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Haris Silajdžić i Breza (BiH) · Vidi više »
Centralizacija
Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.
Novi!!: Haris Silajdžić i Centralizacija · Vidi više »
Christian Schwarz-Schilling
Christian Schwarz-Schilling (Innsbruck, 19. studenoga 1930.), njemački političar.
Novi!!: Haris Silajdžić i Christian Schwarz-Schilling · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Haris Silajdžić i Crna Gora · Vidi više »
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Novi!!: Haris Silajdžić i Daytonski sporazum · Vidi više »
Dragan Čović
Dragan Čović (Mostar, 20. kolovoza 1956.), hrvatski bosanskohercegovački političar i član Predsjedništva BiH od 2014.
Novi!!: Haris Silajdžić i Dragan Čović · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Haris Silajdžić i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Haris Silajdžić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica 1990
Hrvatska demokratska zajednica 1990 (kratica: HDZ 1990, ili u žargonu Devedesetka), bosanskohercegovačka parlamentarna politička stranka federalističke i konzervativne orijentacije osnovana 2006.
Novi!!: Haris Silajdžić i Hrvatska demokratska zajednica 1990 · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Haris Silajdžić i Islam · Vidi više »
Milorad Dodik
Milorad Dodik (srp. Милорад Додик; Laktaši, 12. ožujka 1959.), srpski bosanskohercegovački političar.
Novi!!: Haris Silajdžić i Milorad Dodik · Vidi više »
Nebojša Radmanović
Nebojša Radmanović (Gračanica, 5. veljače 1949.), srpski bosanskohercegovački političar, bivši srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Haris Silajdžić i Nebojša Radmanović · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Haris Silajdžić i New York (razdvojba) · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Haris Silajdžić i Povijest · Vidi više »
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je skupni poglavar države Bosne i Hercegovine i čine ga predstavnici tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Novi!!: Haris Silajdžić i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Novi!!: Haris Silajdžić i Priština · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Haris Silajdžić i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Haris Silajdžić i Sarajevo · Vidi više »
Savez nezavisnih socijaldemokrata
Savez nezavisnih socijaldemokrata (srpski: Савез независнихсоцијалдемократа) je parlamentarna stranka Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Novi!!: Haris Silajdžić i Savez nezavisnih socijaldemokrata · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Haris Silajdžić i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine
Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine socijaldemokratska politička je stranka u Bosni i Hercegovini koja zastupa demokratske građanske interese.
Novi!!: Haris Silajdžić i Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Sulejman Tihić
Sulejman Tihić (Bosanski Šamac, 26. studenoga 1951. – Sarajevo, 25. rujna 2014.), bio je bošnjački bosanskohercegovački političar i predsjednik Stranke demokratske akcije, najjače bošnjačke stranke u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Haris Silajdžić i Sulejman Tihić · Vidi više »
Travanjski paket
Travanjski paket bio je prijedlog ustavnih promjena oko kojeg su se usuglasila trojica nacionalnih predstavnika iz Bosne i Hercegovine u Washingtonu 15.
Novi!!: Haris Silajdžić i Travanjski paket · Vidi više »
Unitarizam
Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.
Novi!!: Haris Silajdžić i Unitarizam · Vidi više »
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
Logo OHR-a Christian Schmidt, visoki predstavnik od 1. kolovoza 2021. Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) je vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Haris Silajdžić i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu · Vidi više »
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je donji dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predstavničko je tijelo državljana Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Haris Silajdžić i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Haris Silajdžić i 1. rujna · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Haris Silajdžić i 1945. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Haris Silajdžić i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Haris Silajdžić i 1993. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Haris Silajdžić i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Haris Silajdžić i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Haris Silajdžić i 1998. · Vidi više »
