Brže od pregledniku!
60 odnosi: Amerika, Arhitektura industrijske revolucije, Atlantski ocean, Škotska, Benjamin Franklin, Bicikl, Brailleevo pismo, Brzojav, Charles Goodyear, Engleska, Europa, Feudalizam, Fotoaparat, Francuska, George Stephenson, Gnojivo, Gromobran, Guma, Hrvatska, Humphry Davy, Industrija, James Watt, Kaučuk, Kemija, Kilometar na sat, Louis Braille, Louis Daguerre, Međimurska županija, Morseov kod, Nizozemska, Parna lokomotiva, Parni stroj, Parobrod, Promet, Robert Fulton, Rudar, Rudarska sigurnosna svjetiljka, Rudarstvo, Rudnik, Samuel Finley Breese Morse, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Slovenija, Ugljen, Vulkanizacija, 1752., 1765., 18. stoljeće, 1807., 1814., ..., 1815., 1819., 1825., 1829., 1837., 1839., 1854., 1858., 1860., 19. stoljeće. Proširite indeks (10 više) »
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: Industrijska revolucija i Amerika · Vidi više »
Arhitektura industrijske revolucije
Svjetska izložba u Parizu 1889. god. Arhitektura industrijske revolucije arhitektonski je stil koji se samozatajno razvijao za vrijeme historicizma u 19.
Novi!!: Industrijska revolucija i Arhitektura industrijske revolucije · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Industrijska revolucija i Atlantski ocean · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Industrijska revolucija i Škotska · Vidi više »
Benjamin Franklin
munje. olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra i napunila električni kondenzator. Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik.
Novi!!: Industrijska revolucija i Benjamin Franklin · Vidi više »
Bicikl
Bicikl (starija hrvatska riječ: kotur, usporedi ime Koturaške ceste) kao cestovno vozilo s dva kotača koji se pogone snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti.
Novi!!: Industrijska revolucija i Bicikl · Vidi više »
Brailleevo pismo
Louis Braille napisano Brailleevim pismom Brailleevo pismo sistem je pisanja i čitanja namijenjen slijepim ili slabovidnim osobama, koji je 1829.
Novi!!: Industrijska revolucija i Brailleevo pismo · Vidi više »
Brzojav
Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.
Novi!!: Industrijska revolucija i Brzojav · Vidi više »
Charles Goodyear
Charles Goodyear Charles Nelson Goodyear (New Haven, Connecticut 29. prosinca 1800. - New York, 1. srpnja 1860.) bio je američki kemičar i izumitelj.
Novi!!: Industrijska revolucija i Charles Goodyear · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Industrijska revolucija i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Industrijska revolucija i Europa · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Industrijska revolucija i Feudalizam · Vidi više »
Fotoaparat
Fotoaparat ''Leica I'' iz 1927. Osnovni dijelovi digitalnog fotoparata Fotoaparat, fotografski aparat ili fotografska kamera uređaj je za snimanje fotografija kojim se pod kontroliranim uvjetima slika predmeta projicira na fotoosjetljivu podlogu.
Novi!!: Industrijska revolucija i Fotoaparat · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Industrijska revolucija i Francuska · Vidi više »
George Stephenson
George Stephenson (Wylam, 9. lipnja 1781. - London, 26. prosinca 1848.) poznati je engleski inženjer i izumitelj.
Novi!!: Industrijska revolucija i George Stephenson · Vidi više »
Gnojivo
Salitra (natrijev nitrat) Gnojivo je smjesa tvari koja se koristi u poljoprivredi ili vrtlarstvu za poboljšanje rasta biljki.
Novi!!: Industrijska revolucija i Gnojivo · Vidi više »
Gromobran
Glavni dijelovi gromobrana su: glavni prihvatni vod (gore), okomiti i pomoćni vodovi (sredina) i uzemljivač (dolje u zemlji). munje. Slika prikazuje zaštitne pojaseve ako je ''H'' visina zgrade s gromobranom. U prostoru ''H'', lijevo i desno od okomice kroz gromobran, je jednostruki zaštitni pojas, u prostoru 2∙''H'' dvostruki, a u prostoru 3∙''H'' trostruki zaštitni pojas. Gromobran ili gromobranska zaštita je zaštita zgrada, električnih nadzemnih vodova, električnih postrojenja na otvorenom i drugih zgrada i konstrukcija od štetnih posljedica udara munje.
Novi!!: Industrijska revolucija i Gromobran · Vidi više »
Guma
Gumica za brisanje. Sirovi kaučuk Guma (iz lat. cummi i starogr. kómmi te iz egipatskog kemai, kemá, kami) je prvotvorno označavao prirodni kaučuk ili kaučuku slične biljne tekučine koje kroz sušenje polimeriziraju i stvrdnu u elastičnu tvar.
Novi!!: Industrijska revolucija i Guma · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Industrijska revolucija i Hrvatska · Vidi više »
Humphry Davy
električne struje. Davyjeva svjetiljka ili prva rudarska sigurnosna svjetiljka. čavla. Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar.
Novi!!: Industrijska revolucija i Humphry Davy · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Industrijska revolucija i Industrija · Vidi više »
James Watt
Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. – Heathfield kraj Birminghama, 19. kolovoza 1819.), škotski izumitelj i inženjer.
Novi!!: Industrijska revolucija i James Watt · Vidi više »
Kaučuk
Dobivanje sirovog kaučuka iz drveta Kaučuk (indian. kao.
Novi!!: Industrijska revolucija i Kaučuk · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Industrijska revolucija i Kemija · Vidi više »
Kilometar na sat
Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.
Novi!!: Industrijska revolucija i Kilometar na sat · Vidi više »
Louis Braille
Louis Braille '''Louis Braille''' na Braillovom pismu Louis Braille (Coupvray, 4. siječnja 1809. – Pariz, 6. siječnja 1852.), francuski tvorac pisma za slijepe I sam slijep od svoje treće godine, i kasnije kao učitelj u Zavodu za slijepe u Parizu, upoznao je potrebe i mogućnosti slijepih osoba u obrazovanju pa je 1824. godine stvorio pismo za slijepe.
Novi!!: Industrijska revolucija i Louis Braille · Vidi više »
Louis Daguerre
Louis-Jacques-Mandé Daguerre (Cormeilles-en-Parisis, 18. studenog 1787. – Petit-Bry-sur-Marne, 10. srpnja 1851.) je bio francuski umjetnik i kemičar koji je zapamćen svojim izumom Daguerretipa, preteče fotoaparata.
Novi!!: Industrijska revolucija i Louis Daguerre · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Industrijska revolucija i Međimurska županija · Vidi više »
Morseov kod
Morseov kod se može slati i preko svjetlosnih signala što se često radi u mornarici Morseov kod ili šifra, koju je izmislio Samuel Morse, jedan je od najpoznatijih brzojavnih (telegrafskih) kodova ili šifara.
Novi!!: Industrijska revolucija i Morseov kod · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Industrijska revolucija i Nizozemska · Vidi više »
Parna lokomotiva
Parna lokomotiva bavarskog jezera Chiemsee Parna lokomotiva je vrsta vučnog željezničkog vozila.
Novi!!: Industrijska revolucija i Parna lokomotiva · Vidi više »
Parni stroj
stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.
Novi!!: Industrijska revolucija i Parni stroj · Vidi više »
Parobrod
Finski parobrod S/S Ukkopekka Parobrod je brod pogonjen uz pomoć vodene pare.
Novi!!: Industrijska revolucija i Parobrod · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Industrijska revolucija i Promet · Vidi više »
Robert Fulton
Robert Fulton (Lancaster County, SAD, 14. studenog 1765. – New York, 24. veljače 1815.), američki inženjer.
Novi!!: Industrijska revolucija i Robert Fulton · Vidi više »
Rudar
Rudari (na radilištima podzemnog i površinskog kopa), iskopavaju i utovaruju razne mineralne sirovine (ugljen, rudača, korisni minerali) koje se iz rudnika odvoze transportnom mehanizacijom.
Novi!!: Industrijska revolucija i Rudar · Vidi više »
Rudarska sigurnosna svjetiljka
Rudarska sigurnosna svjetiljka upotrebljava se za rasvjetu u rudnicima ugljena u kojima postoji prisutnost metana (i ostalih eksplozivnih plinova), jer bi upotreba svjetiljki s otvorenim plamenom mogla vrlo lako prouzročiti paljenje i eksploziju metana.
Novi!!: Industrijska revolucija i Rudarska sigurnosna svjetiljka · Vidi više »
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Novi!!: Industrijska revolucija i Rudarstvo · Vidi više »
Rudnik
Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.
Novi!!: Industrijska revolucija i Rudnik · Vidi više »
Samuel Finley Breese Morse
'''Samuel Morse''' Samuel Finley Breese Morse (Charlestown, 27. travnja 1791. – New York, 2. travnja 1872.), američki slikar i izumitelj.
Novi!!: Industrijska revolucija i Samuel Finley Breese Morse · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Industrijska revolucija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Industrijska revolucija i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Industrijska revolucija i Slovenija · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Industrijska revolucija i Ugljen · Vidi više »
Vulkanizacija
kemijske reakcije vulkanizacije Vulkanizacija je kemijsko-tehnički proces kojeg je 1839. razvio Charles Goodyear.
Novi!!: Industrijska revolucija i Vulkanizacija · Vidi više »
1752.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1752. · Vidi više »
1765.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1765. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 18. stoljeće · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1807. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1814. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1815. · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1819. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1825. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1829. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1837. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1839. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1854. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1858. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 1860. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Industrijska revolucija i 19. stoljeće · Vidi više »
