Brže od pregledniku!
19 odnosi: Bačvice, Beograd, Frankfurt na Majni, Hrvatska, Josip Seissel, Lekenik, Milovan Kovačević, Modernizam (književnost), Njemačka, Split, Sušak, Zagreb, Zdenko Strižić, Zvonimir Kavurić, Zvonimir Vrkljan, 14. veljače, 1904., 1936., 7. veljače.
Bačvice
Plaža Ovčice Plaža Firule Bačvice su stambena četvrt i gradski kotar hrvatskog grada Splita, ali i ime plitke pješčane plaže, odnosno uvale po kojoj je predio poznat.
Novi!!: Josip Pičman i Bačvice · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Josip Pičman i Beograd · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Josip Pičman i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Pičman i Hrvatska · Vidi više »
Josip Seissel
Josip Seissel (Krapina, 10. siječnja 1904. – Zagreb, 19. veljače 1987.) je bio hrvatski slikar, urbanist i arhitekt.
Novi!!: Josip Pičman i Josip Seissel · Vidi više »
Lekenik
Lekenik je selo i općina u središnoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, smještena između Siska i Velike Gorice u nizinskom predjelu Turopolja.
Novi!!: Josip Pičman i Lekenik · Vidi više »
Milovan Kovačević
'''Milovan Kovačević''' Milovan Kovačević (Koprivnica, 10. srpnja 1905. – Zagreb, 29. srpnja 1946.), bio je hrvatski arhitekt.
Novi!!: Josip Pičman i Milovan Kovačević · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Josip Pičman i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Josip Pičman i Njemačka · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Josip Pičman i Split · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Josip Pičman i Sušak · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Josip Pičman i Zagreb · Vidi više »
Zdenko Strižić
'''Zdenko Strižić''' Zdenko Strižić (Bjelovar, 29. rujna 1902. – Braunschweig, 1. studenog 1990.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Josip Pičman i Zdenko Strižić · Vidi više »
Zvonimir Kavurić
Zvonimir Kavurić (Zagreb, 28. prosinca 1901. — Zaprešić, 5. listopada 1944.) je bio hrvatski arhitekt.
Novi!!: Josip Pičman i Zvonimir Kavurić · Vidi više »
Zvonimir Vrkljan
Zvonimir Vrkljan (Vukovar, 26. srpnja 1902. – Zagreb, 8. veljače 1999.) bio je hrvatski arhitekt.
Novi!!: Josip Pičman i Zvonimir Vrkljan · Vidi više »
14. veljače
14.
Novi!!: Josip Pičman i 14. veljače · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Pičman i 1904. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Pičman i 1936. · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Josip Pičman i 7. veljače · Vidi više »
