Brže od pregledniku!
63 odnosi: Ante Kovačić, Ante Stamać, Austro-Ugarska, Blaž Jurišić, Bosanska Dubica, Depresija, Društvo hrvatskih književnika, Erozija, Esej, Filozofski fakultet u Zagrebu, Goran Rem, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska Dubica, Hrvatska književnost, Hrvatska revija, Ilica, Ivan Dončević, Književna kritika, Književnost, Kontemplacija, Krsto Špoljar, Krugovi (časopis), Ksaver Šandor Gjalski, Lirika, Mađarska, Matica hrvatska, Milutin Cihlar Nehajev, Mirogoj, Miroslav Krleža, Novela, Novinar, Pjesnik, Poezija, Povratak Filipa Latinovicza, Proza, Rezignacija, Roman, Savremenik, Slovenski jezik, Stenjevec, Sveučilište u Zagrebu, Vjenceslav Novak, Zagreb, Zaprešić, 14. listopada, 14. rujna, 19. stoljeće, 1911., 1913., ..., 1923., 1926., 1928., 1932., 1934., 1935., 1937., 1938., 1941., 20. stoljeće, 25. lipnja, 4. veljače, 8. rujna. Proširite indeks (13 više) »
Ante Kovačić
Antun "Ante" Kovačić (Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. – Glina/Zagreb, 10. prosinca 1889.), hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Ante Kovačić · Vidi više »
Ante Stamać
Ante Stamać (otok Molat, 9. listopada 1939. – Zagreb, 30. studenoga 2016.),Miroslav Šicel (prireditelj), Antologija hrvatskog književnog eseja XX.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Ante Stamać · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Austro-Ugarska · Vidi više »
Blaž Jurišić
Blaž Jurišić (Vrgada, 15. siječnja 1891. – 10. veljače 1974.), bio je hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Blaž Jurišić · Vidi više »
Bosanska Dubica
Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Bosanska Dubica · Vidi više »
Depresija
* Geološka depresija, dio površine Zemlje ispod razine mora.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Depresija · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Erozija · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Esej · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Goran Rem
Goran Rem (Slavonski Brod, 12. studenog 1958.) hrvatski je književnik, profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku, teoretičar i povjesničar umjetnosti.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Goran Rem · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Dubica
Hrvatska Dubica je općina u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Hrvatska Dubica · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Hrvatska revija · Vidi više »
Ilica
Stambeno trgovački niz na Ilici u Zagrebu Ilica je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u Zagrebu.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Ilica · Vidi više »
Ivan Dončević
Ivan Dončević (Velika Trnava, 8. studenog 1909. – Zagreb, 14. ožujka 1982.) bio je hrvatski pjesnik, prozaik, dramski pisac, novinar, urednik i nakladnik.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Ivan Dončević · Vidi više »
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Književna kritika · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Književnost · Vidi više »
Kontemplacija
Kontemplacija, Jean-Joseph Benjamin-Constant Kontemplacija (lat. contemplatio, contemplari: motriti, promatrati, kon- + templum: hram) u prvom redu znači razmišljanje, promatranje, razmatranje, duboko poniranje mislima u nešto, misaoni proces koji nema potrebe za praktičnim ostvarenjem.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Kontemplacija · Vidi više »
Krsto Špoljar
Krsto Špoljar (Bjelovar, 1. rujna 1930. – Zagreb, 28. studenog 1977.), hrvatski pjesnik, pripovjedač, romansijer, esejist, književni kritičar i urednik.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Krsto Špoljar · Vidi više »
Krugovi (časopis)
Krugovi, hrvatski mjesečnik za književnost i kulturu koji je izlazio u Zagrebu od 1952.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Krugovi (časopis) · Vidi više »
Ksaver Šandor Gjalski
Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Lirika · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Mađarska · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Matica hrvatska · Vidi više »
Milutin Cihlar Nehajev
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenoga 1880. – Zagreb, 7. travnja 1931.), bio je hrvatski književnik (novelist, romanopisac, dramatičar, prevoditelj, publicist, esejist, kritičar), novinar, svestrano obrazovan intelektualac.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Milutin Cihlar Nehajev · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Mirogoj · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Miroslav Krleža · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Novela · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Novinar · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Pjesnik · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Poezija · Vidi više »
Povratak Filipa Latinovicza
Roman u prvom izdanju iz 1932., Minerva, Zagreb Povratak Filipa Latinovicza je roman Miroslava Krleže objavljen 1932. godine; smatra se prvim cjelovitim modernim romanom u hrvatskoj književnosti.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Povratak Filipa Latinovicza · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Proza · Vidi više »
Rezignacija
Rezignacija (iz latinskog re-signare, spustiti koplje i barjak na borbenim polju (signum), predaja, povući svoj potpis) označava (otprilike od sredine 19. stoljeća), ljudski stav ili raspoloženje predaje iz osjećaja beznađa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Rezignacija · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Roman · Vidi više »
Savremenik
Savremenik je bio središnji hrvatski književni časopis, glasilo Društva hrvatskih književnika.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Savremenik · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Slovenski jezik · Vidi više »
Stenjevec
Stenjevec je gradska četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Stenjevec · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Vjenceslav Novak
Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Vjenceslav Novak · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Zagreb · Vidi više »
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i Zaprešić · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 14. listopada · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 14. rujna · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 19. stoljeće · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 1913. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 1923. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 1928. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 1935. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 1941. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 20. stoljeće · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 25. lipnja · Vidi više »
4. veljače
4.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 4. veljače · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: Ivo Kozarčanin i 8. rujna · Vidi više »
