Brže od pregledniku!
42 odnosi: Švapska, Švapsko vojvodstvo, Bavarska, Bavarsko vojvodstvo, Dvorac Hohenstaufen, Filip Švapski, Fridrik I. Barbarossa, Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva, Gvelfi i gibelini, Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva, Italija, Konrad III., rimsko-njemački kralj, Konrad IV., rimsko-njemački kralj, Konradin, Konstancija, kraljica Sicilije, Kraljevina Sardinija, Kraljevina Sicilija, Kultura, Napulj, Nijemci, Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva, Papa, Rimsko-njemački car, Rimsko-njemački kralj, Saska, Sicilija, Sveto Rimsko Carstvo, Vitez, Württemberg, Welfi, Znanost, 1079., 1098., 11. stoljeće, 1100., 1105., 1138., 1184., 1242., 1268., 1272..
Švapska
Karta švapskog područja unutar suvremene Njemačke. Žuto je djelomično švapsko područje. Bavarske kraljevine Württemberg i Zemlje Hohenzollerna Švapska (književni njemački: Schwaben ili Schwabenland, švapski njemački: Schwobeland) je povijesna i jezična pokrajina u Njemačkoj.
Novi!!: Hohenstaufen i Švapska · Vidi više »
Švapsko vojvodstvo
Švapsko vojvodstvo na slici unutar Svetog rimskog carstvaŠvapsko vojvodstvo na slici (žuto) Vojvodina Švapska (njemački: Herzogtum Schwaben, latinski: Ducatus Allemaniæ) bila je jedno od 5 matičnih (etničkih) vojvodstava unutar srednjovjekovne Njemačke.
Novi!!: Hohenstaufen i Švapsko vojvodstvo · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Hohenstaufen i Bavarska · Vidi više »
Bavarsko vojvodstvo
grb Bavarsko vojvodstvo (njemački: Herzogtum Baiern) bilo je jedno od matičnih vojvodstava Svetog Rimskog Carstva od najranijih dana Istočne Franačke i Kraljevine Njemačke.
Novi!!: Hohenstaufen i Bavarsko vojvodstvo · Vidi više »
Dvorac Hohenstaufen
Dvorac Hohenstaufen ili Utvrda Hohenstaufen (njem. Burg Hohenstaufen) je ruševina, smještena iznad grada Hohenstaufena, u okrugu Göppingeni u Baden-Württembergu, Njemačka.
Novi!!: Hohenstaufen i Dvorac Hohenstaufen · Vidi više »
Filip Švapski
minijatura iz rukopisa oko godine 1200.,samostan St. Gallen Filip Švapski (* kolovoz 1177.; † ubijen 21. lipnja 1208. u Bambergu) iz dinastije Staufen bio je od 1190.
Novi!!: Hohenstaufen i Filip Švapski · Vidi više »
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Hohenstaufen i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »
Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva
Fridrik II. Fridrik II. (26. prosinca 1194. – 13. prosinca 1250. iz dinastije Hohenstaufen bio je od 1212. godine pretendent na naslov kralja Rimljana (lat. rex Romanorum), a taj je naslov bez suparnika nosio od 1215. godine. Istovremeno, on je bio Švapski vojvoda (kao Fridrik VII.) kralj Italije i Burgundije, a po majčinom nasljednom pravu i kralj Sicilija gdje je vladao kao Fridrik I. Nakon što ga je papa 1220. godine okrunio, nosio je do svoje smrti i naslov cara Svetog Rimskog Carstva. Ovim naslovima valja pribrojiti i naslove kralja Cipra i Jeruzalema, što ih je dobio ženidbom i sudjelovanjem u križarskim ratovima. Veći dio svoga života Fridrik je proveo na Siciliji, jer je njegova majka Konstanca Sicilska bila kći tamošnjega kralja Rogera II. Često je bio u ratu s Papinskom državom, te je dvaput bio ekskomuniciran. Papa Grgur IX. čak ga je nazvao i antikristom. Nakon njegove smrti proširila se legenda da će se vratiti i vladati tisućljetnim kraljevstvom. Za Fridrika se govorilo da je poznavao devet jezika, a pismeno se mogao izražavati na sedam jezika. Prema tadašnjim prilikama, Fridrik je kao vladar bio daleko ispred svoga vremena kao zaštitnik znanosti i umjetnosti. Kategorija:Carevi Svetog Rimskog Carstva Kategorija:Hohenstaufovci Kategorija:Švapski vojvode Kategorija:Jeruzalemski kraljevi Kategorija:Križari.
Novi!!: Hohenstaufen i Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Gvelfi i gibelini
Gvelfi i Gibelini bile su dvije suprotstavljene frakcije talijanske politike u 12. st. - 13. stoljeću u središnjoj i sjevernoj Italiji.
Novi!!: Hohenstaufen i Gvelfi i gibelini · Vidi više »
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.
Novi!!: Hohenstaufen i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva
Car Henrik VI. i Konstancija, kraljica Sicilije (iz ''Liber ad honorem Augusti'' Petrusa de Ebula, 1196.) Henrik VI. iz dinastije Hohenstaufen (Nijmegen, jesen 1165. – Messina, 28. rujna 1197.) bio je rimsko-njemački kralj od 1169.
Novi!!: Hohenstaufen i Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Hohenstaufen i Italija · Vidi više »
Konrad III., rimsko-njemački kralj
Kralj Konrad III. (minijatura iz 13. stoljeća) Konrad III. (* 1093. u Bambergu; † 15. veljače 1152. u Bambergu) bio je kralj Svetog Rimskog Carstva (1138. – 1152.) te prvi vladar iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Hohenstaufen i Konrad III., rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Konrad IV., rimsko-njemački kralj
Konrad IV. Pečat Konrada IV. Konrad IV. (* 25. travnja 1228. u Andriji, Apulija; † 21. svibnja 1254. u vojnom logoru kod Lavella, Basilicata) iz dinastije Hohenstaufen; vojvoda Švapske (1235. – 1254.), rimsko-njemački kralj (1237. – 1254.), kralj Sicilije (1250. – 1254.) i kralj Jeruzalema (1228. – 1254.).
Novi!!: Hohenstaufen i Konrad IV., rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Konradin
Konradin, ilustracija iz Codexa Manessea Konradin (Konrad V. ili Konrad Mlađi) (Wolfstein, 25. ožujka 1252. – Napulj, 29. listopada 1268.), švapski vojvoda, jeruzalemski i sicilski kralj iz dinastije Hohenstaufen, sin kralja Konrada IV. i Elizabete Wittelsbach.
Novi!!: Hohenstaufen i Konradin · Vidi više »
Konstancija, kraljica Sicilije
Konstancija Sicilska (Costanza di Sicilia, Konstancija od Hautevillea) (2. studenog 1154. — 27. studenog 1198.) bila je princeza i kraljica Sicilije.
Novi!!: Hohenstaufen i Konstancija, kraljica Sicilije · Vidi više »
Kraljevina Sardinija
Kraljevina Sardinija je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.
Novi!!: Hohenstaufen i Kraljevina Sardinija · Vidi više »
Kraljevina Sicilija
Kraljevina Sicilija, 1154. godina Kraljevina Sicilija (lat. Regnum Siciliae or Sicilie;, tal. Regno di Sicilia) je kraljevina koju su 1130. godine osnovali Normani.
Novi!!: Hohenstaufen i Kraljevina Sicilija · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Hohenstaufen i Kultura · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Hohenstaufen i Napulj · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Hohenstaufen i Nijemci · Vidi više »
Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva
Oton IV. i papa Inocent III. pružaju si ruke (iz Heidelberga, Cod. Pal. germ. 19-23, oko godine 1450.) Grb Otona IV. Nadgrobni spomenik roditelja Otona IV. u katedrali u Braunschweigu: Henrik Lav (lijevo), Matilda Plantagenet (desno), do njihovih nogu Otonov grob Oton IV.
Novi!!: Hohenstaufen i Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Hohenstaufen i Papa · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Hohenstaufen i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Rimsko-njemački kralj
Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.
Novi!!: Hohenstaufen i Rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Saska
Saska ili Saksonija može značiti.
Novi!!: Hohenstaufen i Saska · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Hohenstaufen i Sicilija · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Hohenstaufen i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Vitez
Vitez može značiti.
Novi!!: Hohenstaufen i Vitez · Vidi više »
Württemberg
Zemljovid onog što se u suvremenoj Njemačkoj smatra za Württemberg. Žuto područje je Villingen-Schwenningen nastalo od prijašnjih dviju općina: Villingena (Baden) i Schwenningena (Württemberg). Württemberg je označen crvenom bojom. Zastava Württemberga. 250px Württemberg povijesno je područje u jugozapadnoj Njemačkoj.
Novi!!: Hohenstaufen i Württemberg · Vidi više »
Welfi
Grb Welfa Welfi (također Guelfi), njemačka velikaška i vladarska dinastija koja je vladala Bavarskom do 1180. godine.
Novi!!: Hohenstaufen i Welfi · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Hohenstaufen i Znanost · Vidi više »
1079.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenstaufen i 1079. · Vidi više »
1098.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenstaufen i 1098. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hohenstaufen i 11. stoljeće · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenstaufen i 1100. · Vidi više »
1105.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenstaufen i 1105. · Vidi više »
1138.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenstaufen i 1138. · Vidi više »
1184.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenstaufen i 1184. · Vidi više »
1242.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenstaufen i 1242. · Vidi više »
1268.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenstaufen i 1268. · Vidi više »
1272.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenstaufen i 1272. · Vidi više »
