Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ivan Antunović

Indeks Ivan Antunović

Plakat - poziv na svečano otkrivanje spomenika 15. listopada 2020. u parku kraj subotičke katedrale Ivan Antunović (mađ. Antunovich János (Antunovic); Kunbaja, 19. lipnja 1815. – Kalača, 13. siječnja 1888.) bački hrvatski pisac i naslovni biskup u Kalači.

54 odnosi: Aljmaš (Bačko-kiškunska županija, Mađarska), Ambrozije Šarčević, Ante Sekulić, Asimilacija, Šokci, Bačka, Baja, Bošnjaci (razdvojba), Bunjevačka i šokačka vila, Bunjevačke i šokačke novine, Bunjevci, Dalmatini, Franjevci, Geza Kikić, Hrvati, Hrvati u Mađarskoj, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko-ugarska nagodba, Iliri, Informativna katolička agencija, Ivan Antunović (razdvojba), Ivan Evetović, Kaloča, Kaločko-kečkemetska nadbiskupija, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović", Károly Khuen-Héderváry, Kunbaja, Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, Mađarizacija, Mađarska revolucija, Mađarski jezik, Matija Evetović, Matija Poljaković, Milovan Miković, Miroljub Ante Evetović, Naslovni biskup, Pečuh, Premonstratenški red, Racki Hrvati, Roman, Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, 13. siječnja, 1815., 1868., 1869., 1888., 19. lipnja, ..., 1934., 1971., 1990., 2006.. Proširite indeks (4 više) »

Aljmaš (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)

Aljmaš Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, ili Bačaljmaš (mađarski: Bácsalmás, srpski: Аљмаш, njemački: Almasch) je gradić u južnoj Mađarskoj u Bačko-kiškunskoj županiji.

Novi!!: Ivan Antunović i Aljmaš (Bačko-kiškunska županija, Mađarska) · Vidi više »

Ambrozije Šarčević

Ambrozije Šarčević (u mađ. izvorima Sárcsevics Ambrus), zvani i Boza (Subotica, 30. ožujka 1820. – 29. studenog 1899.) je bio bački hrvatski javni djelatnik, književnik, publicist, prevoditelj, leksikograf i hrvatski preporoditelj.

Novi!!: Ivan Antunović i Ambrozije Šarčević · Vidi više »

Ante Sekulić

Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.

Novi!!: Ivan Antunović i Ante Sekulić · Vidi više »

Asimilacija

Asimilacija (iz latinskog similis „slično“) može značiti (popis nije potpun).

Novi!!: Ivan Antunović i Asimilacija · Vidi više »

Šokci

Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.

Novi!!: Ivan Antunović i Šokci · Vidi više »

Bačka

Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.

Novi!!: Ivan Antunović i Bačka · Vidi više »

Baja

Baja (nje. Baje, Frankenstadt) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.

Novi!!: Ivan Antunović i Baja · Vidi više »

Bošnjaci (razdvojba)

* Bošnjaci, jedan od 3 konstitutivna naroda BiH.

Novi!!: Ivan Antunović i Bošnjaci (razdvojba) · Vidi više »

Bunjevačka i šokačka vila

Bunjevačka i šokačka vila su bile novine na hrvatskom jeziku koje su izlazile u Kalači.

Novi!!: Ivan Antunović i Bunjevačka i šokačka vila · Vidi više »

Bunjevačke i šokačke novine

*Bunjevačke i šokačke novine (Budimpešta) (1924.-?).

Novi!!: Ivan Antunović i Bunjevačke i šokačke novine · Vidi više »

Bunjevci

Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.

Novi!!: Ivan Antunović i Bunjevci · Vidi više »

Dalmatini

Dalmatini (mađ. dalmat) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj.

Novi!!: Ivan Antunović i Dalmatini · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Ivan Antunović i Franjevci · Vidi više »

Geza Kikić

Geza Kikić (Subotica, 15. rujna 1925. – Dubrovnik, 22. ožujka 2002.) je bio bački hrvatski književni kritičar, književni povjesničar i antologičar iz Vojvodine, Republika Srbija.

Novi!!: Ivan Antunović i Geza Kikić · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Antunović i Hrvati · Vidi više »

Hrvati u Mađarskoj

Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Ivan Antunović i Hrvati u Mađarskoj · Vidi više »

Hrvatski biografski leksikon

Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.

Novi!!: Ivan Antunović i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Ivan Antunović i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.

Novi!!: Ivan Antunović i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Ivan Antunović i Iliri · Vidi više »

Informativna katolička agencija

Informativna katolička agencija (IKA) hrvatska je katolička novinska agencija.

Novi!!: Ivan Antunović i Informativna katolička agencija · Vidi više »

Ivan Antunović (razdvojba)

* Ivan Antunović.

Novi!!: Ivan Antunović i Ivan Antunović (razdvojba) · Vidi više »

Ivan Evetović

Ivan Evetović (Aljmaš, 15. svibnja 1860. – Bač, 10. kolovoza 1923.) je bio istaknuti vjerski i društveni radnik među bačkim Hrvatima, političar.

Novi!!: Ivan Antunović i Ivan Evetović · Vidi više »

Kaloča

Nadbiskupska palača u Kalači KalačaŽivko Mandić:, Folia onomastica croatica, 14/2005.

Novi!!: Ivan Antunović i Kaloča · Vidi više »

Kaločko-kečkemetska nadbiskupija

Kaločko-kečkemetska nadbiskupija je rimokatolička nadbiskupija u Mađarskoj.

Novi!!: Ivan Antunović i Kaločko-kečkemetska nadbiskupija · Vidi više »

Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović"

Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" je rimokatolička vjersko-kulturno-znanstveno-izdavačka ustanova iz grada Subotice.

Novi!!: Ivan Antunović i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" · Vidi više »

Károly Khuen-Héderváry

Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Ivan Antunović i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »

Kunbaja

Položaj Kunbaja (nje. Kumbai) je selo i općina u aljmaškoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji u Mađarskoj, u statističkoj regiji Južni Alföld (mađ. Dél-Alföld). Poštanski broj je 6435.

Novi!!: Ivan Antunović i Kunbaja · Vidi više »

Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca

Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca leksikon je koji obrađuje prošlost i sadašnjost Hrvata u međurječju Dunava i Tise, od Senandrije na sjeveru, do Novoga Sada na jugu.

Novi!!: Ivan Antunović i Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca · Vidi više »

Mađarizacija

Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.

Novi!!: Ivan Antunović i Mađarizacija · Vidi više »

Mađarska revolucija

* Rakoczijev ustanak.

Novi!!: Ivan Antunović i Mađarska revolucija · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Ivan Antunović i Mađarski jezik · Vidi više »

Matija Evetović

Matija Evetović (Aljmaš, 24. veljače 1894. - Subotica, 2. srpnja 1972.) je bački hrvatski znanstvenik i književnik.

Novi!!: Ivan Antunović i Matija Evetović · Vidi više »

Matija Poljaković

Matija Poljaković (Subotica, 23. studenog 1909. – Zagreb, 15. ožujka 1973.), hrvatski književnik, dramatik i romansijer iz Bačke, Vojvodine.

Novi!!: Ivan Antunović i Matija Poljaković · Vidi više »

Milovan Miković

Milovan Miković (Subotica, 17. srpnja 1947. - 2021.), bio je hrvatski književnik iz Vojvodine.

Novi!!: Ivan Antunović i Milovan Miković · Vidi više »

Miroljub Ante Evetović

Prof.

Novi!!: Ivan Antunović i Miroljub Ante Evetović · Vidi više »

Naslovni biskup

Naslovni biskup ili titularni biskup (grč. επίσκοπος, episkopos: nadzornik, pazitelj) ugašenih biskupija čiji naslov nose je naziv koji se u Katoličkoj Crkvi u pravilu daje biskupima koji nemaju teritorijalne biskupije po svijetu, nego vrše posebne službe u Crkvi, kao naprimjer u rimskoj kuriji ili često i kao pomoćni biskupi.

Novi!!: Ivan Antunović i Naslovni biskup · Vidi više »

Pečuh

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.

Novi!!: Ivan Antunović i Pečuh · Vidi više »

Premonstratenški red

Red regularnih kanonika Premonstranata, premonstratezi koji se po svom osnivaču sv.

Novi!!: Ivan Antunović i Premonstratenški red · Vidi više »

Racki Hrvati

Hrvati Raci, racki Hrvati ili Raci su etnička grupa Hrvata u Mađarskoj čija su središta dva sela, Baćin i Dušnok, južno od Kalače i Erčin, južno od Budimpešte na desnoj obali Dunava.

Novi!!: Ivan Antunović i Racki Hrvati · Vidi više »

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Novi!!: Ivan Antunović i Roman · Vidi više »

Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Ivan Antunović i Subotica · Vidi više »

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je profesionalna kulturna ustanova Hrvata u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Ivan Antunović i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata · Vidi više »

Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj

Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj (Magyarországi Horvátok Tudományos Intézete) je znanstvena ustanova Hrvata u Mađarskoj.

Novi!!: Ivan Antunović i Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj · Vidi više »

13. siječnja

13.

Novi!!: Ivan Antunović i 13. siječnja · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Antunović i 1815. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Antunović i 1868. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Antunović i 1869. · Vidi više »

1888.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Antunović i 1888. · Vidi više »

19. lipnja

19.

Novi!!: Ivan Antunović i 19. lipnja · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Ivan Antunović i 1934. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Antunović i 1971. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Antunović i 1990. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Ivan Antunović i 2006. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »