Brže od pregledniku!
18 odnosi: Atletika, Bacanje kladiva, Bunjevci, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Europsko prvenstvo u atletici – Göteborg 2006., Gospić, Hanžekovićev memorijal, Hrvatska, Svjetsko atletsko finale 2007., Svjetsko prvenstvo u atletici 2001., Svjetsko prvenstvo u atletici 2003., Svjetsko prvenstvo u atletici 2005., Varšava, Villingen-Schwenningen, XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000., 1983., 2007., 25. siječnja.
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Atletika · Vidi više »
Bacanje kladiva
John Flanagan na olimpijskim igrama u Londonu 1908. godine Bacanje kladiva (engleski hammer throwing, njemački Hammerwurf, francuski lancement du marteau, ruski метание молота) je jedna od atletskih bacačkih disciplina.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Bacanje kladiva · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Bunjevci · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Europsko prvenstvo u atletici – Göteborg 2006.
19.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Europsko prvenstvo u atletici – Göteborg 2006. · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Gospić · Vidi više »
Hanžekovićev memorijal
Poster za 2009. godinu Hanžekovićev memorijal ime je međunarodnog atletskog mitinga koji se održava u Zagrebu od 1951. godine.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Hanžekovićev memorijal · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Hrvatska · Vidi više »
Svjetsko atletsko finale 2007.
5.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Svjetsko atletsko finale 2007. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.
8.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Svjetsko prvenstvo u atletici 2001. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.
9.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Svjetsko prvenstvo u atletici 2003. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.
10.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Svjetsko prvenstvo u atletici 2005. · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Varšava · Vidi više »
Villingen-Schwenningen
Villingen-Schwenningen je grad u Schwarzwaldu, u pokrajini Baden-Württemberg, 100 km od Stuttgarta.
Novi!!: Ivana Brkljačić i Villingen-Schwenningen · Vidi više »
XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.
XXVII.
Novi!!: Ivana Brkljačić i XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brkljačić i 1983. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivana Brkljačić i 2007. · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: Ivana Brkljačić i 25. siječnja · Vidi više »
