Brže od pregledniku!
58 odnosi: August Šenoa, Žigmund Luksemburški, Ćirilica, Balša Hercegović Hrvatinić, Ban, Bitka kod Doboja 1415., Bosna, Brač, Dalmacija, Dolnji kraji, Eugen Matić, Glagoljaši, Hrvatinić, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Hrvatski herceg, Hrvojev misal, Hvalov zbornik, Hvar, Jelena Nelipčić, Katoličanstvo, Knez, Korčula, Kotor Varoš, Ladislav Napuljski, Ludovik I. Anžuvinac, Misal, Omiš, Opća i nacionalna enciklopedija, Osmansko Carstvo, Palež Dobora 1408., Patareni, Požega, Roman, Split, Stjepan II. Kotromanić, Stjepan Ostoja, Sveti Dujam, Tvrtko I. Kotromanić, Tvrtko II. Kotromanić, Vitez (naslov), Vladislav II. Jagelović, poljski kralj, Vojvoda, Zadar, 10. kolovoza, 1350., 1376., 1380., 1391., 1398., ..., 1401., 1403., 1404., 1405., 1408., 1415., 1416., 15. stoljeće. Proširite indeks (8 više) »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i August Šenoa · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Ćirilica · Vidi više »
Balša Hercegović Hrvatinić
Grb obitelji Hrvatinić Balša Hercegović (?, oko 1380. - ?, 1416.), bosanski veliki vojvoda i jedini sin Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz bosanske velikaške obitelji Hrvatinić.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Balša Hercegović Hrvatinić · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Ban · Vidi više »
Bitka kod Doboja 1415.
Bitka kod Doboja bitka koja se odigrala 10. kolovoza 1415. godine kod Dobojske tvrđave.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Bitka kod Doboja 1415. · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Bosna · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Brač · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Dalmacija · Vidi više »
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Dolnji kraji · Vidi više »
Eugen Matić
Narcis Jenko (pravim imenom fra Eugen (Petar) Matić; Livno, 2. siječnja 1889. – samostan Gorica pokraj Livna, 26. srpnja 1918.), bosanski je franjevac i književnik katoličkog nadahnuća hrvatskog podrijetla.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Eugen Matić · Vidi više »
Glagoljaši
Glagoljaši su bili svećenici, koji su se u bogoslužju koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Glagoljaši · Vidi više »
Hrvatinić
Hrvatinići, velikaški rod u srednjovjekovnoj Bosni koji je imao posjede na području Donjih krajeva, prvotno od Vrbanje i Vrbasa na istoku do Sane na zapadu.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Hrvatinić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvojev misal
Stranica Hrvojeva misala Hrvojev misal je glagoljski iluminirani rukopis pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića nakon što je on postao i hercegom splitskim, između 1403. i 1404.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Hrvojev misal · Vidi više »
Hvalov zbornik
Iluminacija iz Hvalovog zbornika Hvalov zbornik je srednjovjekovni oslikani rukopis iz Bosne pisan arvaticom za bosanskog kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića na početku 15.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Hvalov zbornik · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Hvar · Vidi više »
Jelena Nelipčić
Jelena Nelipčić (ili Nelipić; umrla 1422.) bila je splitska vojvotkinja kao supruga vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića, te kasnije bosanska banica i kraljica kao treća od tri supruge kralja Stjepana Ostoje.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Jelena Nelipčić · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Katoličanstvo · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Knez · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Korčula · Vidi više »
Kotor Varoš
Kotor Varoš je općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Kotor Varoš · Vidi više »
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Ladislav Napuljski · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Misal
Rimski misal Rukopisni Misal, Francuska, 14. stoljeće Rimski Misal ili jednostavno Misal jedna je od bogoslužnih knjigâ dijela Katoličke Crkve, koji se služi rimskim obredom.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Misal · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Omiš · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Palež Dobora 1408.
Palež Dobora bitka je koja se 1408. godine odigrala u Doboru, u Usori.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Palež Dobora 1408. · Vidi više »
Patareni
Mučeništvo svetog Arialda Patareni je naziv za slijedbenike vjerskog pokreta iz 11. stoljeća u milanskoj nadbiskupiji, koji su željeli reformu klera i crkvene vlasti u pokrajini i podržavali papinske oštre mjere protiv simonije i braka svećenika.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Patareni · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Požega · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Roman · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Split · Vidi više »
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »
Stjepan Ostoja
Stjepan Ostoja (– 1418.), bosanski kralj u dva navrata od 1398.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Stjepan Ostoja · Vidi više »
Sveti Dujam
Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Sveti Dujam · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
Tvrtko II. Kotromanić
Stjepan Tvrtko II.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Tvrtko II. Kotromanić · Vidi više »
Vitez (naslov)
gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Vitez (naslov) · Vidi više »
Vladislav II. Jagelović, poljski kralj
Vladislav II. Jagelović, poljski kralj Jagelo, kasnije Vladislav II.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Vladislav II. Jagelović, poljski kralj · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Vojvoda · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Zadar · Vidi više »
10. kolovoza
10.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 10. kolovoza · Vidi više »
1350.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1350. · Vidi više »
1376.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1376. · Vidi više »
1380.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1380. · Vidi više »
1391.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1391. · Vidi više »
1398.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1398. · Vidi više »
1401.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1401. · Vidi više »
1403.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1403. · Vidi više »
1404.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1404. · Vidi više »
1405.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1405. · Vidi više »
1408.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1408. · Vidi više »
1415.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1415. · Vidi više »
1416.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 1416. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Vukčić Hrvatinić i 15. stoljeće · Vidi više »
